Lideri zemalja učesnica Procesa Brdo Brioni, usvojili su danas na Samitu u Skoplju Deklaraciju, u kojoj su se obavezali da će, potvrđujući stav o politici proširenja Evropske unije i perspektivi članstva Zapadnog Balkana u EU, kao najdirektnijem doprinosu očuvanju mira i stabilnosti - sada više nego ikada, intenzivirati strateški dijalog sa institucijama Unije kako bi se ubrzao proces pristupanja EU i sprečilo zanemarivanje regiona.
U Deklaraciji se ističe i da EU, kao i Zapadni Balkan, treba da budu spremni za proširenje u najkraćem mogućem roku, ali najkasnije do 2030. godine, kako bi se taj cilj ostvario.
"Što se tiče stalne ruske agresije na Ukrajinu i efekta prelivanja na Zapadni Balkan, ponavljamo potrebu za snažnom, otpornom i inkluzivnom EU, sa Zapadnim Balkanom kao njenim dijelom“, navodi se u dokumentu.
Takođe, u Deklaraciji stoji da lideri prepoznaju činjenicu da su sveobuhvatne političke, ekonomske i društvene reforme ključne za pristupanje EU, te da se obavezuju se da će intenzivirati napore u sprovođenju reformi na Zapadnom Balkanu u cilju jačanja vladavine prava, napretka, funkcionisanja demokratskih institucija i javne uprave.
"Potvrđujemo da su regionalna saradnja i dobrosusjedski odnosi od suštinskog značaja za napredak na putu ka EU. Obavezujemo se da ćemo zajedno raditi na negovanju atmosfere međusobnog povjerenja, razumjevanja, mirnog i trajnog rješavanja otvorenih bilateralnih pitanja i solidarnosti među nama“, dodaje se u Deklaraciji.
Istaknuta je i važnost postizanja koristi i mogućnosti za građane Zapadnog Balkana i prije formalnog pristupanja, zbog čega se EU poziva da razmotri otvaranje puteva koji bi omogućili Zapadnom Balkanu da pristupi specifičnim politikama, inicijativama i fondovima Unije, kako bi se građanima približile prednosti članstva u EU.
"U tom smislu, ističemo hitnost korišćenja nove metodologije pregovora kako bi se ubrzao proces pristupanja EU zasnovan na zaslugama, kao i da bi se obezbjedio napredak postepene integracije EU i regiona tokom proširenja“, kaže se u zajedničkom dokumentu.
Dio Deklaracije odnosi se na borbu protiv posljednica klimatskih promjena i njihovo ublažavanje, budući da je prilagođavanje klimatskim promjenama zajednička odgovornost koja zahtjeva zajedničke napore vlada, civilnog društva, privatnog sektora i međunarodnih partnera.
“Rješavanje izazova klimatskih promjena, zelene tranzicije i zelenog rasta, zajedno sa povećanom diverzifikacijom energije i prelaskom na obnovljivu energiju i efikasnost, treba unaprediti. Posvećeni smo ubrzanju tranzicije na obnovljive izvore energije i poboljšanju energetske efikasnosti, kako bismo osigurali održivu energetsku budućnost”, navodi se.
U dokumentu se podsjeća na Paket energetske podrške Zapadnom Balkanu od milijardu eura, kojim EU proširuje mjere solidarnosti, uz poruku da će region zajedno raditi na očuvanju i zaštiti jedinstvenih ekosistema i promovisanju prakse održivog korišćenja zemljišta.
U Deklaraciji se ističe i potreba da mladi ostanu u regionu Zapadnog Balkana, jer njihov odlazak ima značajne posljedice po dugoročnu vitalnost društava, održiv ekonomski rast i društveni napredak.
“Prepoznajemo suštinski značaj zadržavanja mladih na Zapadnom Balkanu. Čvrsto vjerujemo da je iskorištavanje potencijala mladih od vitalnog značaja za napredak naših društava i postizanje dugoročnog prosperiteta. Ističemo važnost saradnje sa EU i podrške u zadržavanju mladih u regionu”, stoji u dokumentu.
Lideri su saglasni i da je potrebno slaviti raznolikost regiona Zapadnog Balkana i biti posvećen promovisanju kulturne razmjene i razumjevanja među mladima, i raditi na unapređenju obrazovnih sistema i povećanju mogućnosti za mlade da steknu odgovarajuće kompetencije i vještine.
“Potvrđujemo da je saradnja u ovim oblastima neophodna za jačanje razvoja ljudskog kapitala, zaustavljanje odliva mozgova i podsticanje razvoja dugoročnog, stabilnog i inovativnog ekosistema i tranzicije ka ekonomiji zasnovanoj na znanju, pružajući bolju perspektivu mladima u regionu”, navodi se u Deklaraciji iz Skoplja.
"Što se tiče stalne ruske agresije na Ukrajinu i efekta prelivanja na Zapadni Balkan, ponavljamo potrebu za snažnom, otpornom i inkluzivnom EU, sa Zapadnim Balkanom kao njenim dijelom“, navodi se u dokumentu.
Takođe, u Deklaraciji stoji da lideri prepoznaju činjenicu da su sveobuhvatne političke, ekonomske i društvene reforme ključne za pristupanje EU, te da se obavezuju se da će intenzivirati napore u sprovođenju reformi na Zapadnom Balkanu u cilju jačanja vladavine prava, napretka, funkcionisanja demokratskih institucija i javne uprave.
"Potvrđujemo da su regionalna saradnja i dobrosusjedski odnosi od suštinskog značaja za napredak na putu ka EU. Obavezujemo se da ćemo zajedno raditi na negovanju atmosfere međusobnog povjerenja, razumjevanja, mirnog i trajnog rješavanja otvorenih bilateralnih pitanja i solidarnosti među nama“, dodaje se u Deklaraciji.
Istaknuta je i važnost postizanja koristi i mogućnosti za građane Zapadnog Balkana i prije formalnog pristupanja, zbog čega se EU poziva da razmotri otvaranje puteva koji bi omogućili Zapadnom Balkanu da pristupi specifičnim politikama, inicijativama i fondovima Unije, kako bi se građanima približile prednosti članstva u EU.
"U tom smislu, ističemo hitnost korišćenja nove metodologije pregovora kako bi se ubrzao proces pristupanja EU zasnovan na zaslugama, kao i da bi se obezbjedio napredak postepene integracije EU i regiona tokom proširenja“, kaže se u zajedničkom dokumentu.
Dio Deklaracije odnosi se na borbu protiv posljednica klimatskih promjena i njihovo ublažavanje, budući da je prilagođavanje klimatskim promjenama zajednička odgovornost koja zahtjeva zajedničke napore vlada, civilnog društva, privatnog sektora i međunarodnih partnera.
“Rješavanje izazova klimatskih promjena, zelene tranzicije i zelenog rasta, zajedno sa povećanom diverzifikacijom energije i prelaskom na obnovljivu energiju i efikasnost, treba unaprediti. Posvećeni smo ubrzanju tranzicije na obnovljive izvore energije i poboljšanju energetske efikasnosti, kako bismo osigurali održivu energetsku budućnost”, navodi se.
U dokumentu se podsjeća na Paket energetske podrške Zapadnom Balkanu od milijardu eura, kojim EU proširuje mjere solidarnosti, uz poruku da će region zajedno raditi na očuvanju i zaštiti jedinstvenih ekosistema i promovisanju prakse održivog korišćenja zemljišta.
U Deklaraciji se ističe i potreba da mladi ostanu u regionu Zapadnog Balkana, jer njihov odlazak ima značajne posljedice po dugoročnu vitalnost društava, održiv ekonomski rast i društveni napredak.
“Prepoznajemo suštinski značaj zadržavanja mladih na Zapadnom Balkanu. Čvrsto vjerujemo da je iskorištavanje potencijala mladih od vitalnog značaja za napredak naših društava i postizanje dugoročnog prosperiteta. Ističemo važnost saradnje sa EU i podrške u zadržavanju mladih u regionu”, stoji u dokumentu.
Lideri su saglasni i da je potrebno slaviti raznolikost regiona Zapadnog Balkana i biti posvećen promovisanju kulturne razmjene i razumjevanja među mladima, i raditi na unapređenju obrazovnih sistema i povećanju mogućnosti za mlade da steknu odgovarajuće kompetencije i vještine.
“Potvrđujemo da je saradnja u ovim oblastima neophodna za jačanje razvoja ljudskog kapitala, zaustavljanje odliva mozgova i podsticanje razvoja dugoročnog, stabilnog i inovativnog ekosistema i tranzicije ka ekonomiji zasnovanoj na znanju, pružajući bolju perspektivu mladima u regionu”, navodi se u Deklaraciji iz Skoplja.
