U Bosni i Hercegovini živi između 3,7 i 3,8 miliona stanovnika, od toga su blizu 54 posto Bošnjaci! Ovo su prvi nezvanični rezultati popisa stanovništa koji je u BiH proveden u prvoj polovini oktobra ove godine, a baziraju se na podacima nevladinih organizacija, odnosno oko 2.000 posmatrača i aktivista čiji su predstavnici tokom popisa pratili rad popisivača – javila je TV 1, objavljujući ovu vijest pod egidom "ekskluzivno".
Između ostalog, prvi nezvanični podaci pokazali su, prema istom izvoru, da je u Republici Srpskoj (RS) popisano između 186.000 i 205.000 Bošnjaka. Nezanemarljiv broj stanovnika izjasnio se nacionalno i kao Bosanci i Hercegovci, dodaje dalje "TV 1", ipak navodeći da je prerano za iznošenje podatka o kojem broju je riječ.
U Federaciji BiH živi oko 2,6 miliona stanovnika, a u RS oko 1,2 miliona.
Ako se ovi podaci uporede sa nekim drugim preliminarnim procjenama – primjerice lider HDZ BiH Dragan Čović kazao je da u Bosni i Hercegovini živi oko 470.000 Hrvata, te još nekim sličnim – možda je za dio javnosti najzanimljiviji "rezultat" popisa ovakav: Bošnjaci 54%, Hrvati 11,5%, Srbi 32,5%, Ostali 2%!
Rok za obljavivanje rezultata popisa je tri mjeseca nakon njegovog okončanja, dakle sredinom prvog mjeseca iduće godine.
"Mi se nadamo u sve tri statističke institucije da ćemo to uspjeti završiti i prije zakonskog roka i da ćemo tad imati preliminarne rezultate", kazala je Mirsada Adembegović, portparol Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine.
Popisni materijal iz cijele BiH dostavljen je u centralno mjesto za obradu podataka u Istočnom Sarajevu, a bit će proveden i kontrolni popis.
Hadžidedić: Rezultati popisa ništa neće promijeniti!
Za komentar o popisu i njegovim (projeciranim) rezultatima zamolili smo jednog od vodećih bh. sociologa dr. Zlatka Hadžidedića:
"U Bosni i Hercegovini se čin popisa tretira kao predmet beskrajnih političkih natezanja, jer BiH je specifična po tome što se ovdje popis stanovništva obavlja prvenstveno sa ciljem utvrđivanja njenih 'etničkih resursa'. Dejtonski ostaci Bosne i Hercegovine otjelovljuju princip trajne podjele jedne države na čvrsto razgraničene autonomne teritorijalne jedinice koje su 'dodijeljene' njenim najbrojnim etničkim grupama (Srbi, Hrvati, Muslimani/Bošnjaci). U tom cilju, ove grupe su proizvedene u 'konstitutivne narode', čime se implicitno sugerira da je Bosna i Hercegovina 'konstituirana' njihovom voljom upravo u Dejtonu. Prema ovom principu, 'konstitutivnost' jedne etničke grupe hipotetički se mjeri njenim kvantitetom. U posebno nepovoljnoj poziciji ostaju građani koji se ne identificiraju ni sa jednom od tri najbrojnije etničke grupe: bez obzira na njihov kvantitet, prema pravilima igre ozvaničenim u Dejtonu i potvrđenim na probnom popisu oni ne mogu dosegnuti 'konstitutivnost', a time ni elementarnu ravnopravnost.
S obzirom da je kao predložak za aplikaciju pomenutog principa zaokruživanja etničkih teritorija poslužio popis stanovništva iz 1991. godine, te da unutar dejtonskog sistema ovaj princip uživa neprikosnoveno mjesto, nije nelogično pretpostaviti da bi i ovaj popis stanovništva mogao biti iskorišten u slične svrhe, kao predložak za reviziju postojećih etničkih teritorijalnih posjeda.
Naravno, tri vladajuće oligarhije nastoje da izbjegnu izmjenu dosadašnjeg ustavnog položaja "svojih" etničkih grupa i reviziju njihovih teritorijalnih posjeda, do koje bi eventualno moglo doći ukoliko rezultati predstojećeg popisa stanovništva unesu značajnije izmjene u njihovim međusobnim brojčanim odnosima. Sa tim ciljem osmišljen je i obrazac za ovaj popis, kao zajednički proizvod ove tri oligarhije načinjen po principu njihovog najmanjeg zajedničkog interesa.
Dakle, popis stanovništva zbog ovakve unutrašnje koncepcije ne može donijeti suštinske izmjene u odnosu na postojeći sistem etničkih posjeda koji je ustanovljen u Lisabonu i ozvaničen u Dejtonu. Stoga stavljanje popisa na pijedestal sudbinskog događaja za BiH i njene građane i narode predstavlja običnu dimnu zavjesu koja skriva tu činjenicu.
U Federaciji BiH živi oko 2,6 miliona stanovnika, a u RS oko 1,2 miliona.Ako se ovi podaci uporede sa nekim drugim preliminarnim procjenama – primjerice lider HDZ BiH Dragan Čović kazao je da u Bosni i Hercegovini živi oko 470.000 Hrvata, te još nekim sličnim – možda je za dio javnosti najzanimljiviji "rezultat" popisa ovakav: Bošnjaci 54%, Hrvati 11,5%, Srbi 32,5%, Ostali 2%!
Rok za obljavivanje rezultata popisa je tri mjeseca nakon njegovog okončanja, dakle sredinom prvog mjeseca iduće godine.
"Mi se nadamo u sve tri statističke institucije da ćemo to uspjeti završiti i prije zakonskog roka i da ćemo tad imati preliminarne rezultate", kazala je Mirsada Adembegović, portparol Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine.
Popisni materijal iz cijele BiH dostavljen je u centralno mjesto za obradu podataka u Istočnom Sarajevu, a bit će proveden i kontrolni popis.
Hadžidedić: Rezultati popisa ništa neće promijeniti!
Za komentar o popisu i njegovim (projeciranim) rezultatima zamolili smo jednog od vodećih bh. sociologa dr. Zlatka Hadžidedića:"U Bosni i Hercegovini se čin popisa tretira kao predmet beskrajnih političkih natezanja, jer BiH je specifična po tome što se ovdje popis stanovništva obavlja prvenstveno sa ciljem utvrđivanja njenih 'etničkih resursa'. Dejtonski ostaci Bosne i Hercegovine otjelovljuju princip trajne podjele jedne države na čvrsto razgraničene autonomne teritorijalne jedinice koje su 'dodijeljene' njenim najbrojnim etničkim grupama (Srbi, Hrvati, Muslimani/Bošnjaci). U tom cilju, ove grupe su proizvedene u 'konstitutivne narode', čime se implicitno sugerira da je Bosna i Hercegovina 'konstituirana' njihovom voljom upravo u Dejtonu. Prema ovom principu, 'konstitutivnost' jedne etničke grupe hipotetički se mjeri njenim kvantitetom. U posebno nepovoljnoj poziciji ostaju građani koji se ne identificiraju ni sa jednom od tri najbrojnije etničke grupe: bez obzira na njihov kvantitet, prema pravilima igre ozvaničenim u Dejtonu i potvrđenim na probnom popisu oni ne mogu dosegnuti 'konstitutivnost', a time ni elementarnu ravnopravnost.
S obzirom da je kao predložak za aplikaciju pomenutog principa zaokruživanja etničkih teritorija poslužio popis stanovništva iz 1991. godine, te da unutar dejtonskog sistema ovaj princip uživa neprikosnoveno mjesto, nije nelogično pretpostaviti da bi i ovaj popis stanovništva mogao biti iskorišten u slične svrhe, kao predložak za reviziju postojećih etničkih teritorijalnih posjeda.
Naravno, tri vladajuće oligarhije nastoje da izbjegnu izmjenu dosadašnjeg ustavnog položaja "svojih" etničkih grupa i reviziju njihovih teritorijalnih posjeda, do koje bi eventualno moglo doći ukoliko rezultati predstojećeg popisa stanovništva unesu značajnije izmjene u njihovim međusobnim brojčanim odnosima. Sa tim ciljem osmišljen je i obrazac za ovaj popis, kao zajednički proizvod ove tri oligarhije načinjen po principu njihovog najmanjeg zajedničkog interesa.
Dakle, popis stanovništva zbog ovakve unutrašnje koncepcije ne može donijeti suštinske izmjene u odnosu na postojeći sistem etničkih posjeda koji je ustanovljen u Lisabonu i ozvaničen u Dejtonu. Stoga stavljanje popisa na pijedestal sudbinskog događaja za BiH i njene građane i narode predstavlja običnu dimnu zavjesu koja skriva tu činjenicu.
