Nema novih uslova za Srbiju i očekujem da će početkom sljedeće godine startovati pregovori sa EU, rekao je za Radio Slobodna Evropa direktor Fondacije Konrad Adenauer u Srbiji Henry Bone, koji smatra da je važno pronaći “kreativno rješenje†koje bi omogućilo Kosovu stolicu u UN, ali koje ne bi uključivalo da Srbija zvanično prizna Kosovo kao nezavisno.
Bone ističe da je sada ključno definisati pregovarački okvir i u tome će njemački "non paper“ svakako imati uticaj i da treba utvrditi način da svako od poglavlja u pregovorima bude povezano sa kosovskim pitanjem.
"Veoma je važno da se na samom početku precizno definišu kriterijumi za svako poglavlje. Slažem se da je normalizacija odnosa veoma kompleksno pitanje i jedino se tokom pregovora može utvrditi šta ona konkretno znači na terenu", rekao je Bone.
Bone kaže da će poglavlja 23,24 i 35 biće otvorena na samom početku pregovora i zatvorena pri samom njihovom završetku.
"To znači da u međuvremenu mogu biti dopunjavana i konkretizovana, imajući u vidu otvorena pitanja i konkretnu situaciju na terenu. To je bitno da bi se očuvala motivacija za reforme sve vrijeme pregovora", navodi Bone.
Prema njegovim riječima, nema novih uslova za početak pregovora o pristupanju Srbije Evropskoj uniji i jedino se postavlja pitanje da li je Srbija ispunila kriterijume, odnosno da li primjenjuje Briselski sporazum.
Kada je riječ o poziciji Njemačke, mislim da će zvanični Berlin pomno pratiti koje su mjere i reforme sprovedene, sve do 19. i 20. decembra kada Evropski savjet treba da donese odluku, rekao je Bone, navodeći da postoje još neka otvorena pitanja.
On je podsjetio da se poglavlje 35 odnosi na regionalnu saradnju Srbije, u tom kontekstu i normalizaciju odnosa sa Kosovom i da se ne može odvojiti od rješavanja ostalih pitanja, kao što su transport, odnosno probleme prilikom prelaska granice – i ljudi i roba.
U svakom slučaju, objema stranama je jasno da bi pregovori tekli bez zastoja, nužno je u startu utvrditi jasne kriterijume koje treba ispuniti u svim poglavljima, posebno u poglavlju 35, što će biti potvrda napretka u pregovorima u svim segmentima, kao i uspjeha pregovora u cjelini, naglasio je Bone.
Kosovsko pitanje sve vrijeme će biti tijesno povezano, odnosno od odnosa Srbije prema njemu zavisiće napredak Srbije u pregovorima o članstvu u EU, napomenuo je on, dodajući da je to dogovoreno unutar EU i da je Beograd to prihvatio i da se već pripremio za takav format pregovora.
On je izričit da nijedna strana nije potvrdila glasine da će pregovori biti odloženi za mart.
Sada se samo postavlja pitanje kako definisati pregovarački okvir i u tome će „non paper“ svakao imati uticaj, utvrditi kako će svako od poglavlja u pregovorima biti povezano sa kosovskim pitanjem i kako će osim za poglavlje 35 biti formulisani kriterijumi i za ostala poglavlja, rekao je Bone.
Jedan od poželjnih ishoda za EU, smatra Bone, bio bi da jedna zemlja ne može da blokira drugu, kao u slučaju spora Skoplja i Atine oko imena Makedonije.
Beograd i Priština, zapravo, treba da strateški razmišljaju o krajnjem ishodu, rekao je on i dodao da je u ovom trenutku, jasno predočeno da je potrebno utvrditi neku vrstu pravno obavezujućeg dokumenta.
U širem smislu to može podrazumijevati i zvanično priznanje. Međutim, mislim da je važno pronaći kreativno rješenje koje bi omogućilo Kosovu stolicu u UN, ali koje ne bi uključivalo njegovo zvanično priznanje od strane Srbije, naglasio je Bone.
On je podsetio da iz njemačke istorije postoje kreativna rješenja za probleme kao što je bio predstavljanje Istočne Njemačke u Ujedinjenih nacijama, pošto je ugovorom Zapadne i Istočne Njemačke pronađena solucija za njihovo članstvo u svjetskoj organizaciji, a da to nije podrazumijevalo njihovo međusobno priznavanje.
Dakle, neka vrsta ugovora između Beograda i Prištine, po ugledu na njemačko-njemački, može biti rješenje a da to ne uključuje priznanje Kosova od strane Srbije, rekao je Bone.
