Srpske "privremene" institucije u fokusu

Odluka srbijanske vlade o uspostavi "privremenih lokalnih samoupravnih" institucija na Kosovu dovodi do ogorčenosti u Prištini, koja traži da Evropska unija zauzme stav. Iz EU je saopšteno da su sporazumi postignuti između dviju strana vrlo jasni i trebaju se provesti.

Dok obje strane rade na normalizaciji odnosa i podsticanju učešća kosovskih Srba na lokalnim izborima 3. novembra, kosovski ministar vanjskih poslova Enver Hoxhaj izjavio je za SETimes da je ta odluka neprihvatljiva.

"Mi pozivamo EU da u skladu s mandatom koji ima, [kao posrednik u sporazumima između Kosova i Srbije], zauzme stav po toj odluci što prije. Takva tijela neprihvatljiva su za državu Kosovo i mi ćemo se protiviti tome što Srbija preduzima takav pristup svim političkim i diplomatskim sredstvima. Brisel bi trebao reagovati," izjavio je Hoxhaj.

Zvaničnici vlade Srbije odbili su komentarisati situaciju.

Dušan Janjić, direktor Foruma za etničke odnose iz Beograda, izjavio je da je vlada donijela tu odluku jer se u zakonu o lokalnoj samoupravi Srbije kaže da kad god vlada ne radi, ona mora uspostaviti privremeno upravno tijelo.

Janjić kaže da to nije kršenje briselskog sporazuma, jer Beograd ne namjerava uspostaviti nikakvu vladu Prištini, nego mora poštivati domaće zakone.

"Domaći zakon o samoupravi, kad se radi o Kosovu, besmislen je, jer je zasnovan na ustavnoj preambuli da je 'Kosovo dio Srbije,' ali se mora barem formalno poštivati," izjavio je Janjić za SETimes.

EU kaže da su sporazumi postignuti između dviju strana jasni i da se trebaju sprovesti.

"Naš fokus je na sprovedbi i na tome sad radimo s obje strane. Puna sprovedba sporazuma, čak i po pitanju izbora, je njihov prvi i osnovni interes," izjavila je za SETimes Maja Kocijančič, glasnogovornica visoke predstavnice EU Catherine Ashton.

Vlada Srbije je 16. augusta odobrila "privremene organe" u gradu Prištini i općinama Novo Brdo i Peć, koji "će obavljati poslove i dužnosti Skupštine i izvršnih tijela lokalne samouprave."

Ta odluka je uslijedila nakon što su se Kosovo i Srbija usuglasili o učešću kosovskih Srba, uključujući i Srbe na sjeveru, na lokalnim izborima 3. novembra, na kojima će se, kako se očekuje, legitimizovati legalne institucije lokalnih vlasti.

Dragan Popović, izvršni direktor Centra za politike iz Beograda, kaže da je to "vrlo čudna odluka."

"Srbija službeno ima sve paralelne strukture u skoro svim općinama Kosova. One bi se trebale ukinuti na cijelom Kosovu nakon novembarskih izbora. Ono što zabrinjava je činjenica da nema službenog akcionog plana Srbije za ukidanje paralelnih institucija, i proces može potrajati predugo," izjavio je Popović za SETimes.

Hoxhaj je izjavio da odluka Srbije narušava sporazum za normalizaciju između Kosova i Srbije postignut 19. aprila.

"Normalizacija između Kosova i Srbije kao suverenih i nezavisnih država može se desiti kad Srbija bude slijedila politiku nemržnje ka državi Kosovo, kad Srbija bude slijedila novu politiku, kad bude slijedila politiku pomirenja između naših naroda i društava," izjavio je Hoxhaj.

Petrit Zogaj, izvršni direktor pokreta Fol (Progovorimo), kaže kako ta odluka pokazuje otpor Srbije ka normalizaciji odnosa s Kosovom.

"Umjesto da preduzima međunarodne obaveze koje proističu iz sporazuma od 19. aprila, Srbija ovom odlukom ohrabruje kosovske Srbe da nastave nepriznavati institucije Republike Kosovo i u stvari ih osporava," kaže Zogaj za SETimes.

Srbijanski zvaničnici pozivaju kosovske Srbe, posebno na sjeveru, da učestvuju na izborima 3. novembra, ali još uvijek ima pitanja koja treba riješiti. Srbijanski premijer Ivica Dačić izjavio je 20. augusta da njegova vlada "neće tražiti od Srba na Kosovu da učestvuju na izborima ukoliko glasački listići budu nosili simbole Republike Kosovo," kaže srbijanski B92.