Predstavnici Njemačke, Francuske i EU žele dogovor Kosova i Srbije, ali ne nude pravu evropsku perspektivu, ocjenjuje Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ), i dodaje da je zato pitanje da li će premijer Kosova Albin Kurti i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić "založiti" svoj politički kapital, prenosi RTV.
Kako navodi FAZ, nisu velike šanse da Zapad okonča spor Kosova i Srbije, jer posrednici u Prištinu i Beograd odlaze "praznih ruku", prenosi Deutsche welle.
Navodi se da Njemačka, Francuska, SAD i EU "dodaju gas" kako bi zatvorili "nebranjeno krilo" na Balkanu dok traje rat u Ukrajini.
"Prijetnje po stabilnost u Evropi stižu i zbog večnog sukoba Kosova i Srbije koji se već godinama u neredovnim razmacima nanovo raspaljuje. Posljednji put je delovalo da je krvavi konflikt opasno blizu u decembru prošle godine", navodi list.
Novinar Mihael Martens, autor teksta, podsjeća da francusko-njemački prijedlog kao ideju ima sporazum dvije Njemačke od prije pola vijeka. Po njemu bi, kako se navodi, Srbija faktički prihvatila Kosovo, mada ga ne bi eksplicitno priznala.
"Osim detalja mogućeg sporazuma, čije začkoljice ne treba potceniti, prije svega se radilo o načelnom pitanju: Da li su Srbija i Kosovo spremni da prihvate zapadni prijedlog kao osnovu rješenja? Da li su voljni i kadri da brzo ostvare napretke? Onda bi se svakako u završnoj fazi direktno angažovali i Olaf Scholz i Emmanuel Macron", naveo je Martens.
Prema pisanju lista, zapadni emisari imaju ambiciozne ideje, a stvar ne bi trajala godinama, već možda samo nekoliko meseci do sporazuma.
Pozivajući se na izvore, list navodi da je premijer Kosova Albin Kurti dočekao prijedlog i prateći zahtjev da formira Zajednicu srpskih opština sa zahtjevom da pet članica EU koje nisu priznale Kosovo to učine.
Prema ocjeni FAZ, Brisel, Berlin ili Pariz ne mogu da daju te garancije u ime Španije, Grčke, Kipra, Slovačke ili Rumunije.
"Nije iznenađenje Kurtijevo odbijanje da evropski prijedlog prihvati uz rukoljub. U Prištini, kao i u Beogradu, posrednici se posmatraju kao emisari praznih ruku. Perspektivu članstva u EU cilj koji je svojevremeno probudio znatnu reformsku energiju u regionu oni ne mogu da ponude", navodi list.
Podsjećajući na razne blokade puta balkanskih zemalja u EU, FAZ piše da u Prištini i Beogradu ne vjeruju da je ruska agresija na Ukrajinu najednom vratila proširenje EU u igru.
"Vučić doduše nikada nije odustao od cilja članstva u EU. On želi da zadrži atraktivni status kandidata za EU koji Srbija ima od 2012. godine. Ali o realnom stanju politike proširenja se već godinama izražava negativno (a iza zatvorenih vrata i gotovo sarkastično)", piše Martens.
Prema pisanju lista evropska perspektiva na Balkanu djeluje daleko manje atraktivno nego što se misli u Briselu jer niko, ističe se, zapravo ne zna šta se pod njom podrazumijeva osim "retorički proglašene nove epohe".
List ocjenjuje da je stanje trenutno "vrlo ugodno" za Vučića, jer "dok god Kurti bude smatran partibrejkerom, Vučić može da se pretvara da je saglasan sa prijedlogom".
"Ali kako se čuje u Beogradu, ni Vučić neće investirati politički kapital u projekat čiji zagovornici ne mogu ubedljivo da mu kažu šta on ima od toga", zaključuje FAZ.
Navodi se da Njemačka, Francuska, SAD i EU "dodaju gas" kako bi zatvorili "nebranjeno krilo" na Balkanu dok traje rat u Ukrajini.
"Prijetnje po stabilnost u Evropi stižu i zbog večnog sukoba Kosova i Srbije koji se već godinama u neredovnim razmacima nanovo raspaljuje. Posljednji put je delovalo da je krvavi konflikt opasno blizu u decembru prošle godine", navodi list.
Novinar Mihael Martens, autor teksta, podsjeća da francusko-njemački prijedlog kao ideju ima sporazum dvije Njemačke od prije pola vijeka. Po njemu bi, kako se navodi, Srbija faktički prihvatila Kosovo, mada ga ne bi eksplicitno priznala.
"Osim detalja mogućeg sporazuma, čije začkoljice ne treba potceniti, prije svega se radilo o načelnom pitanju: Da li su Srbija i Kosovo spremni da prihvate zapadni prijedlog kao osnovu rješenja? Da li su voljni i kadri da brzo ostvare napretke? Onda bi se svakako u završnoj fazi direktno angažovali i Olaf Scholz i Emmanuel Macron", naveo je Martens.
Prema pisanju lista, zapadni emisari imaju ambiciozne ideje, a stvar ne bi trajala godinama, već možda samo nekoliko meseci do sporazuma.
Pozivajući se na izvore, list navodi da je premijer Kosova Albin Kurti dočekao prijedlog i prateći zahtjev da formira Zajednicu srpskih opština sa zahtjevom da pet članica EU koje nisu priznale Kosovo to učine.
Prema ocjeni FAZ, Brisel, Berlin ili Pariz ne mogu da daju te garancije u ime Španije, Grčke, Kipra, Slovačke ili Rumunije.
"Nije iznenađenje Kurtijevo odbijanje da evropski prijedlog prihvati uz rukoljub. U Prištini, kao i u Beogradu, posrednici se posmatraju kao emisari praznih ruku. Perspektivu članstva u EU cilj koji je svojevremeno probudio znatnu reformsku energiju u regionu oni ne mogu da ponude", navodi list.
Podsjećajući na razne blokade puta balkanskih zemalja u EU, FAZ piše da u Prištini i Beogradu ne vjeruju da je ruska agresija na Ukrajinu najednom vratila proširenje EU u igru.
"Vučić doduše nikada nije odustao od cilja članstva u EU. On želi da zadrži atraktivni status kandidata za EU koji Srbija ima od 2012. godine. Ali o realnom stanju politike proširenja se već godinama izražava negativno (a iza zatvorenih vrata i gotovo sarkastično)", piše Martens.
Prema pisanju lista evropska perspektiva na Balkanu djeluje daleko manje atraktivno nego što se misli u Briselu jer niko, ističe se, zapravo ne zna šta se pod njom podrazumijeva osim "retorički proglašene nove epohe".
List ocjenjuje da je stanje trenutno "vrlo ugodno" za Vučića, jer "dok god Kurti bude smatran partibrejkerom, Vučić može da se pretvara da je saglasan sa prijedlogom".
"Ali kako se čuje u Beogradu, ni Vučić neće investirati politički kapital u projekat čiji zagovornici ne mogu ubedljivo da mu kažu šta on ima od toga", zaključuje FAZ.
