Kosovari nikako da se skinu sa lista zemalja koji traže azil u nekim od evropskih zemalja. I dalje je Njemačka jedna od najomiljenijih zemalja za državaljane Kosova.
Sada kada se politički azil ne može tražiti, glavni razlog podnošenja azila građana Kosova je ekonomski. Ministarstvo unutrašnjih poslova Njemačke je objavilo dokumenat za period od januara do 15. maja 2014. godine.
Ujedno u dokumentu je urađeno upoređenje sa istim periodom prošle godine. Ovoga puta se naglašava da je došlo do povećanja broja azilanata sa Kosova, u najmanju ruku duplo više. Ništa bolje nisu ni durge zemlje regiona. Pa čak i za one zemlje koje uživaju liberalizaciju viza, kao što su Albanija, Srbija, Makedonija i Bosna i Hercegovina, situacija u nekim slučajevima je i lošija.
Primjera radi, broj zahtjeva građana Srbije za azil u Njemačkoj opada. Podnosioci zahtjeva iz Srbije u maju su podneli ukupno 1.169 molbi za azil i tako se našli na trećem mjestu, iza Sirije i Eritreje. Od ukupnog broja, 764 zahtjeva su podneta po prvi put, a 405 je bilo ponovljeno.
Građani Kosova, našli su se u maju na osmom mjestu sa 376 zahtjeva, iza Sirije, Eritreje, Srbije, Albanije, Avganistana, Ruske Federacije i Somalije.
Iako je njemačka vlada usvojila krajem aprila prijedlog jednog zakona kojim se Srbija, Makedonija i Bosna i Hercegovina proglašavaju sigurnom zemljom, čime se potvrđuje da u sve te tri balkanske zemlje nema ni političkog mučenja, ni progona, ni zlostavljanja političkih neistomišljenika, pa time ni osnovnih razloga za podnošenjem zahtjeva za azil, ipak i broj azilanata iz tih zemalja se povećao u odnosu na isti period od prošle godine.
Ujedno u dokumentu je urađeno upoređenje sa istim periodom prošle godine. Ovoga puta se naglašava da je došlo do povećanja broja azilanata sa Kosova, u najmanju ruku duplo više. Ništa bolje nisu ni durge zemlje regiona. Pa čak i za one zemlje koje uživaju liberalizaciju viza, kao što su Albanija, Srbija, Makedonija i Bosna i Hercegovina, situacija u nekim slučajevima je i lošija.
Primjera radi, broj zahtjeva građana Srbije za azil u Njemačkoj opada. Podnosioci zahtjeva iz Srbije u maju su podneli ukupno 1.169 molbi za azil i tako se našli na trećem mjestu, iza Sirije i Eritreje. Od ukupnog broja, 764 zahtjeva su podneta po prvi put, a 405 je bilo ponovljeno.
Građani Kosova, našli su se u maju na osmom mjestu sa 376 zahtjeva, iza Sirije, Eritreje, Srbije, Albanije, Avganistana, Ruske Federacije i Somalije.
Iako je njemačka vlada usvojila krajem aprila prijedlog jednog zakona kojim se Srbija, Makedonija i Bosna i Hercegovina proglašavaju sigurnom zemljom, čime se potvrđuje da u sve te tri balkanske zemlje nema ni političkog mučenja, ni progona, ni zlostavljanja političkih neistomišljenika, pa time ni osnovnih razloga za podnošenjem zahtjeva za azil, ipak i broj azilanata iz tih zemalja se povećao u odnosu na isti period od prošle godine.
