Evropski institut za mir objavio je dokument pod nazivom "Resetovanje procesa normalizacije odnosa Kosova i Srbije", u kojem predlaže način za, kako se navodi, prevazilaženje ćorsokaka u dijalogu o normalizaciji i za stvaranje uslova za održiv proces i uspješnu primjenu dogovora.
U dokumentu navode da suštinski dio problema predstavljaju "oscilirajuća međunarodna pažnja i nemogućnost da se pomno prati razvoj događaja i preduzmu korektivni koraci na prvi znak neusaglašenosti", te se predlaže strukturalno rješenje za resetovanje procesa i mogućnost da se "rano identifikuje, nadgleda i adresira neusaglašenost, čime se sprečava eskalacija".
To će, ocjenjuju u Institutu, zahtjevati značajno pojačano međunarodno praćenje i mehanizme usaglašenosti, usredsređene na EU i osnažene od strane cijelog evroatlantskog bloka.
U dokumentu se podsjeća da se dijalog Kosova i Srbije, sa prekidima, od 2011, a da je najnoviji diplomatski pritisak kulminirao Sporazumom o putu ka normalizaciji (PNA) i njegovim Aneks za implementaciju (februar i mart 2023.).
Ipak, primjećuje se da je posvećenost strana "vidno niža" nego u ranijim fazama, a situacija na terenu znatno gora.
"Implementacija sporazuma je zaustavljena skoro prije nego što je počela, i tek treba da se nastavi. Važno je prepoznati da situacija u dijalogu i na terenu – i zaista drugde na Zapadnom Balkanu – nije 'business as usual'. Potreban je radikalan remont da osujeti neizbježni slom dijaloga o normalizaciji i bezbjednosne posljedice koje bi to izazvalo. Mnogo toga je u pitanju, ne samo za strane u dijalogu, već i za kredibilitet EU i Zapada i za izglede za projektovanje uticaja - Zapadni Balkan je bio značajno mjesto zapadnih investicija od sredine i kraja 1990-ih i dijalog je jedan od ograničenog broja sporova u čije je rješavanje EU tako formalno uključena", stoji u dokumentu.
Ističe se da bi, u periodu poslije Afganistana i usred rata Rusije protiv Ukrajine, dozvoliti ovom regionu da se vrati nazad u sukob - bio direktan i snažan udarac garđanskim težnjama i zapadnom kredibilitetu širom svijeta.
"Iz tih razloga, evroatlantskoj zajednici je potreban mnogo oštriji pristup dijalogu – kao centralni poligon za čitavu politiku Zapadnog Balkana. Takav pristup znači iskoristiti formalnu posvećenost Srbije i Kosova u dijalogu o normalizaciji i nastaviti dalje sa jasnim dokazima da su najefikasniji rezultati u regionu nastali upravo kada je zapadna/međunarodna intervencija bila ujedinjena, odlučna i snažna. Vrijeme je da se to osigura. Očekivanja su jasno navedena da se štapovi cili šargarepe primjenjuju kada se jedno i drugo zaslužuje", navodi se u dokumentu.
Uz konstataciju da je dijalog o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije u krizi, navodi se da je nedostatak potpuno definisane obaveze za implementaciju i efikasnih mehanizama za usaglašenost stvorilo povoljno okruženje za zastoje.
"Da se proces vrati na pravi put i obezbjediti njen održiv tok, evroatlantskoj zajednici je potrebna znatno razvijeniji pristup. Potrebno je da obezbjedi neospornu posvećenost strana, da pokaže punu odlučnost i da bude u stanju da vodi proces efikasno i održivo. U ovom dokumentu se tvrdi da nivo potencijala za upozorenje na trenutnu situaciju zahteva ponovnu pažnju na visokom nivou, uzimajući u obzir napad u Banjskoj", dodaje se.
Zato u Institutu smatraju da pažnju treba usredsrediti na pet komplementarnih poglavlja:
"Poglavlje 1 bi obezbjedilo unapređenu ulogu fasilitatora EU i mogućnost da se to uradi autoritativni pozivi među stavovima i postupcima stranaka. Poglavlje 2 bi dalo precizno definisanu listu očekivanih radnji strana i njihov prirodni sled. To je dokument na osnovu kojeg se procjenjuje posvećenost i implementacija ili njihov nedostatak. Poglavlje 3 bi obezbjedilo mehanizme za neposrednu zaštitu od nepoštovanja i podjednako efikasne nagrade za posvećenost i pravilnu primjenu od strane bilo koje strane. To bi podstaklo ojačanu ulogu posrednika EU, dajući joj punu sposobnost da odlučno izvrši. Poglavlje 4 bi poduprlo sve druge pružanjem bezbjednosnih garancija Kosovu – dakle rješavanje prepreka koje stvara Banjska – kao i obezbjeđivanje pune stabilizacije na sjeveru Kosova, neophodne za normalan tok procesa implementacije. Poglavlje 5 bi obezbjedilo nezavisnu verifikaciju, prije svega prema EU".
Konstatuje se da ovakav pristup može izgledati kao težak u sadašnjim konstelacijama unutar EU i Srbije i evroatlantske zajednice, posebno u svetlu mnogo intenzivnijih sukoba u Izraelu i Ukrajina.
"Međutim, ovaj kontekst Zapadnog Balkana ima potencijal da se dalje rasplete i potrebni su izuzetni napori da se to spriječi, upravo zbog smanjene globalne bezbjednosti. Zapadni Balkan je pozitivan primjer međunarodnih sposobnosti izgradnje mira i to treba da ostane, kako bi globalnoj mirovnoj arhitekturi dalo više samopouzdanja za suočavanje sa drugi izazovi. Alternativni scenario koji predstavlja erupciju na Balkanu, u ovom trenutku, može zadati razoran udarac stabilizacijskom kapacitetu Zapada", navodi se u dokumentu.
Izvor: Kosovo Online
To će, ocjenjuju u Institutu, zahtjevati značajno pojačano međunarodno praćenje i mehanizme usaglašenosti, usredsređene na EU i osnažene od strane cijelog evroatlantskog bloka.
U dokumentu se podsjeća da se dijalog Kosova i Srbije, sa prekidima, od 2011, a da je najnoviji diplomatski pritisak kulminirao Sporazumom o putu ka normalizaciji (PNA) i njegovim Aneks za implementaciju (februar i mart 2023.).
Ipak, primjećuje se da je posvećenost strana "vidno niža" nego u ranijim fazama, a situacija na terenu znatno gora.
"Implementacija sporazuma je zaustavljena skoro prije nego što je počela, i tek treba da se nastavi. Važno je prepoznati da situacija u dijalogu i na terenu – i zaista drugde na Zapadnom Balkanu – nije 'business as usual'. Potreban je radikalan remont da osujeti neizbježni slom dijaloga o normalizaciji i bezbjednosne posljedice koje bi to izazvalo. Mnogo toga je u pitanju, ne samo za strane u dijalogu, već i za kredibilitet EU i Zapada i za izglede za projektovanje uticaja - Zapadni Balkan je bio značajno mjesto zapadnih investicija od sredine i kraja 1990-ih i dijalog je jedan od ograničenog broja sporova u čije je rješavanje EU tako formalno uključena", stoji u dokumentu.
Ističe se da bi, u periodu poslije Afganistana i usred rata Rusije protiv Ukrajine, dozvoliti ovom regionu da se vrati nazad u sukob - bio direktan i snažan udarac garđanskim težnjama i zapadnom kredibilitetu širom svijeta.
"Iz tih razloga, evroatlantskoj zajednici je potreban mnogo oštriji pristup dijalogu – kao centralni poligon za čitavu politiku Zapadnog Balkana. Takav pristup znači iskoristiti formalnu posvećenost Srbije i Kosova u dijalogu o normalizaciji i nastaviti dalje sa jasnim dokazima da su najefikasniji rezultati u regionu nastali upravo kada je zapadna/međunarodna intervencija bila ujedinjena, odlučna i snažna. Vrijeme je da se to osigura. Očekivanja su jasno navedena da se štapovi cili šargarepe primjenjuju kada se jedno i drugo zaslužuje", navodi se u dokumentu.
Uz konstataciju da je dijalog o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije u krizi, navodi se da je nedostatak potpuno definisane obaveze za implementaciju i efikasnih mehanizama za usaglašenost stvorilo povoljno okruženje za zastoje.
"Da se proces vrati na pravi put i obezbjediti njen održiv tok, evroatlantskoj zajednici je potrebna znatno razvijeniji pristup. Potrebno je da obezbjedi neospornu posvećenost strana, da pokaže punu odlučnost i da bude u stanju da vodi proces efikasno i održivo. U ovom dokumentu se tvrdi da nivo potencijala za upozorenje na trenutnu situaciju zahteva ponovnu pažnju na visokom nivou, uzimajući u obzir napad u Banjskoj", dodaje se.
Zato u Institutu smatraju da pažnju treba usredsrediti na pet komplementarnih poglavlja:
"Poglavlje 1 bi obezbjedilo unapređenu ulogu fasilitatora EU i mogućnost da se to uradi autoritativni pozivi među stavovima i postupcima stranaka. Poglavlje 2 bi dalo precizno definisanu listu očekivanih radnji strana i njihov prirodni sled. To je dokument na osnovu kojeg se procjenjuje posvećenost i implementacija ili njihov nedostatak. Poglavlje 3 bi obezbjedilo mehanizme za neposrednu zaštitu od nepoštovanja i podjednako efikasne nagrade za posvećenost i pravilnu primjenu od strane bilo koje strane. To bi podstaklo ojačanu ulogu posrednika EU, dajući joj punu sposobnost da odlučno izvrši. Poglavlje 4 bi poduprlo sve druge pružanjem bezbjednosnih garancija Kosovu – dakle rješavanje prepreka koje stvara Banjska – kao i obezbjeđivanje pune stabilizacije na sjeveru Kosova, neophodne za normalan tok procesa implementacije. Poglavlje 5 bi obezbjedilo nezavisnu verifikaciju, prije svega prema EU".
Konstatuje se da ovakav pristup može izgledati kao težak u sadašnjim konstelacijama unutar EU i Srbije i evroatlantske zajednice, posebno u svetlu mnogo intenzivnijih sukoba u Izraelu i Ukrajina.
"Međutim, ovaj kontekst Zapadnog Balkana ima potencijal da se dalje rasplete i potrebni su izuzetni napori da se to spriječi, upravo zbog smanjene globalne bezbjednosti. Zapadni Balkan je pozitivan primjer međunarodnih sposobnosti izgradnje mira i to treba da ostane, kako bi globalnoj mirovnoj arhitekturi dalo više samopouzdanja za suočavanje sa drugi izazovi. Alternativni scenario koji predstavlja erupciju na Balkanu, u ovom trenutku, može zadati razoran udarac stabilizacijskom kapacitetu Zapada", navodi se u dokumentu.
Izvor: Kosovo Online
