Ogromni gubici imaju ozbiljne ekonomske posljedice po region i doprinose kriminalu, terorizmu i sigurnosnim problemima, kažu stručnjaci. Stručnjaci kažu da korisnici na kraju plaćaju cijenu za izbjegavanje poreza i korupciju, koji zemlje Balkana koštaju milijarde eura.
Kriminal, korupcija i neplaćanje poreza izvlače milijarde eura iz zemalja Balkana i narušavaju kvalitet života njihovih građana, što je dvije nevladine organizacije navelo na to da pokrenu novu studiju o nezakonitim finansijskim odlivima u regionu.
Prema ranijem istraživanju međunarodnog trusta mozgova Global Financial Integrity (GFI), elementi kriminala i neplaćeni porezi izvukli su u periodu 2001-2010. sa Balkana preko 83,5 milijarde eura, te doprinijeli problemima vezanim za terorizam i sigurnost.
Naoružana tim nalazima, organizacija GFI ostvarila je partnerski odnos s Jadranskim institutom za javnu politiku, hrvatskom organizacijom za borbu protiv korupcije, u cilju obavljanja zajedničke studije o tim nezakonitim odlivima sredstava, koja će obuhvatati period 1991-2011.
Očekuje se da će te organizacije novi izvještaj objaviti sredinom 2014. Clark Gascoigne, direktor komunikacija za GFI, kaže da studija ima za cilj "da promišljeno istraži problem [nezakonitih finansijskih odliva] i da izračuna ekonomski danak koji on ostavlja na region. Mi se nadamo da ćemo zatim objediniti svoja temeljita ekonomska istraživanja sa studijama konkretnih slučajeva iz regiona u cilju bolje analize problema. Osim toga, mi se nadamo da ćemo obezbijediti preporuke o strateškim metodama koje mogu preuzeti lokalni, regionalni i međunarodni organi strateško-političkog odlučivanja u cilju suzbijanja obima nezakonitih tokova."
Gascoigne je izjavio da najnoviji podaci GFI-ja o nezakonitim odlivima sredstava za Balkan ne uključuju Grčku, Kosovo i Sloveniju, koji će biti uključeni u predstojeću studiju.
"Veliki iznos nezakonitog odliva novca iz regiona Balkana, kao i činjenica da se on povećava, dvije su glavne stvari koje su nas zanimale pri obavljanju temeljnije studije," izjavio je Gascoigne.
Istraživanje agencije GFI govori da je obim nezakonitih finansijskih odliva u periodu 2001-2010. bio najveći u Srbiji -- 38,47 milijardi eura, to jest, 112 posto BDP-a zemlje u 2011.
Zlatko Minić iz organizacije Transparency Srbija izjavio je da ta zemlja ima dobar pravni okvir za borbu protiv kriminala, korupcije i neplaćanja poreza, ali je dodao da se zakoni ne primjenjuju na dosljedan način.
"Izgleda da nema dovoljno političke volje da se primjenjuje ono što je usvojeno u zakonima. Na primjer, Srbija ima pravnu osnovu za vršenje istrage o porijeklu imovine i prihoda građana od 2002, ali to se ne radi iz razloga koji nisu jasni," izjavio je Minić za SETimes.
U sklopu napora na suzbijanju odliva novaca u takozvanu sivu zonu, ove godine su vlasti u Beogradu provele višekratne provjere lica koja posjeduju imovinu vrijednu preko 350.000 eura, u cilju uspoređivanja šta su ona dostavila u svojim poreskim prijavama u smislu svoje stvarne imovine. Svi prekršitelji zatim su morali platiti porez po stopi od 20 posto -- mnogo veći od redovnog poreza na imovinu u Srbiji.
"Ta mjera je ustanovljena da bismo konačno mogli pokrenuti proces uvođenja poreske discipline," izjavila je Milica Bisić, savjetnica ministarstva finansija i ekonomije.
Zlata Đorđević, članica Vijeća antikorupcijske agencije Srbije, kaže da sama ta mjera nije dovoljna.
"Ispitivanjem imovine zasigurno se uvodi poreska disciplina, ali treba usvojiti i zakon kojim će se omogućiti konfiskacija imovine za koju pojedinci ne mogu dokazati kako su je stekli," kaže Đorđevićeva za SETimes, naglašavajući da je udar na imovinu najteža kazna za one koji su je stekli ilegalnom aktivnošću.
Natasa Srdoč, predsjedavajuća Jadranskog instituta, kaže da su metodi nezakonitih finansijskih odliva i prikupljanje ogromnih iznosa nezakonitog bogatstva od strane korumpiranih zvaničniika i njihovih partnera zajednička stvar u svim zemljama Balkana.
"Poznata je činjenica da korumpirani vladini zvaničnici blokiraju istrage političkim uticajem na pravosuđe," kaže ona za SETimes.
U međuvremenu, "značajnim pljačkama iz trezora na Balkanu pojedinačnim građanima se otuđuju vitalni resursi potrebni u zdravstvenoj oblasti, posebno za zaposlene a siromašne i za penzionere, u smislu penzija smanjene za penzionere koji su sad primorani živjeti u krajnjem siromaštvu, nedostatka sredstava za obrazovanje za nove generacije i neadekvatne infrastrukture."
Gascoigne dodaje da se odlivom nezakonitih sredstava s Balkana iscrpljuju valutne rezerve, smanjuje naplata poreza, sužava mogućnost investiranja, povećava inflacija i smanjuje obim slobodne trgovine.
"To ima najozbiljnijeg uticaja na siromašne, pošto se ta sredstva izmještaju u inostranstvo i bivaju izgubljena za investicije ili potrošnju u tim zemljama," izjavio je Gascoigne.
Srdočeva kaže da su neka od rješenja za region uspostava nezavisnog pravosuđa i vladavina prava, transparentne i odgovorne vlasti, održavanje pune transparentnosti u transakcijama vlasti i ukidanje mogućnosti za zloupotrebu položaja.
Ona kaže kako je neophodno "da u svako doba znamo imena koja stoje iza vlasništva nad određenim sredstvima, kompanijama i bankovnim računima, te da se vrši konfiskacija nezakonitog bogatstva koje su nakupili korumpirani vladini zvaničnici i njihovi partneri u kriminalu."
Prema ranijem istraživanju međunarodnog trusta mozgova Global Financial Integrity (GFI), elementi kriminala i neplaćeni porezi izvukli su u periodu 2001-2010. sa Balkana preko 83,5 milijarde eura, te doprinijeli problemima vezanim za terorizam i sigurnost.
Naoružana tim nalazima, organizacija GFI ostvarila je partnerski odnos s Jadranskim institutom za javnu politiku, hrvatskom organizacijom za borbu protiv korupcije, u cilju obavljanja zajedničke studije o tim nezakonitim odlivima sredstava, koja će obuhvatati period 1991-2011.
Očekuje se da će te organizacije novi izvještaj objaviti sredinom 2014. Clark Gascoigne, direktor komunikacija za GFI, kaže da studija ima za cilj "da promišljeno istraži problem [nezakonitih finansijskih odliva] i da izračuna ekonomski danak koji on ostavlja na region. Mi se nadamo da ćemo zatim objediniti svoja temeljita ekonomska istraživanja sa studijama konkretnih slučajeva iz regiona u cilju bolje analize problema. Osim toga, mi se nadamo da ćemo obezbijediti preporuke o strateškim metodama koje mogu preuzeti lokalni, regionalni i međunarodni organi strateško-političkog odlučivanja u cilju suzbijanja obima nezakonitih tokova."
Gascoigne je izjavio da najnoviji podaci GFI-ja o nezakonitim odlivima sredstava za Balkan ne uključuju Grčku, Kosovo i Sloveniju, koji će biti uključeni u predstojeću studiju.
"Veliki iznos nezakonitog odliva novca iz regiona Balkana, kao i činjenica da se on povećava, dvije su glavne stvari koje su nas zanimale pri obavljanju temeljnije studije," izjavio je Gascoigne.
Istraživanje agencije GFI govori da je obim nezakonitih finansijskih odliva u periodu 2001-2010. bio najveći u Srbiji -- 38,47 milijardi eura, to jest, 112 posto BDP-a zemlje u 2011.
Zlatko Minić iz organizacije Transparency Srbija izjavio je da ta zemlja ima dobar pravni okvir za borbu protiv kriminala, korupcije i neplaćanja poreza, ali je dodao da se zakoni ne primjenjuju na dosljedan način.
"Izgleda da nema dovoljno političke volje da se primjenjuje ono što je usvojeno u zakonima. Na primjer, Srbija ima pravnu osnovu za vršenje istrage o porijeklu imovine i prihoda građana od 2002, ali to se ne radi iz razloga koji nisu jasni," izjavio je Minić za SETimes.
U sklopu napora na suzbijanju odliva novaca u takozvanu sivu zonu, ove godine su vlasti u Beogradu provele višekratne provjere lica koja posjeduju imovinu vrijednu preko 350.000 eura, u cilju uspoređivanja šta su ona dostavila u svojim poreskim prijavama u smislu svoje stvarne imovine. Svi prekršitelji zatim su morali platiti porez po stopi od 20 posto -- mnogo veći od redovnog poreza na imovinu u Srbiji.
"Ta mjera je ustanovljena da bismo konačno mogli pokrenuti proces uvođenja poreske discipline," izjavila je Milica Bisić, savjetnica ministarstva finansija i ekonomije.
Zlata Đorđević, članica Vijeća antikorupcijske agencije Srbije, kaže da sama ta mjera nije dovoljna.
"Ispitivanjem imovine zasigurno se uvodi poreska disciplina, ali treba usvojiti i zakon kojim će se omogućiti konfiskacija imovine za koju pojedinci ne mogu dokazati kako su je stekli," kaže Đorđevićeva za SETimes, naglašavajući da je udar na imovinu najteža kazna za one koji su je stekli ilegalnom aktivnošću.
Natasa Srdoč, predsjedavajuća Jadranskog instituta, kaže da su metodi nezakonitih finansijskih odliva i prikupljanje ogromnih iznosa nezakonitog bogatstva od strane korumpiranih zvaničniika i njihovih partnera zajednička stvar u svim zemljama Balkana.
"Poznata je činjenica da korumpirani vladini zvaničnici blokiraju istrage političkim uticajem na pravosuđe," kaže ona za SETimes.
U međuvremenu, "značajnim pljačkama iz trezora na Balkanu pojedinačnim građanima se otuđuju vitalni resursi potrebni u zdravstvenoj oblasti, posebno za zaposlene a siromašne i za penzionere, u smislu penzija smanjene za penzionere koji su sad primorani živjeti u krajnjem siromaštvu, nedostatka sredstava za obrazovanje za nove generacije i neadekvatne infrastrukture."
Gascoigne dodaje da se odlivom nezakonitih sredstava s Balkana iscrpljuju valutne rezerve, smanjuje naplata poreza, sužava mogućnost investiranja, povećava inflacija i smanjuje obim slobodne trgovine.
"To ima najozbiljnijeg uticaja na siromašne, pošto se ta sredstva izmještaju u inostranstvo i bivaju izgubljena za investicije ili potrošnju u tim zemljama," izjavio je Gascoigne.
Srdočeva kaže da su neka od rješenja za region uspostava nezavisnog pravosuđa i vladavina prava, transparentne i odgovorne vlasti, održavanje pune transparentnosti u transakcijama vlasti i ukidanje mogućnosti za zloupotrebu položaja.
Ona kaže kako je neophodno "da u svako doba znamo imena koja stoje iza vlasništva nad određenim sredstvima, kompanijama i bankovnim računima, te da se vrši konfiskacija nezakonitog bogatstva koje su nakupili korumpirani vladini zvaničnici i njihovi partneri u kriminalu."
