Srbija od 2001. godine redovno otplaćuje kredite preduzeća sa Kosova naslijeđene iz vremena SFRJ i do sada je otplatila 488 miliona eura, piše srbijanski dnevnik "Politika".
"Prema podacima Narodne banke, Srbija je preuzela 858 miliona eura duga Autonomne pokrajine Kosovo i Metohija stranim poveriocima kao javni, odnosno državni dug Srbije i do sada otplatila 488 miliona eura", piše ovaj list.
Kako je Uprava za javni dug Ministarstva finansija i privrede potvrdila "Politici", Srbija redovno otplaćuje kredite preduzeća sa Kosova od 2001. godine.
Neposredno pred raspad bivše Jugoslavije 1988. godine kada su ukupni dugovi reprogramirani prema međunarodnim poveriocima, dio duga koji se odnosio na Kosovo iznosio je oko 1,3 milijarde dolara, navodi "Politika".
Taj dug je redovno servisiran do uvođenja sankcija SRJ, a ti dugovi su ponovo reprogramirani poslije 2000., odnosno 2002. godine prema poveriocima Pariskog kluba i 2005. prema Londonskom klubu.
Kako navodi list, iz ukupnog duga 2009. godine izuzeta je samo obaveza prema Svjetskoj banci, nakon učlanjena Kosova u ovu međunarodnu finansijsku organizaciju.
U Upravi za javni dug navode da je kosovska obaveza nastala po osnovu zajmova uzetih od Pariskog kluba, Londonskog kluba, Svjetske banke, Evropske unije, Evrofime, Razvojne banke Savjeta Evrope i po osnovu bilateralnih kreditnih aranžmana, a novac je ulagan u izgradnju industrije i infrastrukture.
Garant tog duga je bila SFRJ, SRJ, a potom ga je Srbija preuzela, kao pravna nasljednica SFRJ, a Kosovo je dio Srbije, ali se od 1999. godine poreski prihodi nisu slivali u budžet Srbije, napominje "Politika".
List navodi da Srbija otplaćuje kredite "Energetske korporacije Kosova" od 321 milion dolara, Trepče 81,3 miliona dolara, "Feronikla" iz Glogovca od 96,3 miliona dolara, "Balkana" iz Suve Reke od 21,3 miliona dolara, "Industrije sintetičkih vlakana" iz Prizrena od 20,7 miliona dolara, "Printeksa" iz Prizrena od 7,8 miliona dolara, "Fabrike šavnih cijevi iz Uroševca" od 8,2 miliona dolara i "Fabrike radijatora" iz Gnjilana i "Železničko transportnog preduzeća" od 2,2 miliona dolara.
