Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Layen istakla je sinoć, po završetku Samita EU - Zapadni Balkan u Briselu, da put Kosova i Srbije u Uniju vodi preko ispunjavanja preuzetih obaveza iz dijaloga.
Von der Layen je, na konferenciji za medije, rekla da su Kosovo i Srbija ove godine preduzele važne korake sa dogovorom oko Ohridskog sporazuma, koji, kako je podvukla, sada mora da se primjeni.
"Pozdravljam smanjenje tenzija na sjeveru, posebno u vezi sa registarskim tablicama, električnom energijom i pripremama za prijevremene lokalne izbore", kazala je ona.
Von der Layen je ukazala da je Samit održan mjesec dana posle objavljivanja izvještaja o napretku zemalja kandidata, i da je skup protekao u znaku tog dokumenta.
"Želimo da otvorimo pristupne pregovore po novoj metodologiji sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom i očekjemo da ćemo ih otvoriti sa Bosnom i Hercegovinom kada ta zemlja dostigne određen nivo ispunjavanja kriterijuma. Što se Crne Gore tiče imamo novi momenat sa novom vladom i zemlja treba da se vrati na pristupni put. Kada je riječ o Kosovu i Srbiji njihov put u EU vodi preko ispunjavanja preuzetih obaveza iz dijaloga", objasnila je ona.
Von der Layen je ukazala i na ekonomske mjere sa ciljem približavanja Zapadnog Balkana EU.
"Ekonomija Zapadnog Balkana je na nivou od 35 odsto evropskog proseka, što znači da ima dosta neiskorišćenog potencijala. Na to cilja naš plan rasta. Otvaramo naše trzište u sedam važnih sektora za zemlje regiona. Zatražili smo od zemalja Zapadnog Balkana da otvore svoja tržišta za susede i tako završe uspostavljanje zajedničkog regionalnog tržišta. To bi moglo povećati BDP Zapadnog Balkana za 10 odsto", podvukla je ona.
Međutim, dodala je, reforme moraju biti sprovedene na Zapadnom Balkanu.
Ukazala je da se radi na potpunom uvođenju Zapadnog Balkana u sistem "roming kao kod kuće".
U oblasti transporta, rekla je, postoji mapa puta za modernizaciju graničnih prijelaza, što je dogovoreno danas i što je dobro za integraciju u zajedničko tržište.
Prenela je i da je usvojeno pet projekata za koje je predviđeno 700 miliona eura, među kojima je fotovoltaik postrojenje u Albaniji i projekat rekonstrukcije pruge u Crnoj Gori.
U oblasti digitalizacije, ukazala je, EU želi da svoj program "Wifi za EU" sa 50 miliona eura granta, prenese na 400 opština na Zapadnom Balkanu kroz projekat "Wifi za Zapadni Balkan".
Dalje je rekla da je 21 zemalja EU iskazala spremnost da stipendira studente Zapadnog Balkana za školovanje na koledžu EU u Tirani.
Predsjednik Savjeta EU Charles Michell ocjenio je da činjenica da je održan četvrti samit EU i Zapadnog Balkana dokaz da postoji želja da se osnaže odnosi EU i Balkana.
Preneo je da je na Samitu ponovljena evropska perspektiva za svih šest zemalja Zapadnog Balkana i želja za jačanjem saradnje u svim oblastima kroz postepenu integraciju.
"Želimo na taj način da ih približimo EU bez čekanja na konačnu odluku o prijemu", objasnio je Michell.
Samit, kako je dodao, treba da ubrza proces proširenja.
"Poruka današnjeg sastanka je optimistička. Čini se da postoji snažnija želja da se ozbiljno pristupi proširenju, ali to ne znači i da su uklonjene sve prepreke", rekao je Michell.
Upitan za usklađenost zemalja kandidata sa spoljnom politikom EU on je kazao da bi Unija želela da kandidati dijele iste osnovne vrijednosti u svom spoljnopolitičkom djelovanju.
"Više zemalja ima visok nivo usaglašenosti, a neke imaju još da rade na usaglašavanju", poručio je on.
Izvor: Kosovo Online
"Pozdravljam smanjenje tenzija na sjeveru, posebno u vezi sa registarskim tablicama, električnom energijom i pripremama za prijevremene lokalne izbore", kazala je ona.
Von der Layen je ukazala da je Samit održan mjesec dana posle objavljivanja izvještaja o napretku zemalja kandidata, i da je skup protekao u znaku tog dokumenta.
"Želimo da otvorimo pristupne pregovore po novoj metodologiji sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom i očekjemo da ćemo ih otvoriti sa Bosnom i Hercegovinom kada ta zemlja dostigne određen nivo ispunjavanja kriterijuma. Što se Crne Gore tiče imamo novi momenat sa novom vladom i zemlja treba da se vrati na pristupni put. Kada je riječ o Kosovu i Srbiji njihov put u EU vodi preko ispunjavanja preuzetih obaveza iz dijaloga", objasnila je ona.
Von der Layen je ukazala i na ekonomske mjere sa ciljem približavanja Zapadnog Balkana EU.
"Ekonomija Zapadnog Balkana je na nivou od 35 odsto evropskog proseka, što znači da ima dosta neiskorišćenog potencijala. Na to cilja naš plan rasta. Otvaramo naše trzište u sedam važnih sektora za zemlje regiona. Zatražili smo od zemalja Zapadnog Balkana da otvore svoja tržišta za susede i tako završe uspostavljanje zajedničkog regionalnog tržišta. To bi moglo povećati BDP Zapadnog Balkana za 10 odsto", podvukla je ona.
Međutim, dodala je, reforme moraju biti sprovedene na Zapadnom Balkanu.
Ukazala je da se radi na potpunom uvođenju Zapadnog Balkana u sistem "roming kao kod kuće".
U oblasti transporta, rekla je, postoji mapa puta za modernizaciju graničnih prijelaza, što je dogovoreno danas i što je dobro za integraciju u zajedničko tržište.
Prenela je i da je usvojeno pet projekata za koje je predviđeno 700 miliona eura, među kojima je fotovoltaik postrojenje u Albaniji i projekat rekonstrukcije pruge u Crnoj Gori.
U oblasti digitalizacije, ukazala je, EU želi da svoj program "Wifi za EU" sa 50 miliona eura granta, prenese na 400 opština na Zapadnom Balkanu kroz projekat "Wifi za Zapadni Balkan".
Dalje je rekla da je 21 zemalja EU iskazala spremnost da stipendira studente Zapadnog Balkana za školovanje na koledžu EU u Tirani.
Predsjednik Savjeta EU Charles Michell ocjenio je da činjenica da je održan četvrti samit EU i Zapadnog Balkana dokaz da postoji želja da se osnaže odnosi EU i Balkana.
Preneo je da je na Samitu ponovljena evropska perspektiva za svih šest zemalja Zapadnog Balkana i želja za jačanjem saradnje u svim oblastima kroz postepenu integraciju.
"Želimo na taj način da ih približimo EU bez čekanja na konačnu odluku o prijemu", objasnio je Michell.
Samit, kako je dodao, treba da ubrza proces proširenja.
"Poruka današnjeg sastanka je optimistička. Čini se da postoji snažnija želja da se ozbiljno pristupi proširenju, ali to ne znači i da su uklonjene sve prepreke", rekao je Michell.
Upitan za usklađenost zemalja kandidata sa spoljnom politikom EU on je kazao da bi Unija želela da kandidati dijele iste osnovne vrijednosti u svom spoljnopolitičkom djelovanju.
"Više zemalja ima visok nivo usaglašenosti, a neke imaju još da rade na usaglašavanju", poručio je on.
Izvor: Kosovo Online
