Glavna tema dvodnevne posjete predsjednice Kosova Vjose Osmani Albaniji, kako je rekla na konferenciji za novinare sa albanskim kolegom Bajramom Begajem, bio je pokušaj da se spoljna politika obe zemlje ujedini u ostvarivanju zajedničkih ciljeva, piše Albanian post dodajući da iako ta izjava djeluje kao fraza, za poznavaoce političkih dešavanja na Kosovu, ujedinjenje spoljne politike Kosova sa albanskom trenutno je nemoguće.
Bivši poslanik Pokreta Samoopredjeljenje Afrim Kasolli kazao je za Albanian post da su obaveze i kriterijumi koje Kosovo i Albanija treba da ispune različiti jer, kako je dodao, albanski kriterijumi imaju veze sa poštovanjem vladavine prava, jačanjem unutrašnje demokratije, ekonomskim razvojem i korektnim odnosima sa susedima.
"Pored tih obaveza, Kosovo ima i dodatni problem, a to je, kao što svi znamo, dijalog sa Srbijom koji bi trebalo da dobije epilog", kaže Kasolli dodajući da je to dovelo do toga da, zbog raznih problema, Kosovo i Albanija imaju razlike u tom pravcu.
Kasolli ističe da Kosovo i Albanija ne mogu da imaju jedinstvenu spoljnu politiku prema, kako kaže, romantičnim svjetskim pogledima nacionalnog jedinstva.
Prepreka koja sprečava ujedinjenje spoljne politike, osim različitih zadataka koje obe države moraju da ispune u međunarodnoj areni, prema Kasolliju, su antagonizmi i razlike koje su se u posljednje vrijeme pogoršale upravo zbog političkog rata između vlasti iz Srbije, Kosova i Albanije.
"To se primjećuje još od razlika za 'Otvoreni Balkan', gdje su Kosovo i Albanija zauzeli različite stavove. Upravo je Vjosa Osmani ta koja je u ranijoj posjeti nepotrebno održala demagoški govor protiv unutrašnje administrativne politike albanske države, kao što su takse za put i sl. i to u parlamentu Albanije", dodao je.
Ukazuje i da postoje "sveže fotografije hladnih stavova" između Vjose Osman i Edija Rame na mnogim regionalnim forumima.
"Čak i 'retuširane' fotografije. U međuvremenu, Albin Kurti nije oklevao da postane dio unutrašnjih izbora u Albaniji kako bi izborno osporio Edija Ramu", navodi Kasolli.
Sve te anomalije, smatra Kasolli, stvorile su realnost u kojoj je institucionalna saradnja dvije zemlje u spoljnoj politici na najnižoj mogućoj tački.
"Vrhunac takvog ponašanja je postignut kada je premijer Kosova odbio da se sastane sa albanskim premijerom u Prištini, kako bi razgovarali o projektima u vezi sa Berlinskim procesom, uz obrazloženje da je druga strana odgovorna za neuspjeh sastanka dvije vlade planirane u Đakovici. Cijela ta situacija nastala je kao rezultat presretanja da se zvanična Tirana nije ponašala u skladu sa interesima Kosova", zaključuje Kasolli.
Aktuelna vlast na Kosovu, smatra Kasolli, traži izlaz iz zamki koje je sama sebi postavila i za koje je odgovorna u okviru dijaloga sa Srbijom.
Kako kaže, sasvim je jasno da će međunarodni pritisci u procesu dijaloga u ovoj fazi otežati politički opstanak Osmani i Kurtija, pa će im, da bi se opravdali pred javnošću, možda zatrebati pomoć oni koji su ih do juče ignorisali, uključujući Ramu.
"Ova situacija je možda rezultat nekih grešaka koje je aktuelna vlast na Kosovu pravila na temu dijaloga uopšte, a posebno na temu Zajednice opština sa srpskom većinom. Njegovo cjelokupno nasljeđe i izborni rast izgrađen je kritikom i demonizacijom tih procesa. Ta retorika je iskorišćena za političku korist pred domaćom publikom. Međutim, nakon preuzimanja rukovodstva državom Kosovo, tandem Albin-Vjosa je pristao da postane dio tog procesa, čak i dogovarajući se o sporazumu poput Ohridskog, čiji je dio implementacija Zajednice", objasnio je Kasolli.
O nemogućnosti spoljnopolitičke koordinacije Kosova i Albanije, kao i Kasolli, govorio je i politikolog iz Albanije Altin Gjeta.
Rama s jedne strane, Kurti i Osmani s druge strane, prema Gjeti, već su konkretnim aktima – odnos prema krizi na sjeveru, prema djelima Srbije, dijalogu i međunarodnom faktoru u cjelini – pokazali da imaju različite koncepte o izazovima sa kojima se suočava Kosovo u dijalogu sa Srbijom i u nastojanju da potvrdi teritorijalni integritet i suverenitet države u međunarodnoj areni.
"Dok Kurti i Osmani nisu spremni na teške kompromise u dijalogu jer gube poene sa građanima Kosova, Rama će, vođen osjećajem protagonizma i usklađenosti sa zahtjevima međunarodnog faktora za Kosovo, nastaviti da drži 'predavanja' rukovodstvu Kosova zato što slijedi savjete zapadnih prijatelja", objašnjava Gjeta za Albanian post.
Dodaje i da je evidentno da su Rama i Kurti u tihom rivalstvu za lidersku ulogu na albanskom prostoru.
Gjeta vidi posjetu Vjose Osmani Albaniji više kao pokušaj da se premijer Rama stavi pred svršen čin da ga predstavi kao deo problema u binomu Priština-Tirana, a ne kao dio izbora Albanije.
"Osmani pokušava da albanskoj javnosti kaže da je Kosovo spremno da usaglasi svoju spoljnu politiku sa Albanijom, ali Albanija nema ni volje ni želje za to. Tako da će ono (Kosovo) biti prinuđeno da slijedi svoju politiku i bez podrške Albanije. Ukratko, čini se da postoji hladni rat između Rame i rukovodstva Kosova (Kurti-Osmani)", kaže Gjeta.
Izvor: Kosovo Online/Albanian post
"Pored tih obaveza, Kosovo ima i dodatni problem, a to je, kao što svi znamo, dijalog sa Srbijom koji bi trebalo da dobije epilog", kaže Kasolli dodajući da je to dovelo do toga da, zbog raznih problema, Kosovo i Albanija imaju razlike u tom pravcu.
Kasolli ističe da Kosovo i Albanija ne mogu da imaju jedinstvenu spoljnu politiku prema, kako kaže, romantičnim svjetskim pogledima nacionalnog jedinstva.
Prepreka koja sprečava ujedinjenje spoljne politike, osim različitih zadataka koje obe države moraju da ispune u međunarodnoj areni, prema Kasolliju, su antagonizmi i razlike koje su se u posljednje vrijeme pogoršale upravo zbog političkog rata između vlasti iz Srbije, Kosova i Albanije.
"To se primjećuje još od razlika za 'Otvoreni Balkan', gdje su Kosovo i Albanija zauzeli različite stavove. Upravo je Vjosa Osmani ta koja je u ranijoj posjeti nepotrebno održala demagoški govor protiv unutrašnje administrativne politike albanske države, kao što su takse za put i sl. i to u parlamentu Albanije", dodao je.
Ukazuje i da postoje "sveže fotografije hladnih stavova" između Vjose Osman i Edija Rame na mnogim regionalnim forumima.
"Čak i 'retuširane' fotografije. U međuvremenu, Albin Kurti nije oklevao da postane dio unutrašnjih izbora u Albaniji kako bi izborno osporio Edija Ramu", navodi Kasolli.
Sve te anomalije, smatra Kasolli, stvorile su realnost u kojoj je institucionalna saradnja dvije zemlje u spoljnoj politici na najnižoj mogućoj tački.
"Vrhunac takvog ponašanja je postignut kada je premijer Kosova odbio da se sastane sa albanskim premijerom u Prištini, kako bi razgovarali o projektima u vezi sa Berlinskim procesom, uz obrazloženje da je druga strana odgovorna za neuspjeh sastanka dvije vlade planirane u Đakovici. Cijela ta situacija nastala je kao rezultat presretanja da se zvanična Tirana nije ponašala u skladu sa interesima Kosova", zaključuje Kasolli.
Aktuelna vlast na Kosovu, smatra Kasolli, traži izlaz iz zamki koje je sama sebi postavila i za koje je odgovorna u okviru dijaloga sa Srbijom.
Kako kaže, sasvim je jasno da će međunarodni pritisci u procesu dijaloga u ovoj fazi otežati politički opstanak Osmani i Kurtija, pa će im, da bi se opravdali pred javnošću, možda zatrebati pomoć oni koji su ih do juče ignorisali, uključujući Ramu.
"Ova situacija je možda rezultat nekih grešaka koje je aktuelna vlast na Kosovu pravila na temu dijaloga uopšte, a posebno na temu Zajednice opština sa srpskom većinom. Njegovo cjelokupno nasljeđe i izborni rast izgrađen je kritikom i demonizacijom tih procesa. Ta retorika je iskorišćena za političku korist pred domaćom publikom. Međutim, nakon preuzimanja rukovodstva državom Kosovo, tandem Albin-Vjosa je pristao da postane dio tog procesa, čak i dogovarajući se o sporazumu poput Ohridskog, čiji je dio implementacija Zajednice", objasnio je Kasolli.
O nemogućnosti spoljnopolitičke koordinacije Kosova i Albanije, kao i Kasolli, govorio je i politikolog iz Albanije Altin Gjeta.
Rama s jedne strane, Kurti i Osmani s druge strane, prema Gjeti, već su konkretnim aktima – odnos prema krizi na sjeveru, prema djelima Srbije, dijalogu i međunarodnom faktoru u cjelini – pokazali da imaju različite koncepte o izazovima sa kojima se suočava Kosovo u dijalogu sa Srbijom i u nastojanju da potvrdi teritorijalni integritet i suverenitet države u međunarodnoj areni.
"Dok Kurti i Osmani nisu spremni na teške kompromise u dijalogu jer gube poene sa građanima Kosova, Rama će, vođen osjećajem protagonizma i usklađenosti sa zahtjevima međunarodnog faktora za Kosovo, nastaviti da drži 'predavanja' rukovodstvu Kosova zato što slijedi savjete zapadnih prijatelja", objašnjava Gjeta za Albanian post.
Dodaje i da je evidentno da su Rama i Kurti u tihom rivalstvu za lidersku ulogu na albanskom prostoru.
Gjeta vidi posjetu Vjose Osmani Albaniji više kao pokušaj da se premijer Rama stavi pred svršen čin da ga predstavi kao deo problema u binomu Priština-Tirana, a ne kao dio izbora Albanije.
"Osmani pokušava da albanskoj javnosti kaže da je Kosovo spremno da usaglasi svoju spoljnu politiku sa Albanijom, ali Albanija nema ni volje ni želje za to. Tako da će ono (Kosovo) biti prinuđeno da slijedi svoju politiku i bez podrške Albanije. Ukratko, čini se da postoji hladni rat između Rame i rukovodstva Kosova (Kurti-Osmani)", kaže Gjeta.
Izvor: Kosovo Online/Albanian post
