Većina građana Balkana sve teže sastavlja kraj sa krajem jer su osnovne potrepštine sve skuplje, razni državni nameti sve viši, a plate, ako u najboljem slučaju i rastu ogromnoj manjini, ne mogu da pokriju ni rast inflacije. Doduše, vlasti se hvale da su uprkos globalnoj ekonomskoj krizi uspjele da spriječe finansijski slom, pa čak i da obezbjede minimalan rast prosječnih zarada.
Međutim, ta statistika ne obuhvata armiju nezaposlenih, zatim prikriva zabrinjavajuće produbljivanje nejednakosti, odnosno da mnogi građani primaju znatno ispod prosjeka, nasuprot ekstremno visokim platama privilegovane manjine. Kako kaže jedna izreka, statistika može dokazati sve osim istine. I Ruzvelt je tokom Velike depresije bio sumnjičav prema statistikama, jer prema njoj - i milioner i prosjak, svaki imaju po pola miliona.
Prosječna plata u Bosni i Hercegovini u junu je iznosila 412 eura. Nominalno je bila veća za 0,1 posto u odnosu na isti mjesec godinu ranije, ali je niža u odnosu na kraj 2012. Analitičari ocjenjuju da ovi podaci ukazuju kako je broj zaposlenih u administraciji sve veći, a da privrede uopšte i nema. Istovremeno, jedan od problema je i to što desetine firmi u BiH plate obračunavaju i prijavljuju, ali ih ne isplaćuju. Sindikalne vođe se bave sami sobom, a njihove plate su tri puta veće od prosječnih u toj zemlji. Dženana Karabegović u tekstu "Glomazna administracija otežava rad bh. privrede" donosi detalje.
Gotovo 70 odsto prosječne mjesečne zarade u Srbiji odlazi na kupovinu minimalne potrošačke korpe, koju čine osnovne životne namirnice, zvanični su podaci koji odslikavaju standard građana Srbije. Faktičko stanje je međutim da veliki broj njih mjesečno prima manje od prosječnih 375 eura, ne računajući nezaposlene, ali i one koji se snalaze radeći na crno, čiji se broj mjeri stotinama hiljada. Tu sumornu sliku upotpunjuje činjenica da je Srbija među liderima Evrope po siromaštvu svojih građana. Više u priči Milana Nešića "U porastu i apsolutno siromaštvo".
Prosječna zarada u Crnoj Gori je 473 eura, što je najviše u regionu, ne računajući članice EU. Međutim, imajući u vidu iznos minimalne potrošačke korpe to ne predstavlja naročitu utjehu - navode sagovornici Esada Krcića u tekstu "Neophodna veća privredna aktivnost".
Prosječnu neto platu u Hrvatskoj oko 750 eura ozbiljno nagrizaju i dalje skupa hrana i sve više cijene energenata. Pošto je privatni sektor teret krize podnio većim otpuštanjima, ekonomisti upozoravaju da porez prikupljen u ovom segment privrede neće biti dovoljan za plate u javnom sektoru, gdje zbog otpora snažnih sindikata nije bilo otpuštanja. Više pojedinosti u priči "Socijalna osjetljivost samo u predizbornoj retorici" Enisa Zebića.
Prosječna neto plata na Kosovu u javnom sektoru, u kome je 82.000 zaposlenih, je oko 440 eura mjesečno. U privatnom djelu privrede, u kome radi oko 222.000 lica, primanja su znatno niža. Zvaničnih podataka nema, ali iz Nezavisnog sindikata privatnog sektora na Kosovu kažu da je plata nešto iznad 200 eura. S druge strane, potrošačka korpa iznosi 116 eura mjesečno po osobi, a potrošnja domaćinstva je 635 eura - navodi Amra Zejneli u tekstu "Prosječna plata u javnom sektoru 440, u privatnom 220 eura mjesečno".
Prosječna plata u Makedoniji je oko 345 eura, što je najniže u regionu, dok je potrošačka korpa, prema proračunima Saveza sindikata, za četvoročlanu porodicu oko 500 eura. I ta vrijednost, kažu upućeni, nije realna jer u Makedoniji ima oko 30 posto nezaposlenih, a i većina onih koji rade dobijaju platu manju od prosječne. Pročitajte priču Blagoja Kuzmanovskog "Jedni jedu kupus, drugi meso".
Prosječna plata u Bosni i Hercegovini u junu je iznosila 412 eura. Nominalno je bila veća za 0,1 posto u odnosu na isti mjesec godinu ranije, ali je niža u odnosu na kraj 2012. Analitičari ocjenjuju da ovi podaci ukazuju kako je broj zaposlenih u administraciji sve veći, a da privrede uopšte i nema. Istovremeno, jedan od problema je i to što desetine firmi u BiH plate obračunavaju i prijavljuju, ali ih ne isplaćuju. Sindikalne vođe se bave sami sobom, a njihove plate su tri puta veće od prosječnih u toj zemlji. Dženana Karabegović u tekstu "Glomazna administracija otežava rad bh. privrede" donosi detalje.
Gotovo 70 odsto prosječne mjesečne zarade u Srbiji odlazi na kupovinu minimalne potrošačke korpe, koju čine osnovne životne namirnice, zvanični su podaci koji odslikavaju standard građana Srbije. Faktičko stanje je međutim da veliki broj njih mjesečno prima manje od prosječnih 375 eura, ne računajući nezaposlene, ali i one koji se snalaze radeći na crno, čiji se broj mjeri stotinama hiljada. Tu sumornu sliku upotpunjuje činjenica da je Srbija među liderima Evrope po siromaštvu svojih građana. Više u priči Milana Nešića "U porastu i apsolutno siromaštvo".
Prosječna zarada u Crnoj Gori je 473 eura, što je najviše u regionu, ne računajući članice EU. Međutim, imajući u vidu iznos minimalne potrošačke korpe to ne predstavlja naročitu utjehu - navode sagovornici Esada Krcića u tekstu "Neophodna veća privredna aktivnost".
Prosječnu neto platu u Hrvatskoj oko 750 eura ozbiljno nagrizaju i dalje skupa hrana i sve više cijene energenata. Pošto je privatni sektor teret krize podnio većim otpuštanjima, ekonomisti upozoravaju da porez prikupljen u ovom segment privrede neće biti dovoljan za plate u javnom sektoru, gdje zbog otpora snažnih sindikata nije bilo otpuštanja. Više pojedinosti u priči "Socijalna osjetljivost samo u predizbornoj retorici" Enisa Zebića.
Prosječna neto plata na Kosovu u javnom sektoru, u kome je 82.000 zaposlenih, je oko 440 eura mjesečno. U privatnom djelu privrede, u kome radi oko 222.000 lica, primanja su znatno niža. Zvaničnih podataka nema, ali iz Nezavisnog sindikata privatnog sektora na Kosovu kažu da je plata nešto iznad 200 eura. S druge strane, potrošačka korpa iznosi 116 eura mjesečno po osobi, a potrošnja domaćinstva je 635 eura - navodi Amra Zejneli u tekstu "Prosječna plata u javnom sektoru 440, u privatnom 220 eura mjesečno".
Prosječna plata u Makedoniji je oko 345 eura, što je najniže u regionu, dok je potrošačka korpa, prema proračunima Saveza sindikata, za četvoročlanu porodicu oko 500 eura. I ta vrijednost, kažu upućeni, nije realna jer u Makedoniji ima oko 30 posto nezaposlenih, a i većina onih koji rade dobijaju platu manju od prosječne. Pročitajte priču Blagoja Kuzmanovskog "Jedni jedu kupus, drugi meso".
