Gora - slovenski muslimani između Kosova, Albanije, Makedonije i dijaspore

Iznoseći mišljenje suprotno uvreženom da imigranti u Austriju "uvoze" ekstremističke islamske ideologije, politikolog Thomas Schmidinger ukazuje da Goranci koji su emigrirali u tu evropsku državu prenose vehabijsko-salafističke ideje na Kosovo.

Austrijski politikolog je izdao knjigu "Gora - slovenski muslimani između Kosova, Albanije, Makedonije i dijaspore", u kojoj daje opširan uvid u život Goranaca.

Schmidinger ukazuje da je historija migracije Goranaca bila prije svega historija bjekstva sa Kosova tokom rata, kada je više hiljade Goranaca, pretežno iz Rapče, otišlo u Austriju, gdje trenutno živi i radi oko 80 odsto stanovnika tog mjesta.

U Austriji, kako je naveo, pojedini Goranci došli su u kontakt sa vehabijsko-salafističkim idejama, koje sada propagiraju na Kosovu i time podstiču tenzije unutar svoje zajednice.

S tim u vezi, Schmidinger je pomenuo, između ostalog, u Austriji poznate vehabije Muhamada Fadila Porču, hodžu iz bečke Tevhid džamije, kao i Ahmeda Džaminija.

Opšte je poznato da su se pojedini Goranci, koji su emigrirali u Austriju, jednog dana vratili u Rapču sa dugim bradama i čudnim idejama, navodi autor.

Prema hodži u Rapči, koji zastupa umjereni islam, nemoguće je u ovom regionu živjeti po islamu kao za vrijeme osnivača državne ideologije Saudijske Arabije Abd al Vahaba prije 300 godina.

"Nasuprot široko rasprostranjenom mišljenju u Austriji da imigranti uvoze ekstremističke islamske ideologije, ovdje je vehabističko-salafistička ideologija izvezena iz Austrije na Kosovo", zaključak je Schmidingera, koji je dodao da u Albaniji i Makedoniji nema tolikog uticaja takvog rigidnog tumačenja islama.

U dijelu, koje će danas u Rapči predstaviti zajedno sa izvjestiocem Evropskog parlamenta za Kosovo Ulrike Lunaček, on je sabrao historijske podatke - od porijekla slovenskih muslimana, njihovog jezika, pa sve do historije njihove islamizacije.

Thomas Schmidinger ukazuje da su Goranci u političkom životu u zemljama porijekla premalo zastupljeni i ekonomski marginalizovani, dodajući da gotovo ne postoje perspektive za budućnost ekonomski zapostavljene Gore.

Austrijski ekspert, koji je prikupljao podatke na terenu, naglašava da su Goranci na osnovu historije 20. vijeka bili stalno suočeni sa osjećajem nesigurnosti, a krvavi okršaji, koji su bili djelimično i etnički i vjerski motivisani, očigledno su ostavili duboke tragove do danas.

Takođe, on ističe da kod Goranaca gotovo ne postoji povjerenje u pravnu državu gdje žive.

U svojoj knjizi Schmidinger ukazuje da između Goranaca i Bošnjaka jezički i etnički nema razlike, već da se radi prije svega o političkom pitanju kako se nazivaju.

"Kao muslimani nisu Srbi, a kao Sloveni nisu Albanci", ističe on.

Autor, takođe, u svom dijelu piše i o azilantima iz Gore, homoseksualnosti u toj zajednici, dogovorenim brakovima, tenzijama između dijaspore i stanovništva koje je ostalo u Gori, kao i kako dijasporci zarađeni novac razmetljivo troše na Kosovu.

Na kraju knjige Thomas Schmidinger se izjasnio za utemeljenje regiona Gore u Evropu regiona, jer samo tako mogu djelotvorno biti savladani problemi na svim nivoima, i poboljšano ekonomsko stanje, kao i postignuta aktivna zaštita prava manjina.

Istovremeno autor konstatuje da je neizvjesno da li će ikada postojati takva Evropa regiona.