Na Kosovu se, prema podacima Međunarodne komisije za nestala lica, smatra da je nestalo oko 1.900 nestalih osoba a samo u Bosni i Hercegovini još uvijek se traga za više od 10.000 nestalih osoba.
Međunarodna komisija za nestale osobe (ICMP), Udruženje Pravo ljudski i Sarajevski ratni teatar – SARTR će od 28. do 30. augusta pokušati još jednom skrenuti pažnju javnosti na pitanja nestalih osoba.
Na radionicama i panel diskusijama koje organizuju u Banjoj Luci, Prijedoru i Sarajevu, većinom mladi ljudi će razgovarati o tome kako problem postojanja nestalih osoba u BiH utiče na društvo, promociju i zaštitu ljudskih prava.
Danas se oko milion osoba u svijetu vodi kao nestali. Procjene govore da oko 150.000 ljudi svake godine nestane, bilo u ratnim zonama ili zonama u kojima su se desile velike prirodne katastrofe.
Oko 14.000 osoba sa prostora zemalja nastalih raspadom Jugoslavije do danas se smatra nestalim.
Prema podacima Međunarodne komisije za nestala lica, najviše nestalih je na području Bosne i Hercegovine – oko 10.000, potom Hrvatske – oko 2.000, sa Kosovo oko 1.900, te sa područja Makedonije 13 osoba.
Međunarodna komisija je, uz pomoć DNA analize, tokom proteklih godina pomogla u pronalasku i identifikaciji 16.945 osoba.
Najviše nestalih je sa područja Srebrenice, a njihov pronalazak i identifikacija i dalje su izuzetno otežani.
Prema podacima Haškog tribunala, do sada je identifikovano 6.849 žrtava genocida u Srebrenici, od čega je 6.056 pronađeno u masovnim i sekundarnim grobnicama.
Veliki problem je i pitanje nestalih sa Kosova tokom i nakon sukoba iz 1998-1999. godine. Vijeće sigurnosti UN-a, koje će 29. augusta razgovarati o Kosovu, dio diskusije će posvetiti i ovom pitanju.
Ovo pitanje jedna je od bitnih tačaka i u razgovorima o odnosima Beograda i Prištine, a na kojem insistira EU, opisujući ga kao humanitarno, a ne političko.
Na radionicama i panel diskusijama koje organizuju u Banjoj Luci, Prijedoru i Sarajevu, većinom mladi ljudi će razgovarati o tome kako problem postojanja nestalih osoba u BiH utiče na društvo, promociju i zaštitu ljudskih prava.
Danas se oko milion osoba u svijetu vodi kao nestali. Procjene govore da oko 150.000 ljudi svake godine nestane, bilo u ratnim zonama ili zonama u kojima su se desile velike prirodne katastrofe.
Oko 14.000 osoba sa prostora zemalja nastalih raspadom Jugoslavije do danas se smatra nestalim.
Prema podacima Međunarodne komisije za nestala lica, najviše nestalih je na području Bosne i Hercegovine – oko 10.000, potom Hrvatske – oko 2.000, sa Kosovo oko 1.900, te sa područja Makedonije 13 osoba.
Međunarodna komisija je, uz pomoć DNA analize, tokom proteklih godina pomogla u pronalasku i identifikaciji 16.945 osoba.
Najviše nestalih je sa područja Srebrenice, a njihov pronalazak i identifikacija i dalje su izuzetno otežani.
Prema podacima Haškog tribunala, do sada je identifikovano 6.849 žrtava genocida u Srebrenici, od čega je 6.056 pronađeno u masovnim i sekundarnim grobnicama.
Veliki problem je i pitanje nestalih sa Kosova tokom i nakon sukoba iz 1998-1999. godine. Vijeće sigurnosti UN-a, koje će 29. augusta razgovarati o Kosovu, dio diskusije će posvetiti i ovom pitanju.
Ovo pitanje jedna je od bitnih tačaka i u razgovorima o odnosima Beograda i Prištine, a na kojem insistira EU, opisujući ga kao humanitarno, a ne političko.
