Tri decenije nakon krvavog raspada Jugoslavije, etnička neprijateljstva koja su rasplamsala sukob se nastavljaju. Kosovo je 2008. godine proglasilo nezavisnost od bivše jugoslovenske republike Srbije, ali Srbija odbija da ga pusti. Sredinom 2022. godine došlo je do rasplamsavanja spora što je izazvalo strah od izbijanja nasilja na jugoistočnoj granici Evropske unije prije nego što se situacija smirila. Invazija Rusije na Ukrajinu dodala je novu dimenziju sporu, jer je EU počela da vrši pritisak na Srbiju da prekine veze sa Moskvom.
O čemu je bila posljednja rasprava?
Na Kosovu živi pretežno albansko stanovništvo – 1,8 miliona građana, uključujući više od 100.000 Srba. U avgustu su tenzije povećane kada su kosovske vlasti pokušale da primoraju manjinsko srpsko stanovništvo da zamjeni svoja postojeća lična dokumenta i registarske tablice kako bi se uskladili sa ostatkom stanovništva. Mnogi Srbi su administrativnu uredbu shvatili kao uvredu i prijetnju njihovom identitetu. Primjena uredbe je kasnije odložena do pregovora pod posredstvom EU zakazanim za kraj mjeseca.
Šta je izazvalo spor?
Godine 1981, nakon smrti jugoslovenskog komunističkog diktatora Josipa Broza Tita, izbili su protesti na Kosovu. Prvobitni zahtjev etničkih Albanaca da se Kosovo unapredi iz pokrajine u okviru Srbije u saveznu republiku u okviru Jugoslavije izazvao je srpski nacionalizam i pomogao da Slobodan Milošević dođe na vlast u Srbiji 1987. godine, budući da je obećao da će zaustaviti separatizam. Međutim, njegove oštre mjere povećale su zahtjeve većinskog stanovništva na Kosovu za punu nezavisnost. Rat oko teritorije izbio je 1998. godine, u kojem je poginulo više od 10.000 ljudi. Borbe su okončane 1999. godine kada je bombardovanje Sjevernoatlantskog saveza proteralo srpske trupe sa Kosova, a procjenjuje se da je tada pobjeglo i oko 200.000 srpskih civila. Srbija je obećala da nikada neće pristati na secesiju onoga što smatra svojim istorijskim srcem, što je stav koji podržavaju Rusija, Kina i čak pet država EU.
Kakav je uticaj imao ruski rat u Ukrajini?
Geopolitičke podjele oko Kosova postale su izoštrenije nakon napada na Ukrajinu od strane Vladimira Putina, otvorenog pristalice Srbije. Putin je kritikovao Zapad zbog, kako navodi, dvostrukih standarda. On je uporedio pitanje Kosova – koje je veći dio zapadnog svijeta priznao – sa pitanjem dva regiona u istočnoj Ukrajini pod kontrolom separatista koje podržava Rusija od 2014. Zauzvrat, lideri Srbije i Kosova iskoristili su rat u Ukrajini kako bi pojačali svoju retoriku. Postoji rizik da bi situacija mogla da se prelije na druge dijelove nestabilnog Zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu. Ipak, mirovne snage predvođene NATO-om od skoro 3.800 vojnika godinama su pomagale u održavanju mira na Kosovu i kažu da su spremne da intervenišu ako stabilnost bude ugrožena.
Ko su ključni igrači?
Premijer Kosova, Albin Kurti, optužio je Srbiju da služi ruskim interesima, dok je predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, rekao da kosovski zvaničnici pokušavaju da iskoriste uzbunu zbog Ukrajine u svoje svrhe. I jedan i drugi imaju protivnike kod kuće koji dovode u pitanje način na koji se bave periodičnim tenzijama, ali njihovo stanovništvo i dalje je uglavnom ukorenjeno u rivalski nacionalizam. SAD generalno imaju veći uticaj od EU na kosovske lidere, dok Srbija traži podršku od Moskve, kao i od Vašingtona i Brisela, u rješavanju spora. Vučić je u Ujedinjenim nacijama osudio invaziju na Ukrajinu, ali nije usvojio sankcije EU protiv Rusije. Vučić je 2022. obezbjedio još pet godina na funkciji predsjednika, a njegova stranka ima većinu u parlamentu. Kurtijevo odbijanje da učini bilo kakve ustupke Srbiji dodatno je zakomplikovalo sve razgovore sa susjednim narodom.
Šta je sa odnosom EU prema Srbiji i Kosovu?
Srbija i Kosovo su 2013. godine uz posredovanje EU potpisali sporazum o trgovini, energetici i komunikacijama, koji je trebalo kosovskim Srbima da da određeni oblik samouprave. Kosovo je kasnije reklo da neće dati autonomiju manjinskom stanovništvu i zahtjevalo je puno priznanje od strane Srbije prije bilo kakvog daljeg razmatranja. Dok EU ostaje ključni investitor u obe zemlje, napredak u njihovim naporima da se pridruže bloku je spor. Srbija pregovara o svom ulasku i dalje je ispred Kosova u tom procesu, koje tek treba da postane zvanični kandidat. EU je rješavanje sukoba između njih postavila kao uslov za pristupanje. Razočarenje u blok raste u Srbiji, gdje na EU gledaju kao na sve udaljeniju i zaokupljenu sopstvenim problemima.
Izvor: Washington Post/Kossev
Na Kosovu živi pretežno albansko stanovništvo – 1,8 miliona građana, uključujući više od 100.000 Srba. U avgustu su tenzije povećane kada su kosovske vlasti pokušale da primoraju manjinsko srpsko stanovništvo da zamjeni svoja postojeća lična dokumenta i registarske tablice kako bi se uskladili sa ostatkom stanovništva. Mnogi Srbi su administrativnu uredbu shvatili kao uvredu i prijetnju njihovom identitetu. Primjena uredbe je kasnije odložena do pregovora pod posredstvom EU zakazanim za kraj mjeseca.
Šta je izazvalo spor?
Godine 1981, nakon smrti jugoslovenskog komunističkog diktatora Josipa Broza Tita, izbili su protesti na Kosovu. Prvobitni zahtjev etničkih Albanaca da se Kosovo unapredi iz pokrajine u okviru Srbije u saveznu republiku u okviru Jugoslavije izazvao je srpski nacionalizam i pomogao da Slobodan Milošević dođe na vlast u Srbiji 1987. godine, budući da je obećao da će zaustaviti separatizam. Međutim, njegove oštre mjere povećale su zahtjeve većinskog stanovništva na Kosovu za punu nezavisnost. Rat oko teritorije izbio je 1998. godine, u kojem je poginulo više od 10.000 ljudi. Borbe su okončane 1999. godine kada je bombardovanje Sjevernoatlantskog saveza proteralo srpske trupe sa Kosova, a procjenjuje se da je tada pobjeglo i oko 200.000 srpskih civila. Srbija je obećala da nikada neće pristati na secesiju onoga što smatra svojim istorijskim srcem, što je stav koji podržavaju Rusija, Kina i čak pet država EU.
Kakav je uticaj imao ruski rat u Ukrajini?
Geopolitičke podjele oko Kosova postale su izoštrenije nakon napada na Ukrajinu od strane Vladimira Putina, otvorenog pristalice Srbije. Putin je kritikovao Zapad zbog, kako navodi, dvostrukih standarda. On je uporedio pitanje Kosova – koje je veći dio zapadnog svijeta priznao – sa pitanjem dva regiona u istočnoj Ukrajini pod kontrolom separatista koje podržava Rusija od 2014. Zauzvrat, lideri Srbije i Kosova iskoristili su rat u Ukrajini kako bi pojačali svoju retoriku. Postoji rizik da bi situacija mogla da se prelije na druge dijelove nestabilnog Zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu. Ipak, mirovne snage predvođene NATO-om od skoro 3.800 vojnika godinama su pomagale u održavanju mira na Kosovu i kažu da su spremne da intervenišu ako stabilnost bude ugrožena.
Ko su ključni igrači?
Premijer Kosova, Albin Kurti, optužio je Srbiju da služi ruskim interesima, dok je predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, rekao da kosovski zvaničnici pokušavaju da iskoriste uzbunu zbog Ukrajine u svoje svrhe. I jedan i drugi imaju protivnike kod kuće koji dovode u pitanje način na koji se bave periodičnim tenzijama, ali njihovo stanovništvo i dalje je uglavnom ukorenjeno u rivalski nacionalizam. SAD generalno imaju veći uticaj od EU na kosovske lidere, dok Srbija traži podršku od Moskve, kao i od Vašingtona i Brisela, u rješavanju spora. Vučić je u Ujedinjenim nacijama osudio invaziju na Ukrajinu, ali nije usvojio sankcije EU protiv Rusije. Vučić je 2022. obezbjedio još pet godina na funkciji predsjednika, a njegova stranka ima većinu u parlamentu. Kurtijevo odbijanje da učini bilo kakve ustupke Srbiji dodatno je zakomplikovalo sve razgovore sa susjednim narodom.
Šta je sa odnosom EU prema Srbiji i Kosovu?
Srbija i Kosovo su 2013. godine uz posredovanje EU potpisali sporazum o trgovini, energetici i komunikacijama, koji je trebalo kosovskim Srbima da da određeni oblik samouprave. Kosovo je kasnije reklo da neće dati autonomiju manjinskom stanovništvu i zahtjevalo je puno priznanje od strane Srbije prije bilo kakvog daljeg razmatranja. Dok EU ostaje ključni investitor u obe zemlje, napredak u njihovim naporima da se pridruže bloku je spor. Srbija pregovara o svom ulasku i dalje je ispred Kosova u tom procesu, koje tek treba da postane zvanični kandidat. EU je rješavanje sukoba između njih postavila kao uslov za pristupanje. Razočarenje u blok raste u Srbiji, gdje na EU gledaju kao na sve udaljeniju i zaokupljenu sopstvenim problemima.
Izvor: Washington Post/Kossev
