Albanian post objavio je, kako navodi, francusko-njemački prijedlog, u kojem se ističe da, ako Kosovo i Srbija potpišu sporazum na osnovu tog prijedloga, onda će Srbija pristati da poštuje postojanje Kosova i tretira ga kao posebno pravno lice, dok Kosovo mora da pristane da sprovodi sve prethodne sporazume, uključujući i Zajednicu srpskih opština.
Kako navodi taj medij, prijedlog, odnosno sporazum nosi naziv „Osnovni sporazum o statusu izvještaja“, i ima ukupno devet članova i glavni su zasnovani na povelji Organizacije Ujedinjenih nacija koja reguliše međudržavne izveštaje.
Kako prenosi Albanian post, važan dio sporazuma, možda i najvažniji, je njegova preambula, koja objašnjava osnovne principe na kojima je sporazum izgrađen.
"Osnovni princip je da se ovaj sporazum ne miješa u način na koji se ugovorne strane vide, zatim postoji princip koji podsjeća na njihove obaveze prema miru i bezbjednosti, princip poštovanja granica ili linija podjele i princip da ovaj sporazum ima za cilj stvaranje uslova za saradnju dvije strane, u interesu ljudi, kako na Kosovu tako i u Srbiji", piše Albanian post.
Ogromna većina sporazuma, zasnovana je na dvonemačkom modelu iz 1972. godine, iz sporazuma koji se zvao "Osnovni sporazum".
Njemački kancelar Olaf Scholz smatra da njemačko iskustvo u rješavanju jednog veoma osjetljivog pitanja za Nijemce poslije Drugog svjetskog rata, ne može da odbaci nijedna strana.
Od devet članova koji se trenutno nalaze u sporazumu, u prvom članu se navodi da će „Kosovo i Srbija razvijati međusobne normalne odnose dobrosusjedstva na osnovu jednakih prava“.
"Ovaj članak je veoma važan, on predstavlja osnovu cjelokupne logike prijedloga. Članak, koji je preuzet iz osnovnog sporazuma dvije Njemačke, predstavlja vrednost, ali i uslov koji su EU, a posebno Njemačka i Francuska, postavile Kosovu i Srbiji. Stav ove dvije države je čvrst, bez obzira na to kakvi su međusobni odnosi, Kosovo i Srbija moraju da se međusobno poštuju i da se ponašaju kao dobri susjedi", navodi albanski medij.
Ove vrijednosti i ovaj uslov su takođe visoko postavljeni u vodećim principima Berlinskog procesa, koji je već evoluirao u ozbiljan i nepremostiv proces za zemlje regiona, kao i u principima Evropske političke zajednice koji će uskoro biti sproveden.
Drugi član sporazuma je suštinski član, kojim Srbija prihvata Kosovo i njegovo postojanje kao ravnopravnog aktera u zajedničkim odnosima.
„Kosovo i Srbija će se rukovoditi ciljevima i principima sadržanim u Povelji Ujedinjenih nacija, posebno suverenom jednakošću svih država, poštovanjem nezavisnosti, autonomije i teritorijalnog integriteta, pravom na samoopredjeljenje, očuvanjem ljudska prava i nediskriminacija“, navodi se u ovom tekstu.
U članu 3. se ponovo poziva na povelju UN.
„U skladu sa Poveljom Ujedinjenih nacija, Kosovo i Srbija će svoje sporove rješavati isključivo mirnim putem i uzdržaće se od pretnje ili upotrebe sile. One (stranke) ponovo potvrđuju nepovredivost sada i u budućnosti granice/linije podjele koja postoji između njih i obavezuju se da će u potpunosti poštovati njihov teritorijalni integritet“, navodi se u članu tri.
Srbija je sva tri ova članka ocjenila kao problematična, jer, po njihovoj ocjeni, ti članci otvaraju put za neposredno članstvo Kosova u UN.
Prema izvorima Albanian posta, u tekućem procesu, međunarodni posrednici su izrazili spremnost da unesu izmene samo u drugom i trećem članu, gdje su upućivanja na Povelju UN i druge principe koji proizilaze iz ove povelje, zamjenjeni pozivanjem na principe za članstvo u EU.
Podsjećanja radi, ovi kriterijumi uključuju stabilnu demokratiju i vladavinu prava, funkcionalnu tržišnu ekonomiju i prihvatanje svih zakona EU.
Prelazak na reference vezane za članstvo u EU daje Briselu veliku autonomiju u vođenju procesa, a posredno obavezuje i sve države članice.
Kako tvrdi izvor Albanian posta, prelazak na reference vezane za članstvo u EU definiše pitanje Kosova kao unutarevropsko pitanje.
"Kosovo i Srbija ne mogu tražiti članstvo u EU kao svoj strateški cilj i istovremeno odbaciti reference vezane za članstvo u EU", navodi se.
Isti izvori tvrde da su kancelar Olaf Scholz i predsjednik Emmanuel Macron imali razumevanja prema određenim osjetljivostima u Beogradu.
"Ostavili su otvorenu mogućnost ublažavanja, ali to nikako ne znači da će kancelar Scholz i predsjednik Macron odustati od svog osnovnog stava da Srbija ne može u EU bez konačnog političkog i pravnog rješavanja otvorenog pitanja sa Kosovom", dodaje se.
Ovaj stav, makar implicitno, mora da bude uvršten u sporazum, inače je sve samo neozbiljno i samo potvrda trenutnog statusa kvo.
Kako se dodaje, Srbija može lako da izađe iz ove situacije jednostavnom izjavom da odustaje od članstva u EU.
Nakon takve deklaracije, Njemačka i Francuska bi se povukle iz ovog prijedloga, dok bi Evropska komisija pokrenula procedure prekida svih ugovornih odnosa Srbije i EU, koji su nastali kao rezultat procesa apliciranja Srbije u EU.
"Srbija mora da donese veliku, smelu i odlučnu odluku za svoju evropsku budućnost. Odreći se članstva u EU, a samim tim i preko potrebne pomoći Srbiji, ili krenuti na put ka kompromisu koji se nudi", navodi Albanian post.
Član četiri je takođe jedan od važnih dijelova koji predstavlja osnovu za dalji proces integracije obe strane.
U njemu se kaže „Kosovo i Srbija nastavljaju pod pretpostavkom da nijedna od dve strane ne može predstavljati drugu na međunarodnom nivou ili djelovati u njeno ime“.
"Ovim članom Srbija ne može da opstruiše put Kosova ka EU, uključujući lobiranje protiv Kosova u pet država koje ga nisu priznale, kao i da ometa članstvo Kosova u Savjetu Evrope", dodaje se.
Član pet se bavi pitanjem bezbjednosti na Balkanu i kaže da će „Kosovo i Srbija promovisati mirne odnose na Zapadnom Balkanu i doprineti regionalnoj bezbjednosti i saradnji u Evropi“.
Član šest, koji jasno kaže da „Kosovo i Srbija nastavljaju sa uzajamnim poštovanjem jurisdikcije svake strane“, otvara put Kosovu i Srbiji da prevaziđu mnoge praktične probleme.
Jedan od najobimnijih članaka je član sedam, koji definiše odnose i saradnju Kosova i Srbije i on je logičan nastavak člana čest.
„Kosovo i Srbija izražavaju spremnost da riješe praktična i humanitarna pitanja u procesu normalizacije svojih odnosa. Oni će na osnovu ovog sporazuma zaključivati sporazume u cilju razvoja i unapređenja saradnje u oblasti privrede, nauke i tehnologije, saobraćaja, pravosudnih odnosa, pošte i telekomunikacija, zdravstva, kulture, sporta, zaštite životne sredine i drugih oblasti i na njihovu obostranu korist. Detalji su dogovoreni u Dopunskom protokolu“, navodi se u članu sedam.
Prihvatanjem jurisdikcije, Kosovo i Srbija mogu zaključiti mnoge druge sporazume, slične onom o ličnim kartama. Prema riječima izvora Albanian posta, sadašnji sporazum o ličnim kartama je u potpunosti u duhu člana šest i sedam, a ovaj model se može primjeniti i na sve druge oblasti.
Kosovo i Srbija trenutno imaju međusobne odnose samo preko Kancelarija za vezu koje imaju minimalnu i potpuno tehničku funkciju, pa je ovim sporazumom pogođen i ovaj važan dio i određeno je da će „Kosovo i Srbija razmeniti stalne misije“.
Član osam, precizira da će „oni biti smješteni u odgovarajuće sjedište vlade. Posebno će se obraditi praktična pitanja u vezi sa uspostavljanjem misija“.
Posljednji član trenutno, član devet, čini, kako se navodi, najproblematičniji dio sporazuma o Kosovu, jer prema njemu, francusko-njemački prijedlog ne utiče na prethodne sporazume, što podrazumeva sprovođenje svakog ranije zaključenog sporazuma ili pomirenja.
„Kosovo i Srbija su se saglasili da ovaj sporazum ne utiče na bilateralne i multilateralne ugovore i međunarodne sporazume koje su prethodno zaključili ili u vezi sa njima“, kaže se u članu devet.
Kako se naglašava, ovaj članak bi mogao da pretrpi izmene i da ima precizniju i direktniju referencu na prethodne sporazume, ali se u suštini ništa ne mijenja.
Pitanje ZSO je od suštinskog značaja za posrednike. Odbijanje Kosova, bez obzira ko je na vlasti, da sprovede ovaj sporazum, umanjuje kredibilitet posrednika.
"Štaviše, to stvara prostor da Srbija pobjegne od svojih obaveza, uključujući i potrebu da prihvati francusko-njemački plan. Prema izvoru, odbijanjem da započne razgovore o primjeni sporazuma o ZSO, samo Kosovo otvara manevarski prostor Srbiji", navodi Albanian post.
Dodaje da posrednici insistiraju na otpočinjanju razgovora o primjeni sporazuma za ZSO, kao i na punoj saradnji Kosova, pri čemu je akcenat na zahtjevu da se odluka o registarskim tablicama odloži. Kosovo ne bi trebalo da daje alibi Srbiji sopstvenim postupcima.
Sporazum će morati da ima još jedan član, koji je formalan i pokazuje da su strane saglasne za postizanje ovog sporazuma.
Vrlo je moguće da se stranke neće obavezati da sporazum bude ratifikovan u odgovarajućim parlamentima, već da stupi na snagu jednostavno kao obaveza.
Uokvirujući sporazum kao unutarevropsko pitanje i njegova implementacija će postati nepremostivi uslov za integraciju u EU. Prema izvoru Albanian posta, ovaj obavezujući tretman EU pretvara sporazum u pravnu obavezu za obe strane, uprkos nedostatku ratifikacije u odgovarajućim parlamentima.
Međutim, osnovnim sporazumom se cijela stvar ne završava.
Za mnoge i veoma važne detalje mora se postići dogovor u drugom dokumentu koji je takođe definisan članom sedam.
Dopunski protokoli su specifični u pogledu praktičnih pitanja koja trenutno opterećuju odnose između Kosova i Srbije.
Implementacija tih protokola, zajedno sa ostalim tačkama prijedloga kao i svih preliminarnih sporazuma, je proces koji će ići u korak sa dinamikom Berlinskog procesa i dinamike Evropske političke zajednice, tako da će biti nepremostiva karika na putu ka EU integracijama.
Albanian post podsjeća da je osnovni sporazum iz 1972. godine otvorio put za priznavanje Istočne Nemačke od strane zapadnih država, kao i članstvo u raznim organizacijama, iako to nije bilo predviđeno ugovorom.
Albanski meij navodi da njemačko-francuski prijedlog može biti imenjen. Kako je saopštio Joseph Borell strane su već poslale svoje odgovore i predloge i ako se postigne saglasnost, oni mogu postati sastavni dio dokumenta.
"Važan momenat biće trojni sastanak Albina Kurtija i Aleksandra Vučića sa francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom. Tu će biti razmotrene i pritužbe dvije države u vezi sa dokumentom", ističe Albanian post.
Aktuelni stavovi su da na Kosovu, kako je rekao Kurti, dokument predstavlja „dobru osnovu u pravom smeru“, dok je u Srbiji ministar spoljnih poslova Ivica Dačić rekao da „prihvatanje dokumenta , znači prihvatanje nezavisnosti Kosova“.
Izvor: Kosovo Online/Albanian post
Kako prenosi Albanian post, važan dio sporazuma, možda i najvažniji, je njegova preambula, koja objašnjava osnovne principe na kojima je sporazum izgrađen.
"Osnovni princip je da se ovaj sporazum ne miješa u način na koji se ugovorne strane vide, zatim postoji princip koji podsjeća na njihove obaveze prema miru i bezbjednosti, princip poštovanja granica ili linija podjele i princip da ovaj sporazum ima za cilj stvaranje uslova za saradnju dvije strane, u interesu ljudi, kako na Kosovu tako i u Srbiji", piše Albanian post.
Ogromna većina sporazuma, zasnovana je na dvonemačkom modelu iz 1972. godine, iz sporazuma koji se zvao "Osnovni sporazum".
Njemački kancelar Olaf Scholz smatra da njemačko iskustvo u rješavanju jednog veoma osjetljivog pitanja za Nijemce poslije Drugog svjetskog rata, ne može da odbaci nijedna strana.
Od devet članova koji se trenutno nalaze u sporazumu, u prvom članu se navodi da će „Kosovo i Srbija razvijati međusobne normalne odnose dobrosusjedstva na osnovu jednakih prava“.
"Ovaj članak je veoma važan, on predstavlja osnovu cjelokupne logike prijedloga. Članak, koji je preuzet iz osnovnog sporazuma dvije Njemačke, predstavlja vrednost, ali i uslov koji su EU, a posebno Njemačka i Francuska, postavile Kosovu i Srbiji. Stav ove dvije države je čvrst, bez obzira na to kakvi su međusobni odnosi, Kosovo i Srbija moraju da se međusobno poštuju i da se ponašaju kao dobri susjedi", navodi albanski medij.
Ove vrijednosti i ovaj uslov su takođe visoko postavljeni u vodećim principima Berlinskog procesa, koji je već evoluirao u ozbiljan i nepremostiv proces za zemlje regiona, kao i u principima Evropske političke zajednice koji će uskoro biti sproveden.
Drugi član sporazuma je suštinski član, kojim Srbija prihvata Kosovo i njegovo postojanje kao ravnopravnog aktera u zajedničkim odnosima.
„Kosovo i Srbija će se rukovoditi ciljevima i principima sadržanim u Povelji Ujedinjenih nacija, posebno suverenom jednakošću svih država, poštovanjem nezavisnosti, autonomije i teritorijalnog integriteta, pravom na samoopredjeljenje, očuvanjem ljudska prava i nediskriminacija“, navodi se u ovom tekstu.
U članu 3. se ponovo poziva na povelju UN.
„U skladu sa Poveljom Ujedinjenih nacija, Kosovo i Srbija će svoje sporove rješavati isključivo mirnim putem i uzdržaće se od pretnje ili upotrebe sile. One (stranke) ponovo potvrđuju nepovredivost sada i u budućnosti granice/linije podjele koja postoji između njih i obavezuju se da će u potpunosti poštovati njihov teritorijalni integritet“, navodi se u članu tri.
Srbija je sva tri ova članka ocjenila kao problematična, jer, po njihovoj ocjeni, ti članci otvaraju put za neposredno članstvo Kosova u UN.
Prema izvorima Albanian posta, u tekućem procesu, međunarodni posrednici su izrazili spremnost da unesu izmene samo u drugom i trećem članu, gdje su upućivanja na Povelju UN i druge principe koji proizilaze iz ove povelje, zamjenjeni pozivanjem na principe za članstvo u EU.
Podsjećanja radi, ovi kriterijumi uključuju stabilnu demokratiju i vladavinu prava, funkcionalnu tržišnu ekonomiju i prihvatanje svih zakona EU.
Prelazak na reference vezane za članstvo u EU daje Briselu veliku autonomiju u vođenju procesa, a posredno obavezuje i sve države članice.
Kako tvrdi izvor Albanian posta, prelazak na reference vezane za članstvo u EU definiše pitanje Kosova kao unutarevropsko pitanje.
"Kosovo i Srbija ne mogu tražiti članstvo u EU kao svoj strateški cilj i istovremeno odbaciti reference vezane za članstvo u EU", navodi se.
Isti izvori tvrde da su kancelar Olaf Scholz i predsjednik Emmanuel Macron imali razumevanja prema određenim osjetljivostima u Beogradu.
"Ostavili su otvorenu mogućnost ublažavanja, ali to nikako ne znači da će kancelar Scholz i predsjednik Macron odustati od svog osnovnog stava da Srbija ne može u EU bez konačnog političkog i pravnog rješavanja otvorenog pitanja sa Kosovom", dodaje se.
Ovaj stav, makar implicitno, mora da bude uvršten u sporazum, inače je sve samo neozbiljno i samo potvrda trenutnog statusa kvo.
Kako se dodaje, Srbija može lako da izađe iz ove situacije jednostavnom izjavom da odustaje od članstva u EU.
Nakon takve deklaracije, Njemačka i Francuska bi se povukle iz ovog prijedloga, dok bi Evropska komisija pokrenula procedure prekida svih ugovornih odnosa Srbije i EU, koji su nastali kao rezultat procesa apliciranja Srbije u EU.
"Srbija mora da donese veliku, smelu i odlučnu odluku za svoju evropsku budućnost. Odreći se članstva u EU, a samim tim i preko potrebne pomoći Srbiji, ili krenuti na put ka kompromisu koji se nudi", navodi Albanian post.
Član četiri je takođe jedan od važnih dijelova koji predstavlja osnovu za dalji proces integracije obe strane.
U njemu se kaže „Kosovo i Srbija nastavljaju pod pretpostavkom da nijedna od dve strane ne može predstavljati drugu na međunarodnom nivou ili djelovati u njeno ime“.
"Ovim članom Srbija ne može da opstruiše put Kosova ka EU, uključujući lobiranje protiv Kosova u pet država koje ga nisu priznale, kao i da ometa članstvo Kosova u Savjetu Evrope", dodaje se.
Član pet se bavi pitanjem bezbjednosti na Balkanu i kaže da će „Kosovo i Srbija promovisati mirne odnose na Zapadnom Balkanu i doprineti regionalnoj bezbjednosti i saradnji u Evropi“.
Član šest, koji jasno kaže da „Kosovo i Srbija nastavljaju sa uzajamnim poštovanjem jurisdikcije svake strane“, otvara put Kosovu i Srbiji da prevaziđu mnoge praktične probleme.
Jedan od najobimnijih članaka je član sedam, koji definiše odnose i saradnju Kosova i Srbije i on je logičan nastavak člana čest.
„Kosovo i Srbija izražavaju spremnost da riješe praktična i humanitarna pitanja u procesu normalizacije svojih odnosa. Oni će na osnovu ovog sporazuma zaključivati sporazume u cilju razvoja i unapređenja saradnje u oblasti privrede, nauke i tehnologije, saobraćaja, pravosudnih odnosa, pošte i telekomunikacija, zdravstva, kulture, sporta, zaštite životne sredine i drugih oblasti i na njihovu obostranu korist. Detalji su dogovoreni u Dopunskom protokolu“, navodi se u članu sedam.
Prihvatanjem jurisdikcije, Kosovo i Srbija mogu zaključiti mnoge druge sporazume, slične onom o ličnim kartama. Prema riječima izvora Albanian posta, sadašnji sporazum o ličnim kartama je u potpunosti u duhu člana šest i sedam, a ovaj model se može primjeniti i na sve druge oblasti.
Kosovo i Srbija trenutno imaju međusobne odnose samo preko Kancelarija za vezu koje imaju minimalnu i potpuno tehničku funkciju, pa je ovim sporazumom pogođen i ovaj važan dio i određeno je da će „Kosovo i Srbija razmeniti stalne misije“.
Član osam, precizira da će „oni biti smješteni u odgovarajuće sjedište vlade. Posebno će se obraditi praktična pitanja u vezi sa uspostavljanjem misija“.
Posljednji član trenutno, član devet, čini, kako se navodi, najproblematičniji dio sporazuma o Kosovu, jer prema njemu, francusko-njemački prijedlog ne utiče na prethodne sporazume, što podrazumeva sprovođenje svakog ranije zaključenog sporazuma ili pomirenja.
„Kosovo i Srbija su se saglasili da ovaj sporazum ne utiče na bilateralne i multilateralne ugovore i međunarodne sporazume koje su prethodno zaključili ili u vezi sa njima“, kaže se u članu devet.
Kako se naglašava, ovaj članak bi mogao da pretrpi izmene i da ima precizniju i direktniju referencu na prethodne sporazume, ali se u suštini ništa ne mijenja.
Pitanje ZSO je od suštinskog značaja za posrednike. Odbijanje Kosova, bez obzira ko je na vlasti, da sprovede ovaj sporazum, umanjuje kredibilitet posrednika.
"Štaviše, to stvara prostor da Srbija pobjegne od svojih obaveza, uključujući i potrebu da prihvati francusko-njemački plan. Prema izvoru, odbijanjem da započne razgovore o primjeni sporazuma o ZSO, samo Kosovo otvara manevarski prostor Srbiji", navodi Albanian post.
Dodaje da posrednici insistiraju na otpočinjanju razgovora o primjeni sporazuma za ZSO, kao i na punoj saradnji Kosova, pri čemu je akcenat na zahtjevu da se odluka o registarskim tablicama odloži. Kosovo ne bi trebalo da daje alibi Srbiji sopstvenim postupcima.
Sporazum će morati da ima još jedan član, koji je formalan i pokazuje da su strane saglasne za postizanje ovog sporazuma.
Vrlo je moguće da se stranke neće obavezati da sporazum bude ratifikovan u odgovarajućim parlamentima, već da stupi na snagu jednostavno kao obaveza.
Uokvirujući sporazum kao unutarevropsko pitanje i njegova implementacija će postati nepremostivi uslov za integraciju u EU. Prema izvoru Albanian posta, ovaj obavezujući tretman EU pretvara sporazum u pravnu obavezu za obe strane, uprkos nedostatku ratifikacije u odgovarajućim parlamentima.
Međutim, osnovnim sporazumom se cijela stvar ne završava.
Za mnoge i veoma važne detalje mora se postići dogovor u drugom dokumentu koji je takođe definisan članom sedam.
Dopunski protokoli su specifični u pogledu praktičnih pitanja koja trenutno opterećuju odnose između Kosova i Srbije.
Implementacija tih protokola, zajedno sa ostalim tačkama prijedloga kao i svih preliminarnih sporazuma, je proces koji će ići u korak sa dinamikom Berlinskog procesa i dinamike Evropske političke zajednice, tako da će biti nepremostiva karika na putu ka EU integracijama.
Albanian post podsjeća da je osnovni sporazum iz 1972. godine otvorio put za priznavanje Istočne Nemačke od strane zapadnih država, kao i članstvo u raznim organizacijama, iako to nije bilo predviđeno ugovorom.
Albanski meij navodi da njemačko-francuski prijedlog može biti imenjen. Kako je saopštio Joseph Borell strane su već poslale svoje odgovore i predloge i ako se postigne saglasnost, oni mogu postati sastavni dio dokumenta.
"Važan momenat biće trojni sastanak Albina Kurtija i Aleksandra Vučića sa francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom. Tu će biti razmotrene i pritužbe dvije države u vezi sa dokumentom", ističe Albanian post.
Aktuelni stavovi su da na Kosovu, kako je rekao Kurti, dokument predstavlja „dobru osnovu u pravom smeru“, dok je u Srbiji ministar spoljnih poslova Ivica Dačić rekao da „prihvatanje dokumenta , znači prihvatanje nezavisnosti Kosova“.
Izvor: Kosovo Online/Albanian post
