Lideri država i vlada Evropske unije odobrili su na samitu u Briselu 21. marta otvaranje pristupnih pregovora sa Bosnom i Hercegovinom.
Predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel rekao je na konferenciji za novinare da je odluka za Bosnu i Hercegovinu "važna prekretnica".
"Naravno da postoje koraci kroz koje treba proći", ocijenio je Mišel osvrćući se na pripremu pregovaračkog okvira.
Prema usvojenim zaključcima Evropska komisija će pripremiti pregovarački okvir kada se ispune svi kriterijumi koji su navedeni 2022 godine.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen je pozdrvila "istorijsku odluku" o otvaranju pregovora o članstvu sa Sarajevom.
"Zemlja je preduzela impresivne korake ka EU. Veći napredak postignut je za samo godinu dana nego za cijelu deceniju", ocijenila je predsjednica Komisije izrazivši nadu da će odluka lidera EU dovesti do još većeg napretka.
Michel je na mreži X prethodno čestitao BiH na odobrenju pristupnih pregovora s EU.
"Vaše mjesto je u našoj evropskoj porodici", naveo je Mišel i dodao da još mnogo posla treba da se uradi prije nego što zemlja postane članica.
"Sada treba nastaviti težak posao kako bi Bosna i Hercegovina stabilno napredovala, kako vaš narod želi", rekao je.
U najnovijoj verziji nacrta zaključaka samita, lideri su naglasili potrebu da Bosna i Hercegovina nastavi preduzimati "sve relevantne korake koje je postavila" Komisija, a koji uključuju ekonomske, pravosudne i političke reforme, kao i bolje napore u borbi protiv korupcije i pranja novca.
Zeleno svjetlo za otvaranje pregovora pozdravio je i Oliver Varhelyi, komesar za proširenje Evropske unije.
"Bosna i Hercegovina je naporno radila da ugrabi ovu historijsku priliku... Posvećenost zemlje evropskom putu donijela je opipljive rezultate," napisao je on na mreži X.
Odobrenje pristupnih pregovora između Sarajeva i Brisela je prethodno preporučila Evropska komisija.
Bosna i Hercegovina ima status kandidata za punopravno članstvo od decembra 2022. godine.
Mišljenje Evropske komisije (Avis) dobila je u maju 2019. i u njemu je definisano 14 prioriteta podeljenih u četiri područja, koje BiH treba ispuniti kako bi počela pregovore o članstvu. Na ovih 14 prioriteta Unija i dalje insistira, prije nego što pregovori i zvanično počnu.
Od uvjeta koje je postavila EU krajem prošle godine za otvaranje pregovora, vladajuća koalicija u BiH je dogovorila otvaranje pregovora s Frontexom, graničnom službom Evropske unije.
Usvojene su i izmjene Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. Zakon o sudovima, što je, također, bio jedan od prioriteta, još nije usvojen.
Bosna i Hercegovina je jedna od šest država regije, Albanija, Srbija, Kosovo, Crna Gora i Sjeverna Makedonija, koje su u različitim fazama procesa članstva u EU.
Nakon toga, Evropsko vijeće odobrava pregovarački okvir, posle čega se održava međuvladina konfenrecnija kojom zvanično počinju pregovori o članstvu.
Potom se otvaraju i zatvaraju poglavlja, nakon čega Evropska komicija usvaja pozitivno mišljenje o zatvaranju poglavlja. Sljedeći korak je da Evropski parlament odobrava članstvo.
Nakon toga slijedi potpisivanje Sporazuma o pridruživanju između EU i države kandidata. Poslije tog, svaka država članica EU bi trebala ratifikovati Sporazum o pridruživanju.
Sljedeći korak je da država kandidat ratifikuje sporazum, a posljednji je da Sporazum o pridruživanju stupa na snagu.
U decembru 2023. godine, lideri EU su izrazili spremnost da otvore pristupne pregovore sa BiH i pozvali Komisiju da u martu objavi izvještaj o stepenu ispunjavanja ključnih kriterijuma.
"Naravno da postoje koraci kroz koje treba proći", ocijenio je Mišel osvrćući se na pripremu pregovaračkog okvira.
Prema usvojenim zaključcima Evropska komisija će pripremiti pregovarački okvir kada se ispune svi kriterijumi koji su navedeni 2022 godine.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen je pozdrvila "istorijsku odluku" o otvaranju pregovora o članstvu sa Sarajevom.
"Zemlja je preduzela impresivne korake ka EU. Veći napredak postignut je za samo godinu dana nego za cijelu deceniju", ocijenila je predsjednica Komisije izrazivši nadu da će odluka lidera EU dovesti do još većeg napretka.
Michel je na mreži X prethodno čestitao BiH na odobrenju pristupnih pregovora s EU.
"Vaše mjesto je u našoj evropskoj porodici", naveo je Mišel i dodao da još mnogo posla treba da se uradi prije nego što zemlja postane članica.
"Sada treba nastaviti težak posao kako bi Bosna i Hercegovina stabilno napredovala, kako vaš narod želi", rekao je.
U najnovijoj verziji nacrta zaključaka samita, lideri su naglasili potrebu da Bosna i Hercegovina nastavi preduzimati "sve relevantne korake koje je postavila" Komisija, a koji uključuju ekonomske, pravosudne i političke reforme, kao i bolje napore u borbi protiv korupcije i pranja novca.
Zeleno svjetlo za otvaranje pregovora pozdravio je i Oliver Varhelyi, komesar za proširenje Evropske unije.
"Bosna i Hercegovina je naporno radila da ugrabi ovu historijsku priliku... Posvećenost zemlje evropskom putu donijela je opipljive rezultate," napisao je on na mreži X.
Odobrenje pristupnih pregovora između Sarajeva i Brisela je prethodno preporučila Evropska komisija.
Bosna i Hercegovina ima status kandidata za punopravno članstvo od decembra 2022. godine.
Mišljenje Evropske komisije (Avis) dobila je u maju 2019. i u njemu je definisano 14 prioriteta podeljenih u četiri područja, koje BiH treba ispuniti kako bi počela pregovore o članstvu. Na ovih 14 prioriteta Unija i dalje insistira, prije nego što pregovori i zvanično počnu.
Od uvjeta koje je postavila EU krajem prošle godine za otvaranje pregovora, vladajuća koalicija u BiH je dogovorila otvaranje pregovora s Frontexom, graničnom službom Evropske unije.
Usvojene su i izmjene Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. Zakon o sudovima, što je, također, bio jedan od prioriteta, još nije usvojen.
Bosna i Hercegovina je jedna od šest država regije, Albanija, Srbija, Kosovo, Crna Gora i Sjeverna Makedonija, koje su u različitim fazama procesa članstva u EU.
Koji su koraci nakon otvaranja pregovora?
Nakon otvaranja pregovora, Evropska komisija šalje pregovarački okvir Evropskom vijeću.Nakon toga, Evropsko vijeće odobrava pregovarački okvir, posle čega se održava međuvladina konfenrecnija kojom zvanično počinju pregovori o članstvu.
Potom se otvaraju i zatvaraju poglavlja, nakon čega Evropska komicija usvaja pozitivno mišljenje o zatvaranju poglavlja. Sljedeći korak je da Evropski parlament odobrava članstvo.
Nakon toga slijedi potpisivanje Sporazuma o pridruživanju između EU i države kandidata. Poslije tog, svaka država članica EU bi trebala ratifikovati Sporazum o pridruživanju.
Sljedeći korak je da država kandidat ratifikuje sporazum, a posljednji je da Sporazum o pridruživanju stupa na snagu.
U decembru 2023. godine, lideri EU su izrazili spremnost da otvore pristupne pregovore sa BiH i pozvali Komisiju da u martu objavi izvještaj o stepenu ispunjavanja ključnih kriterijuma.
