Premijer Albanije Edi Rama izjavio je za France24 da su problemi koji postoje između Kosova i Srbije razlog više da budu integrisani u EU jer, kako dodaje, jedini način da se dođe do konačnog mira na Balkanu jeste da se sve zemlje integrišu u Uniju.
"Geopolitički bi bilo samoubilački potez da Unija isključi region, da isključi određene zemlje. To je jedini način da se postigne konačan mir na Balkanu", kazao je Rama.
Navodi da ponekad postoje problemi između pojedinih zemalja, ali dodaje "opšti okvir regiona je mnogo bolji nego prije deset godina i to zato što sve zemlje u regionu žele u EU".
Evropska komisija je u srijedu, 8. novembra, objavila izveštaj u kome se preporučuje ubrzanje proširenja EU, a Albanija je zvanično kandidat za ulazak u EU od 2014. godine, dok je pregovore o pristupanju počela 2022.
Albanski premijer pozdravlja najnoviji izvještaj Evropske komisije o proširenju EU koji je, prema njegovim riječima, "generalno veoma pozitivan".
"Sasvim objektivno označava sav napredak koji smo napravili i, naravno, obilježava sve ono što moramo nastaviti da radimo, jer još nismo na kraju puta", kazao je.
Što se tiče odluke o otvaranju pristupnih pregovora sa Ukrajinom, zemljom u ratu, Rama smatra da je "veoma snažna geopolitička odluka".
"Dokaz činjenice da EU već neko vrijeme pokušava da postane više geopolitička, a manje tehnokratska", dodaje.
Rama izražava izvesnu zabrinutost i kaže da novi sukob na Bliskom istoku nije baš pomogao.
Takođe, kako navodi, postoji neka vrsta opšteg zamora u evropskom i američkom javnom mnjenju u vezi sa tim ratom.
Što se tiče procesa pridruživanja Albanije, kako kaže Rama, usporava ga Grčka koja blokira otvaranje prvih pet pristupnih poglavlja, zbog pravne afere sa gradonačelnikom albanskog primorskog letovališta Albanije iz grčke manjine.
"Ne vjerujem da će se ova blokada nastaviti jer zaista ne bi bila ozbiljna. Jasno je da je to pitanje pravde. A mi smo napredovali u pravosudnom aspektu. Mi imamo strateški odnos sa Atinom i mislim da je ova tema neće poremetiti", kaže albanski premijer.
Evropski plan rasta za Balkan
Svjetska banka predviđa stopu rasta Albanije od 3,6 odsto u 2023. godini, a Evropska komisija predlaže plan rasta od šest milijardi eura za Balkan, a Rama kaže da je "zadovoljan činjenicom da međunarodne finansijske institucije smatraju albansku ekonomiju posebno otpornom ekonomijom".
"U vrijeme krize cijena energenata, naša inflacija je bila najniža u regionu", primjećuje i dodaje da će plan rasta EU biti veoma važan, ne samo za Albaniju, već za ieo region.
Govoreći o nedavno potpisanom sporazumu o migraciji sa predsednikom italijanskog saveta Georgiom Melonijem, Rama kaže da niko o tom sporazumu ne bi pričao da je isti napravljen sa zemljom članicom EU.
"Činjenica da se to radi sa zemljom koja nije u EU, ne samo da tera ljude da pričaju, već i pokreće teorije zavjere i sumnje koje, po mom mišljenju, zaista nisu ozbiljne. Ako želimo da dovedemo u pitanje metod, moramo ga dovesti u pitanje u svim evropskim zemljama, jer ovi centri nisu nova stvar. Ovo je centar koji je u skladu sa standardima svih zemalja EU. Možda prihvatni centri ove prirode nisu pravo rješenje. Ali nije na Albaniji da drži lekcije Evropi. Mi pružamo malu pomoć zemlji koja nije samo susjed, već sa kojom smo veoma dugo povezani", navodi.
Što se tiče straha Albanaca da će turistički sektor biti pogođen prisustvom tog prihvatnog centra, Rama kaže da je to prihvatni centar sa 3.000 mjesta. što znači da će u Albaniji biti 3.000 ljudi po rotaciji.
"To nije ono što će uzdrmati albansku turističku industriju", naglasio je.
Za neke nevladine organizacije to je nelegalan protokol koji bi mogao da ima razorne posljedice po tražioce azila, koji bi bili izloženi produženom pritvoru i drugim povredama njihovih prava i omogućili procvat trgovine ljudima.
Rama kaže da mu je sve to zaista teško razumeti.
"Mi smo odgovorna evropska zemlja, kao i one u EU. Želimo da damo skroman doprinos", dodaje.
Izvor: Kosovo online/France24
Navodi da ponekad postoje problemi između pojedinih zemalja, ali dodaje "opšti okvir regiona je mnogo bolji nego prije deset godina i to zato što sve zemlje u regionu žele u EU".
Evropska komisija je u srijedu, 8. novembra, objavila izveštaj u kome se preporučuje ubrzanje proširenja EU, a Albanija je zvanično kandidat za ulazak u EU od 2014. godine, dok je pregovore o pristupanju počela 2022.
Albanski premijer pozdravlja najnoviji izvještaj Evropske komisije o proširenju EU koji je, prema njegovim riječima, "generalno veoma pozitivan".
"Sasvim objektivno označava sav napredak koji smo napravili i, naravno, obilježava sve ono što moramo nastaviti da radimo, jer još nismo na kraju puta", kazao je.
Što se tiče odluke o otvaranju pristupnih pregovora sa Ukrajinom, zemljom u ratu, Rama smatra da je "veoma snažna geopolitička odluka".
"Dokaz činjenice da EU već neko vrijeme pokušava da postane više geopolitička, a manje tehnokratska", dodaje.
Rama izražava izvesnu zabrinutost i kaže da novi sukob na Bliskom istoku nije baš pomogao.
Takođe, kako navodi, postoji neka vrsta opšteg zamora u evropskom i američkom javnom mnjenju u vezi sa tim ratom.
Što se tiče procesa pridruživanja Albanije, kako kaže Rama, usporava ga Grčka koja blokira otvaranje prvih pet pristupnih poglavlja, zbog pravne afere sa gradonačelnikom albanskog primorskog letovališta Albanije iz grčke manjine.
"Ne vjerujem da će se ova blokada nastaviti jer zaista ne bi bila ozbiljna. Jasno je da je to pitanje pravde. A mi smo napredovali u pravosudnom aspektu. Mi imamo strateški odnos sa Atinom i mislim da je ova tema neće poremetiti", kaže albanski premijer.
Evropski plan rasta za Balkan
Svjetska banka predviđa stopu rasta Albanije od 3,6 odsto u 2023. godini, a Evropska komisija predlaže plan rasta od šest milijardi eura za Balkan, a Rama kaže da je "zadovoljan činjenicom da međunarodne finansijske institucije smatraju albansku ekonomiju posebno otpornom ekonomijom".
"U vrijeme krize cijena energenata, naša inflacija je bila najniža u regionu", primjećuje i dodaje da će plan rasta EU biti veoma važan, ne samo za Albaniju, već za ieo region.
Govoreći o nedavno potpisanom sporazumu o migraciji sa predsednikom italijanskog saveta Georgiom Melonijem, Rama kaže da niko o tom sporazumu ne bi pričao da je isti napravljen sa zemljom članicom EU.
"Činjenica da se to radi sa zemljom koja nije u EU, ne samo da tera ljude da pričaju, već i pokreće teorije zavjere i sumnje koje, po mom mišljenju, zaista nisu ozbiljne. Ako želimo da dovedemo u pitanje metod, moramo ga dovesti u pitanje u svim evropskim zemljama, jer ovi centri nisu nova stvar. Ovo je centar koji je u skladu sa standardima svih zemalja EU. Možda prihvatni centri ove prirode nisu pravo rješenje. Ali nije na Albaniji da drži lekcije Evropi. Mi pružamo malu pomoć zemlji koja nije samo susjed, već sa kojom smo veoma dugo povezani", navodi.
Što se tiče straha Albanaca da će turistički sektor biti pogođen prisustvom tog prihvatnog centra, Rama kaže da je to prihvatni centar sa 3.000 mjesta. što znači da će u Albaniji biti 3.000 ljudi po rotaciji.
"To nije ono što će uzdrmati albansku turističku industriju", naglasio je.
Za neke nevladine organizacije to je nelegalan protokol koji bi mogao da ima razorne posljedice po tražioce azila, koji bi bili izloženi produženom pritvoru i drugim povredama njihovih prava i omogućili procvat trgovine ljudima.
Rama kaže da mu je sve to zaista teško razumeti.
"Mi smo odgovorna evropska zemlja, kao i one u EU. Želimo da damo skroman doprinos", dodaje.
Izvor: Kosovo online/France24
