Njemačka državna ministarka za Evropu i klimu Anna Lierman u intervjuu za European Western Balkans istakla je da bi prihvatanje francusko-njemačkog predloga od strane Kosova i Srbije unapredilo odnose, podstakao proces normalizacije i uklonio prepreke ka EU.
Kako vidite trenutne pregovore Srbije i Kosova? Vjerujete li da će prihvatanje francusko-njemačkog predloga poboljšati situaciju?
Napredak ka održivoj normalizaciji između Kosova i Srbije je hitniji nego ikada. Evropski prijedlog, koji je zasnovan na njemačko-francuskoj inicijativi, jedinstvena je prilika i za Srbiju i za Kosovo. Prihvatanje prijedloga bi suštinski i održivo unapredilo odnose između zemalja. To može podstaći proces normalizacije u interesu njihovih građana. To bi uklonilo prepreke na putu daljih integracija u EU i ekonomskog razvoja. A to bi svakako bio politički i ekonomski podsticaj za čitav region Zapadnog Balkana, koji koči ovo neriješeno pitanje. Sve članice EU se nadaju da će Srbija i Kosovo iskoristiti ovu istorijsku i jedinstvenu priliku. Evropa prihvata region kao nikada ranije: naše ruke su širom otvorene, ali nam je potrebno da obe strane djeluju konstruktivno.
Srbija je i dalje jedina zemlja kandidat koja nije usklađena sa spoljnom politikom EU. Procenat približavanja Srbije EU tokom 2022. godine pao je sa 62 na 48 odsto zbog neuvođenja sankcija Rusiji. Da li je usklađivanje sa spoljnom politikom EU prema Rusiji neophodno za dalji napredak Srbije ka EU, iz nemačke perspektive?
Ruski brutalni i ilegalni agresijski rat protiv Ukrajine suštinski je promenio geopolitičke uslove pod kojima Srbija teži članstvu u EU. Rusija flagrantno krši Povelju UN i ugrožava bezbjednost u Evropi – uključujući Balkan. To su razlozi za snažne sankcije koje su Evropska unija, SAD, Velika Britanija i mnogi drugi partneri uveli Rusiji. Usklađivanje sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU važan je dio procesa pridruživanja. To svjedoči o činjenici da država dijeli vrijednosti EU. Pozdravljamo da Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Kosovo sprovode sankcije EU protiv Rusije. Kao zemlja kandidat, očekujemo da će se Srbija obavezati na sličan način. Usklađivanje sa evropskom spoljnom politikom, prije svega prema Rusiji, ključno je za dalji napredak Srbije na putu ka EU.
Mnogi vjeruju da će geopolitička situacija u Evropi zbog rata u Ukrajini pomeriti fokus EU sa demokratije u regionu. Kako vidite trenutno stanje demokratije u regionu i mislite da će demokratija i vladavina prava ostati centralni stubovi procesa pridruživanja EU?
Evropska unija je zajednica zajedničkih vrijednosti i principa. Demokratija je najosnovniji princip koji dijele i podržavaju zemlje članice EU. Kao i vladavina prava, ona je dio takozvanih Kopenhaških kriterijuma iz 1993. za članstvo u EU. Ovo se nije promjenilo i neće se promjeniti. U tom pogledu, u zemljama Zapadnog Balkana još uvijek ima posla, što se vidi i u godišnjim izvještajima Komisije EU.
Prošle godine je bilo nekoliko prijedloga za reformu politike proširenja EU, kao što je fazno pristupanje. Šta mislite o ovom prijedlogu i kako će on unaprediti proces proširenja zemalja Zapadnog Balkana?
Krajnji cilj procesa proširenja je da obezbjedi stabilnost, mir i prosperitet cijeloj Evropi i da poboljša živote ljudi. To je razlog podrške Njemačke i drugih država članica proširenju EU uopšte, a posebno težnjama Zapadnog Balkana. Ipak, svi znamo da put ka pridruživanju zahtjeva strpljenje, trud i posvećenost. Stoga pozdravljam diskusiju. Želimo da pokažemo ljudima u zemljama kandidatima koliki su napredak već postigli na ovom putu. Riječ je o konkretnim i „opipljivim“ poboljšanjima koja već imaju pozitivan uticaj na živote ljudi – poput učešća u programima EU pre punopravnog članstva i pristupa značajnim pretpristupnim fondovima.
Izvor: European Western Balkans
Napredak ka održivoj normalizaciji između Kosova i Srbije je hitniji nego ikada. Evropski prijedlog, koji je zasnovan na njemačko-francuskoj inicijativi, jedinstvena je prilika i za Srbiju i za Kosovo. Prihvatanje prijedloga bi suštinski i održivo unapredilo odnose između zemalja. To može podstaći proces normalizacije u interesu njihovih građana. To bi uklonilo prepreke na putu daljih integracija u EU i ekonomskog razvoja. A to bi svakako bio politički i ekonomski podsticaj za čitav region Zapadnog Balkana, koji koči ovo neriješeno pitanje. Sve članice EU se nadaju da će Srbija i Kosovo iskoristiti ovu istorijsku i jedinstvenu priliku. Evropa prihvata region kao nikada ranije: naše ruke su širom otvorene, ali nam je potrebno da obe strane djeluju konstruktivno.
Srbija je i dalje jedina zemlja kandidat koja nije usklađena sa spoljnom politikom EU. Procenat približavanja Srbije EU tokom 2022. godine pao je sa 62 na 48 odsto zbog neuvođenja sankcija Rusiji. Da li je usklađivanje sa spoljnom politikom EU prema Rusiji neophodno za dalji napredak Srbije ka EU, iz nemačke perspektive?
Ruski brutalni i ilegalni agresijski rat protiv Ukrajine suštinski je promenio geopolitičke uslove pod kojima Srbija teži članstvu u EU. Rusija flagrantno krši Povelju UN i ugrožava bezbjednost u Evropi – uključujući Balkan. To su razlozi za snažne sankcije koje su Evropska unija, SAD, Velika Britanija i mnogi drugi partneri uveli Rusiji. Usklađivanje sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU važan je dio procesa pridruživanja. To svjedoči o činjenici da država dijeli vrijednosti EU. Pozdravljamo da Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Kosovo sprovode sankcije EU protiv Rusije. Kao zemlja kandidat, očekujemo da će se Srbija obavezati na sličan način. Usklađivanje sa evropskom spoljnom politikom, prije svega prema Rusiji, ključno je za dalji napredak Srbije na putu ka EU.
Mnogi vjeruju da će geopolitička situacija u Evropi zbog rata u Ukrajini pomeriti fokus EU sa demokratije u regionu. Kako vidite trenutno stanje demokratije u regionu i mislite da će demokratija i vladavina prava ostati centralni stubovi procesa pridruživanja EU?
Evropska unija je zajednica zajedničkih vrijednosti i principa. Demokratija je najosnovniji princip koji dijele i podržavaju zemlje članice EU. Kao i vladavina prava, ona je dio takozvanih Kopenhaških kriterijuma iz 1993. za članstvo u EU. Ovo se nije promjenilo i neće se promjeniti. U tom pogledu, u zemljama Zapadnog Balkana još uvijek ima posla, što se vidi i u godišnjim izvještajima Komisije EU.
Prošle godine je bilo nekoliko prijedloga za reformu politike proširenja EU, kao što je fazno pristupanje. Šta mislite o ovom prijedlogu i kako će on unaprediti proces proširenja zemalja Zapadnog Balkana?
Krajnji cilj procesa proširenja je da obezbjedi stabilnost, mir i prosperitet cijeloj Evropi i da poboljša živote ljudi. To je razlog podrške Njemačke i drugih država članica proširenju EU uopšte, a posebno težnjama Zapadnog Balkana. Ipak, svi znamo da put ka pridruživanju zahtjeva strpljenje, trud i posvećenost. Stoga pozdravljam diskusiju. Želimo da pokažemo ljudima u zemljama kandidatima koliki su napredak već postigli na ovom putu. Riječ je o konkretnim i „opipljivim“ poboljšanjima koja već imaju pozitivan uticaj na živote ljudi – poput učešća u programima EU pre punopravnog članstva i pristupa značajnim pretpristupnim fondovima.
Izvor: European Western Balkans
