Specijalni izaslanik EU za dijalog Kosova i Srbije Miroslav Lajčak istakao je da dalja eskalacija na sjeveru Kosova nije opcija i da je vrijeme da se promjeni kurs, prenosi RTV.
Govoreći na Odboru za spoljne poslove Evropskog parlamenta o evenutalnim posljedicama po dvije strane, Lajčak je rekao da će o tome odlučiti zemlje članice Evropske unije.
"Ali znamo šta će biti posljedice ako ne dođe do deeskalacije na terenu. Doći će do daljeg nasilja. Zbog toga je i naša odgovornost da ne dopustimo da se tako nešto dogodi", poručio je Lajčak.
On je naveo da su kosovski i srpski zvaničnici shvatili da je deeskalacija nužna, kao i održavanje novih izbora.
Međutim, kako je rekao, Kosovo i Srbija na prošlonedjeljnom sastanku u Briselu nisu uspjeli da se dogovore o daljim konkretnim koracima, iako su predstavnici Evropske unije izneli sveobuhvatnu mapu puta.
"Uprkos našim najboljim naporima, nismo uspjeli da postignemo održivu deeskalaciju. Umjesto toga, došlo je do nasilnih sukoba, hapšenja i retorike sa obe strane usmjerene protiv SAD i drugih partnera", rekao je Lajčak.
Naveo je da je na sastanku u Briselu premijeru Kosova Albinu Kurtiju i predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću predstavljen dokument o koracima za deeskalaciju.
Prema njegovim riječima, od Srbije se traži povlačenje demonstranata, saradnja u procesu procesuiranja počinilaca, puštanje policijskih službenika i "nikakvo novo kretanja snaga ka granici".
Od Kosova se traži da albanski gradonačelnici rade sa alternativnih mjesta, povlačenje kosovskih policajaca iz opštinskih zgrada i ukidanje blokade uvoza robe iz Srbije na Kosovo.
On je pohvalio to što su puštena tri kosovska policajca koje su uhapsile srpske vlasti.
"To je pozitivna stvar, ali nam je žao što je uopšte došlo do incidenta i što je puštanje toliko trajalo", rekao je Lajčak.
Dodao je da je zbog sadašnjeg odnosa Kosova i Srbije postoji velika prepreka za obe strane na njihovom putu ka Evropskoj uniji.
"To želimo da promjenimo", naglasio je Lajčak.
On je naveo da postoji strah od prelivanja krize na ceo region, kao i da neće doći do deeskalacije situacije ukoliko ne bude počela implementacija dogovora koji su ove godine postignuti u Briselu i Ohridu.
Lajčak je istakao da je "šteta" što se u trenutku kada bi glavna tema trebalo da bude ruska agresija na Ukrajinu, Evropski parlament bavi krizom na Kosovu, "uprkos postojanju jasne platforme za normalizaciju odnosa".
Govoreći o ulozi Sjedinjenih Američkih Država, Lajčak je rekao da EU i SAD imaju najbolju saradnju dosad po ovom pitanju, kao i da je i Vašington zabrinut zbog situacije na Kosovu.
Prema njegovim riječima, Sjedinjene Države očekuju da Evropska unija reaguje odlučno i da ne dozvoli bilo kakvu nestabilnost.
Odgovarajući europarlamentarcima koji su naveli da EU staje na stranu Srbije, a ne Kosova, Lajčak je rekao da on "nema luksuz da bira stranu".
"Moja strana je mir na terenu i kontinuirani proces normalizacije", rekao je on.
Govoreći o dogovoru iz Ohrida, Lajčak je naveo da sporazum nije potpisan zato što je za predsjednika Srbije Aleksandra Vučića bilo nemoguće da prihvati da Kosovo i Srbija budu tretirani kao jednake strane.
Međutim, prema njegovim riječima, strane su prihvatile da sporazum bude ozvaničen izjavom visokog predstavnika EU Josepa Borrella.
On je dodao da je taj sporazum pravno-obavezujući "u cjelosti".
Izvor: RTV
"Ali znamo šta će biti posljedice ako ne dođe do deeskalacije na terenu. Doći će do daljeg nasilja. Zbog toga je i naša odgovornost da ne dopustimo da se tako nešto dogodi", poručio je Lajčak.
On je naveo da su kosovski i srpski zvaničnici shvatili da je deeskalacija nužna, kao i održavanje novih izbora.
Međutim, kako je rekao, Kosovo i Srbija na prošlonedjeljnom sastanku u Briselu nisu uspjeli da se dogovore o daljim konkretnim koracima, iako su predstavnici Evropske unije izneli sveobuhvatnu mapu puta.
"Uprkos našim najboljim naporima, nismo uspjeli da postignemo održivu deeskalaciju. Umjesto toga, došlo je do nasilnih sukoba, hapšenja i retorike sa obe strane usmjerene protiv SAD i drugih partnera", rekao je Lajčak.
Naveo je da je na sastanku u Briselu premijeru Kosova Albinu Kurtiju i predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću predstavljen dokument o koracima za deeskalaciju.
Prema njegovim riječima, od Srbije se traži povlačenje demonstranata, saradnja u procesu procesuiranja počinilaca, puštanje policijskih službenika i "nikakvo novo kretanja snaga ka granici".
Od Kosova se traži da albanski gradonačelnici rade sa alternativnih mjesta, povlačenje kosovskih policajaca iz opštinskih zgrada i ukidanje blokade uvoza robe iz Srbije na Kosovo.
On je pohvalio to što su puštena tri kosovska policajca koje su uhapsile srpske vlasti.
"To je pozitivna stvar, ali nam je žao što je uopšte došlo do incidenta i što je puštanje toliko trajalo", rekao je Lajčak.
Dodao je da je zbog sadašnjeg odnosa Kosova i Srbije postoji velika prepreka za obe strane na njihovom putu ka Evropskoj uniji.
"To želimo da promjenimo", naglasio je Lajčak.
On je naveo da postoji strah od prelivanja krize na ceo region, kao i da neće doći do deeskalacije situacije ukoliko ne bude počela implementacija dogovora koji su ove godine postignuti u Briselu i Ohridu.
Lajčak je istakao da je "šteta" što se u trenutku kada bi glavna tema trebalo da bude ruska agresija na Ukrajinu, Evropski parlament bavi krizom na Kosovu, "uprkos postojanju jasne platforme za normalizaciju odnosa".
Govoreći o ulozi Sjedinjenih Američkih Država, Lajčak je rekao da EU i SAD imaju najbolju saradnju dosad po ovom pitanju, kao i da je i Vašington zabrinut zbog situacije na Kosovu.
Prema njegovim riječima, Sjedinjene Države očekuju da Evropska unija reaguje odlučno i da ne dozvoli bilo kakvu nestabilnost.
Odgovarajući europarlamentarcima koji su naveli da EU staje na stranu Srbije, a ne Kosova, Lajčak je rekao da on "nema luksuz da bira stranu".
"Moja strana je mir na terenu i kontinuirani proces normalizacije", rekao je on.
Govoreći o dogovoru iz Ohrida, Lajčak je naveo da sporazum nije potpisan zato što je za predsjednika Srbije Aleksandra Vučića bilo nemoguće da prihvati da Kosovo i Srbija budu tretirani kao jednake strane.
Međutim, prema njegovim riječima, strane su prihvatile da sporazum bude ozvaničen izjavom visokog predstavnika EU Josepa Borrella.
On je dodao da je taj sporazum pravno-obavezujući "u cjelosti".
Izvor: RTV
