Plan Njemačke i Francuske je da sljedeće godine, poslije 10 godina od potpisivanja Briselskog sporazuma, počne nova faza u dijalogu Kosova i Srbije, a zatim nakon još 10 godina, kada EU bude spremna da se proširi i uključi Zapadni Balkan, da dođe do konačnog formalnog sporazuma o priznanju, kao preduslova za članstvo Kosova i Srbije u EU, piše danas Albanian post, pozivajući se na saznanja iz diplomatskih krugova.
U tekstu albanskog medija navodi se da je ovo plan u novom okviru dijaloga Kosova i Srbije, koji je sastavljen nakon angažovanja savjetnika predsjednika Emmanuela Macrona i kancelara Olafa Scholza.
"Ako prijedlog bude prihvaćen, nezavisnost Kosova će prihvatiti pet preostalih zemalja EU, dok će Srbija imati značajnu finansijsku pomoć i biće priznata kao sila regiona", prenosi albanski portal.
"Novi okvir” u koji je Albanian post imao uvid je novi prijedlog koji je proizašao direktno iz uključivanja Makrona i Scholza u proces dijaloga, jer, kako se kaže u dokumentu, "Kosovo i Srbija sami nikada neće moći da riješe problem”.
Dokument od četiri stranice, koji objašnjava logiku novog okvira, sadrži desetogodišnju viziju rješavanja problema i pruža "makroperspektivu".
Dokument se sastoji od uvoda, a zatim je podjeljen na tri segmenta zajedno sa tri podnaslova koji sadrže 13 tačaka.
"Svi segmenti objašnjavaju takozvani "novi okvir“, koji je predstavljen Albinu Kurtiju i Aleksandru Vučiću", prenosi Albanian post.
Prijedlog na kraju predviđa kako nastaviti dalje, ako Kosovo i Srbija ne prihvate ovaj prijedlog.
Kako se navodi, u prvoj tački ovog prijedloga ističe se da "do sredine 2023. godine mora biti postignuta suštinska normalizacija odnosa”.
Zatim se u drugoj tački kaže da su "Kosovo i Srbija dvije odvojene pravne i političke realnosti, koje kao takve moraju prepoznati sve strane u procesu dijaloga. "Sve strane“ su Priština (Kosovo), Beograd (Srbija) i Brisel (EU), što znači sve države EU, uključujući one koje nisu priznale nezavisnost Kosova)“.
Pojašnjava se i pozicija Srbije.
"Srbija neće biti spremna za ulazak u EU bez potpune normalizacije političkih, pravnih i diplomatskih odnosa sa Kosovom. Međutim, s obzirom na to da je pristupanje Srbije EU još daleko, u ovoj fazi od Srbije se neće tražiti da pravno prizna Kosovo“.
Prema izvorima albanskog medija, ovakav stav je rezultat činjenice da EU trenutno nije spremna ni da razmatra ubrzano članstvo Srbije, a samim tim i ostalih zemalja Zapadnog Balkana.
U četvrtoj tački precizira se da "Srbija za sada, umjesto priznanja, mora da prihvati Kosovo kao "posebnu političku i pravnu realnost”.
U dokumentu se pojašnjava da je ovde "suština ispravna upotreba semantike" - prihvatanje nezavisnosti Kosova, nasuprot priznavanju nezavisnosti Kosova“.
Takođe je objašnjeno šta znači prihvatanje nezavisnosti, podjeljeno u tri tačke.
"Faktički gledano, Kosovo i Srbija treba da u potpunosti normalizuju odnose, omogućavajući bilateralno kretanje ljudi i robe“, kaže se u prvoj tački.
"Ova normalizacija treba da se odrazi i na regionalne izvještaje. Drugim riječima, povezanost, socio-ekonomski razvoj, dobrosusjedstvo i digitalni podaci. Zajedničko regionalno tržište koje promoviše Savjet za regionalnu saradnju, zasnovano na četiri slobode EU i koje vodi region ka Jedinstvenom zajedničkom tržištu EU“, kaže se u drugoj tački.
Prema izvorima Albanian posta, Njemačka i Francuska insistiraju na tome.
"Ove dvije moćne države, stubovi EU, usaglasile su politiku prema Zapadnom Balkanu. Francuska snažno staje sa Njemačkom u njenom cilju revitalizacije i punog uspjeha Berlinskog procesa, dok Njemačka snažno staje sa Francuskom u njenoj viziji za opreznu politiku širenja prema Zapadnom Balkanu. Francuska i Njemačka jasno su stavile do znanja Kosovu i Srbiji da do kraja 2022. žele što više praktičnih sporazuma, između dvije strane, koje omogućavaju uspješnu revitalizaciju Berlinskog procesa", piše Albanian post.
Treća tačka kaže da će "prihvatajući Kosovo kao posebnu političko-pravnu realnost, Srbija zauzeti pasivan stav i više se neće protiviti članstvu Kosova u međunarodnim organizacijama”.
Prema izvorima Albanian posta, prestanak protivljenja članstvu Kosova u međunarodnim organizacijama je specifičan i veoma snažan zahtjev Srbiji.
Nakon objašnjenja ovih tačaka, dokument pojašnjava poziciju EU u cjelini i država pojedinačno u odnosu na status Kosova.
"Nakon drugog sporazuma o normalizaciji odnosa, pet zemalja EU pridružiće se ostalim zemljama EU i priznati Kosovo. Ova će omogućiti Briselu da tretira članstvo šest država Zapadnog Balkana kao jedan blok“, navodi se u dokumentu do kojeg je došao Albanian post.
Predviđeno je i članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama, kroz četiri etape, ali je konstatovano da "pasivna pozicija Srbije ne riješava problem definitivno”.
"Članstvo Kosova u Ujedinjenim nacijama zavisi od veta Rusije u Savjetu bezbjednosti. I sve dok EU i SAD ne riješe svoja pitanja sa Rusijom, članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama prolaziće kroz faze”.
Prema prijedlogu, prva faza je da "Kosovo postane članica Savjeta Evrope“. Druga faza "Članstvo u Interpolu i Unesku”. Treća faza, "početak pregovora za pristupanje u NATO i aplikacija za članstvo u EU“ i četvrta faza "Članstvo u UN“.
Na samom kraju je objašnjeno šta Srbija i Kosovo dobijaju ako potpišu sporazum i kakve bi bile posljedice ako se dogovor ne postigne.
Što se tiče Kosova, ono dobija priznanje pet država EU, otključavajući perspektivu za članstvo u NATO i EU, dok Srbija dobija značajnu finansijsku pomoć i ekonomsku pomoć i "biće prepoznata kao sila koja ekonomski i politički vodi region“.
"Pošto Kosovo trenutno nema ni viznu liberalizaciju i praktično je izolovano, kao posljedica neprihvatanja u dokumentu se ističe potpuna izolacija Kurtijeve vlade, kao oblik pritiska koji bi uticao na dugovječnost vlade", prenosi albanski medij.
Navodi se i da u slučaju da Beograd ne prihvati ovaj plan, slijedi "ekonomska i finansijska izolacija“, a ističe se i da će pet država koje ne priznaju Kosovo, na kraju napustiti Srbiju i pridružiti se ostalim državama koje su priznale Kosovo. Bez obzira na rezultat, EU će, upozoravaju, "govoriti jednim glasom”.
Poslije dešavanja u Ukrajini, pitanje jedinstva EU postalo je Ahilova peta za Uniju, zbog čega su Francuska i Njemačka posvećene praktičnoj, političkoj i pravnoj demonstraciji evropskog jedinstva.
Dakle, Srbija je stavljena u poziciju da će, u slučaju suprotstavljanja, izgubiti i preko potrebnu ekonomsku i političku pomoć EU i podršku pet država EU.
Dokument je, kako je objašnjeno na početku, makro perspektiva, sačinjena kao nacrt objašnjenja ključne dinamike, i ne bavi se konkretnim elementima niti dogovorima koji su do sada postignuti u Briselu.
Ali ono što je do sada viđeno, EU i druge zapadne diplomate žele da se sprovedu svi potpisani sporazumi, uključujući i ZSO, čemu se Vlada Kosova protivi.
Izvori Albanian posta, potvrđuju da je, bez spremnosti Srbije da formalno prizna nezavisnost Kosova, veoma teško postići dogovor o ZSO, koji bi obezbjedio veći stepen autonomije za kosovske Srbe. Drugim riječima, razgovori o ZSO mogu se premestiti u treću fazu dijaloga, kada evropska perspektiva Srbije i Kosova postane opipljiva.
Izvor: Kosovo Online/Albanian post
"Ako prijedlog bude prihvaćen, nezavisnost Kosova će prihvatiti pet preostalih zemalja EU, dok će Srbija imati značajnu finansijsku pomoć i biće priznata kao sila regiona", prenosi albanski portal.
"Novi okvir” u koji je Albanian post imao uvid je novi prijedlog koji je proizašao direktno iz uključivanja Makrona i Scholza u proces dijaloga, jer, kako se kaže u dokumentu, "Kosovo i Srbija sami nikada neće moći da riješe problem”.
Dokument od četiri stranice, koji objašnjava logiku novog okvira, sadrži desetogodišnju viziju rješavanja problema i pruža "makroperspektivu".
Dokument se sastoji od uvoda, a zatim je podjeljen na tri segmenta zajedno sa tri podnaslova koji sadrže 13 tačaka.
"Svi segmenti objašnjavaju takozvani "novi okvir“, koji je predstavljen Albinu Kurtiju i Aleksandru Vučiću", prenosi Albanian post.
Prijedlog na kraju predviđa kako nastaviti dalje, ako Kosovo i Srbija ne prihvate ovaj prijedlog.
Kako se navodi, u prvoj tački ovog prijedloga ističe se da "do sredine 2023. godine mora biti postignuta suštinska normalizacija odnosa”.
Zatim se u drugoj tački kaže da su "Kosovo i Srbija dvije odvojene pravne i političke realnosti, koje kao takve moraju prepoznati sve strane u procesu dijaloga. "Sve strane“ su Priština (Kosovo), Beograd (Srbija) i Brisel (EU), što znači sve države EU, uključujući one koje nisu priznale nezavisnost Kosova)“.
Pojašnjava se i pozicija Srbije.
"Srbija neće biti spremna za ulazak u EU bez potpune normalizacije političkih, pravnih i diplomatskih odnosa sa Kosovom. Međutim, s obzirom na to da je pristupanje Srbije EU još daleko, u ovoj fazi od Srbije se neće tražiti da pravno prizna Kosovo“.
Prema izvorima albanskog medija, ovakav stav je rezultat činjenice da EU trenutno nije spremna ni da razmatra ubrzano članstvo Srbije, a samim tim i ostalih zemalja Zapadnog Balkana.
U četvrtoj tački precizira se da "Srbija za sada, umjesto priznanja, mora da prihvati Kosovo kao "posebnu političku i pravnu realnost”.
U dokumentu se pojašnjava da je ovde "suština ispravna upotreba semantike" - prihvatanje nezavisnosti Kosova, nasuprot priznavanju nezavisnosti Kosova“.
Takođe je objašnjeno šta znači prihvatanje nezavisnosti, podjeljeno u tri tačke.
"Faktički gledano, Kosovo i Srbija treba da u potpunosti normalizuju odnose, omogućavajući bilateralno kretanje ljudi i robe“, kaže se u prvoj tački.
"Ova normalizacija treba da se odrazi i na regionalne izvještaje. Drugim riječima, povezanost, socio-ekonomski razvoj, dobrosusjedstvo i digitalni podaci. Zajedničko regionalno tržište koje promoviše Savjet za regionalnu saradnju, zasnovano na četiri slobode EU i koje vodi region ka Jedinstvenom zajedničkom tržištu EU“, kaže se u drugoj tački.
Prema izvorima Albanian posta, Njemačka i Francuska insistiraju na tome.
"Ove dvije moćne države, stubovi EU, usaglasile su politiku prema Zapadnom Balkanu. Francuska snažno staje sa Njemačkom u njenom cilju revitalizacije i punog uspjeha Berlinskog procesa, dok Njemačka snažno staje sa Francuskom u njenoj viziji za opreznu politiku širenja prema Zapadnom Balkanu. Francuska i Njemačka jasno su stavile do znanja Kosovu i Srbiji da do kraja 2022. žele što više praktičnih sporazuma, između dvije strane, koje omogućavaju uspješnu revitalizaciju Berlinskog procesa", piše Albanian post.
Treća tačka kaže da će "prihvatajući Kosovo kao posebnu političko-pravnu realnost, Srbija zauzeti pasivan stav i više se neće protiviti članstvu Kosova u međunarodnim organizacijama”.
Prema izvorima Albanian posta, prestanak protivljenja članstvu Kosova u međunarodnim organizacijama je specifičan i veoma snažan zahtjev Srbiji.
Nakon objašnjenja ovih tačaka, dokument pojašnjava poziciju EU u cjelini i država pojedinačno u odnosu na status Kosova.
"Nakon drugog sporazuma o normalizaciji odnosa, pet zemalja EU pridružiće se ostalim zemljama EU i priznati Kosovo. Ova će omogućiti Briselu da tretira članstvo šest država Zapadnog Balkana kao jedan blok“, navodi se u dokumentu do kojeg je došao Albanian post.
Predviđeno je i članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama, kroz četiri etape, ali je konstatovano da "pasivna pozicija Srbije ne riješava problem definitivno”.
"Članstvo Kosova u Ujedinjenim nacijama zavisi od veta Rusije u Savjetu bezbjednosti. I sve dok EU i SAD ne riješe svoja pitanja sa Rusijom, članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama prolaziće kroz faze”.
Prema prijedlogu, prva faza je da "Kosovo postane članica Savjeta Evrope“. Druga faza "Članstvo u Interpolu i Unesku”. Treća faza, "početak pregovora za pristupanje u NATO i aplikacija za članstvo u EU“ i četvrta faza "Članstvo u UN“.
Na samom kraju je objašnjeno šta Srbija i Kosovo dobijaju ako potpišu sporazum i kakve bi bile posljedice ako se dogovor ne postigne.
Što se tiče Kosova, ono dobija priznanje pet država EU, otključavajući perspektivu za članstvo u NATO i EU, dok Srbija dobija značajnu finansijsku pomoć i ekonomsku pomoć i "biće prepoznata kao sila koja ekonomski i politički vodi region“.
"Pošto Kosovo trenutno nema ni viznu liberalizaciju i praktično je izolovano, kao posljedica neprihvatanja u dokumentu se ističe potpuna izolacija Kurtijeve vlade, kao oblik pritiska koji bi uticao na dugovječnost vlade", prenosi albanski medij.
Navodi se i da u slučaju da Beograd ne prihvati ovaj plan, slijedi "ekonomska i finansijska izolacija“, a ističe se i da će pet država koje ne priznaju Kosovo, na kraju napustiti Srbiju i pridružiti se ostalim državama koje su priznale Kosovo. Bez obzira na rezultat, EU će, upozoravaju, "govoriti jednim glasom”.
Poslije dešavanja u Ukrajini, pitanje jedinstva EU postalo je Ahilova peta za Uniju, zbog čega su Francuska i Njemačka posvećene praktičnoj, političkoj i pravnoj demonstraciji evropskog jedinstva.
Dakle, Srbija je stavljena u poziciju da će, u slučaju suprotstavljanja, izgubiti i preko potrebnu ekonomsku i političku pomoć EU i podršku pet država EU.
Dokument je, kako je objašnjeno na početku, makro perspektiva, sačinjena kao nacrt objašnjenja ključne dinamike, i ne bavi se konkretnim elementima niti dogovorima koji su do sada postignuti u Briselu.
Ali ono što je do sada viđeno, EU i druge zapadne diplomate žele da se sprovedu svi potpisani sporazumi, uključujući i ZSO, čemu se Vlada Kosova protivi.
Izvori Albanian posta, potvrđuju da je, bez spremnosti Srbije da formalno prizna nezavisnost Kosova, veoma teško postići dogovor o ZSO, koji bi obezbjedio veći stepen autonomije za kosovske Srbe. Drugim riječima, razgovori o ZSO mogu se premestiti u treću fazu dijaloga, kada evropska perspektiva Srbije i Kosova postane opipljiva.
Izvor: Kosovo Online/Albanian post
