Prijedlog je pozdravljen u naporu da se poveća obim kulturološke diplomatije između dviju zemalja.
Udruženje Turaka u Srbiji je, zbog velikog interesa svog članstva, pokrenulo inicijativu za uvođenje turskog jezika u škole u Srbiji kao fakultativnog predmeta s početkom od petog razreda.
Stručnjaci u Turskoj pozdravili su tu inicijativu kao korisnu i za jezička prava i za proširivanje kulturološke diplomatije između dviju zemalja.
Ali Šahović, predstavnik Udruženja Turaka u Srbiji, izjavio je za SETimes da to udruženje provodi istraživanje među roditeljima i učenicima kako bi utvrdilo da li postoji dovoljan interes za organizaciju nastave iz turskog jezika.
"Ako bude dovoljno interesa, direktori škola će obavijestiti ministarstvo obrazovanja da je neophodno organizovati nastavu iz turskog jezika u fakultativnoj formi," izjavio je Šahović.
Ta inicijativa primarno bi se realizovala u Sandžaku, regionu koja je dom većini Bošnjaka u Srbiji.
U Srbiji je u službenoj upotrebi 11 jezika nacionalnih manjina. Osim srpskog jezika, nastava u školama izvodi se i na 14 manjinskih jezika, na teritorijama gdje su učenici iz manjinskih zajednica.
Prema podacima srbijanske vlade, u 2013. je u 53 općine širom Srbije preko 65.0000 učenika pohađalo nastavu na manjinskim jezicima.
Meho Omerović, predsjedavajući parlamentarnog Komiteta za ljudska i manjinska prava i jednakost spolova, izjavio je za SETimes da Srbija ima progresivno zakonodavstvo u oblasti manjina.
"Prvi zakon usvojen na novoj sjednici u zakonodavnom tijelu Srbije bio je Zakon o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina. A to svjedoči o poštivanju manjina u Srbiji," izjavio je Omerović.
Birgul Demirtas, stručnjak za Balkan sa ankarskog univerziteta TOBB, izjavila je za SETimes da ta inicijativa predstavlja značajno dešavanje.
"Ako pokušaji Udruženja Turaka u Srbiji budu uspješni i ako se turski jezik uvede kao fakultativni predmet u srbijanskim školama, to bi bilo dodatno postignuće kulturološke diplomatije Turske," izjavila je ona.
Prema riječima Demirtasove, Turska je kasno otkrila vrijednosti kulturološke diplomatije, nakon što je vanjsku politiku smatrala samo političkim i vojnim pitanjem. Međutim, kulturološka diplomatija zauzela je zadnjih godina veću ulogu u vanjskoj politici Turske.
"Međusobnim učenjem jezika doprinijelo bi se prevazilaženju historijskih predrasuda u regionu. Time bi se također dodatno odrazilo poboljšavanje veza između Ankare i Beograda," kaže ona.
Svoj prilog za ovaj izvještaj dala je dopisnica SETimesa Menekse Tokyay iz Istanbula
