Nakon Vučićeve izjave da je postigao dogovor o nastavku isporuka ruskog gasa pod povoljnim uslovima i najave posjete Lavrova postavlja se pitanje da li je Srbija odlučila izabrati rusku stranu.
Pomalo slavodobitno srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić objavio je urbi et orbi kako je nakon telefonskog razgovora sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom osigurao neometan i još uvijek veoma povoljan dotok prirodnog gasa u svoju zemlju.
"Imali smo vrlo dobar razgovor Putin i ja. Govorili smo o više različitih tema. Najvažnija za nas su naši bilateralni odnosi, a dotakli smo se više stvari. Za nas je najvažnije pitanje istek gasnog sporazuma nakon desetogodišnjeg trajanja 31. maja. Ono što mogu reći da smo dogovorili glavne elemente, koji su veoma povoljni za Srbiju“, objasnio je Vučić.
Ovaj razgovor, obavljen u jeku ruske agresije na Ukrajinu, protumačen je na nekoliko različitih načina, a čak ni tvrdnja srbijanskog predsjednika kako će Srbija dobivati mnogo jeftiniji gas nego što će biti cijena za kupce u Evropi nije kritičare Vučićevog političkog egzibicionizma uvjerio kako se Srbija nalazi na ispravnom geopolitičkom kursu.
"Ako sve realizujemo iz dogovora sa Putinom imaćemo po pitanju snabdevanja gasa sigurnu zimu, a nakon razgovora sa Gazpromom o količinama moći ćemo tačno da kažemo koliko će nas koštati prosečna kubni metar. U ovom trenutku to bi bilo tri puta manje, a zimi će to biti i 10-12 puta manje nego što će plaćati ostali u Evropi“, kazao je Vučić.
Politički analitičar iz Srbije Dušan Janjić, kada govori o cijeni ruskog gasa, namjerno potencira njenu „političku dimenziju“. Kada se, pored toga, uzme u obzir i najavljena posjeta Sergeja Lavrova onda i „slijepac“ može pročitati kako su odaslati jasni politički signali.
"Govorimo o političkoj ceni pa jasno je već rekao ambasador Rusije u Beogradu da se radi o nastavku saradnje kakva je bila i do sadašnja. Dakle, dolazak Lavrova na proslavu Dana Rusije, u Beograd, je sigurno jasan znak da što se Rusije tiče ona smatra Srbiju najbližim saveznikom u ovakvim vremenima jer imajte na umu da je malo zemalja u koje sada Lavrov može otići i da tamo obeleži dan Rusije“, kaže Janjić.
Da će cijene biti i da će biti velika mišljenja je i pisac i nezavisni intelektualac Filip David, koji kaže da bi istu takvu cijenu Srbija mogla platiti i ako ne sklopi aranžman sa Rusijom.
"Cena će biti u svakom slučaju visoka, ali isto tako moramo imati na umu da će biti visoka cena ako se ne sklopi taj aranžman o kojem je navodno Vučić već pregovarao s Putinom i tu će biti visoka cena, jer Srbija ne može da opstane bez gasa, pre svega, delimično i nafte, ali pre svega gasa. To je veoma kritična srpska pozicija. Teško je u ovom trenutku kazati kako će se ta priča završiti, koliko će tu biti štete, a šteta će biti u svakom slučaju velika. I taj dogovor koji je postignut navodno pre nekoliko dana u telefonskom razgovoru sa Putinom ima svoje zamke i ima svoje nejasne elemente jer nije bilo ni govora još o pravoj ceni gasi, ona će biti sigurno uvećana, možda duplo od onoga što je do sada Srbija plaćala, što opet znači zamku za koju se ekonomija Srbije mora hvatati, ali pitanje je dugoročne saradnje, pitanje pre svega kako će se završiti rat u Ukrajini“, kaže David.
"Većinsko raspoloženje u Srbiji je zbog toga što se ta poruka stalno šalje da nas Evropska unija ne zanima ali nas zanimaju odnosi sa Rusijom, Belorusijom i zemljama koje su im bliske. Međutim, to je samo jedno stanje opšte konfuzije jer opet s s druge strane Srbija teško ekonomski može da opstane bez pomoći Evropske unije, jer sve ono što je u Srbiji posljednjih godina urađeno u investicijama i pomoći i bez uslovljavanja to je stiglo iz EU-a i to je opšte poznata stvar. Isto tako je jasno da ova propaganda koja se godinama ovde vrši u korist Rusije da je ona dala svoga efekta tako da vlast ovde glumi čak i neko iznenađenje, evo posle ovih izbora je Vučić izjavio da je desnica ojačala i da je to veliko iznenađenje. To je samo posledica politike koja se godinama ovde već vodi“, kaže David.
Vučićevo političko ponašanje, posebice sa pokušajem da se osigura povoljna cijena gasa u vrijeme kada se većina zamalja Evropske unije strateški nastoji osloboditi ovisnosti od ruskih energenata i najavljeni dolazak Lavrova u zvaničnu posjetu zemlji, za Dušana Janjića je „igranje“ koje može biti veoma opasno:
"Ali, nezavisno od toga, mislim da je to jedan još uvek nepotreban test koji neće pomoći niti Rusiji da reši problem izolacije niti da okonča rat, a odmoći će Srbiji, jer i dalje moramo da se dokazujemo sami sebi gde živimo i gde idemo“, kaže Janjić.
Kako će se do kraja definisati srbijansko mjesto u novoj konstalaciji političkih snaga u svijetu i Evropi tek treba da se vidi, ali jasno je da će ponašanje Srbije biti „pod radarom“, kaže David.
"To je jedna vrsta klackalice i teško je sada reći da se Srbija u potpunosti opredelila za Rusiju, odnose sa Rusijom jer na toj strani isto pitanje koliko može da dobije. Nije tajna da Rusija nije zadovoljna sasvim do kraja ponašanjem Srbije koja u Ujedinjenim nacijama glasa protiv Rusije a na raznim drugim stranama želi da pokaže da je Rusija naš najiskreniji prijatelj“, zaključuje David.
"Imali smo vrlo dobar razgovor Putin i ja. Govorili smo o više različitih tema. Najvažnija za nas su naši bilateralni odnosi, a dotakli smo se više stvari. Za nas je najvažnije pitanje istek gasnog sporazuma nakon desetogodišnjeg trajanja 31. maja. Ono što mogu reći da smo dogovorili glavne elemente, koji su veoma povoljni za Srbiju“, objasnio je Vučić.
Ovaj razgovor, obavljen u jeku ruske agresije na Ukrajinu, protumačen je na nekoliko različitih načina, a čak ni tvrdnja srbijanskog predsjednika kako će Srbija dobivati mnogo jeftiniji gas nego što će biti cijena za kupce u Evropi nije kritičare Vučićevog političkog egzibicionizma uvjerio kako se Srbija nalazi na ispravnom geopolitičkom kursu.
"Ako sve realizujemo iz dogovora sa Putinom imaćemo po pitanju snabdevanja gasa sigurnu zimu, a nakon razgovora sa Gazpromom o količinama moći ćemo tačno da kažemo koliko će nas koštati prosečna kubni metar. U ovom trenutku to bi bilo tri puta manje, a zimi će to biti i 10-12 puta manje nego što će plaćati ostali u Evropi“, kazao je Vučić.
Politička dimenzija cijene gasa
Ako uzmemo u obzir da je najavljena posjeta ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavorova Beogradu početkom sljedeće sedmice postavlja se pitanje kako protumačiti ovu snažnu rusku ekonomsko – diplomatsku prisutnost u Srbiji i još važnije da li je Srbija, možda još uvijek nezvanično, izabrala stranu u sporu Rusije i zapada.Politički analitičar iz Srbije Dušan Janjić, kada govori o cijeni ruskog gasa, namjerno potencira njenu „političku dimenziju“. Kada se, pored toga, uzme u obzir i najavljena posjeta Sergeja Lavrova onda i „slijepac“ može pročitati kako su odaslati jasni politički signali.
"Govorimo o političkoj ceni pa jasno je već rekao ambasador Rusije u Beogradu da se radi o nastavku saradnje kakva je bila i do sadašnja. Dakle, dolazak Lavrova na proslavu Dana Rusije, u Beograd, je sigurno jasan znak da što se Rusije tiče ona smatra Srbiju najbližim saveznikom u ovakvim vremenima jer imajte na umu da je malo zemalja u koje sada Lavrov može otići i da tamo obeleži dan Rusije“, kaže Janjić.
Da će cijene biti i da će biti velika mišljenja je i pisac i nezavisni intelektualac Filip David, koji kaže da bi istu takvu cijenu Srbija mogla platiti i ako ne sklopi aranžman sa Rusijom.
"Cena će biti u svakom slučaju visoka, ali isto tako moramo imati na umu da će biti visoka cena ako se ne sklopi taj aranžman o kojem je navodno Vučić već pregovarao s Putinom i tu će biti visoka cena, jer Srbija ne može da opstane bez gasa, pre svega, delimično i nafte, ali pre svega gasa. To je veoma kritična srpska pozicija. Teško je u ovom trenutku kazati kako će se ta priča završiti, koliko će tu biti štete, a šteta će biti u svakom slučaju velika. I taj dogovor koji je postignut navodno pre nekoliko dana u telefonskom razgovoru sa Putinom ima svoje zamke i ima svoje nejasne elemente jer nije bilo ni govora još o pravoj ceni gasi, ona će biti sigurno uvećana, možda duplo od onoga što je do sada Srbija plaćala, što opet znači zamku za koju se ekonomija Srbije mora hvatati, ali pitanje je dugoročne saradnje, pitanje pre svega kako će se završiti rat u Ukrajini“, kaže David.
Srbija teško može opstati bez EU
Sentimenti koji se prema Rusiji sistematski proizvode u pravilu idu sa osjećajem o nepotrebnosti Evropske unije. Proizvodnja takvih emocija može biti samo pogubna i štetna, kaže David jer Srbija teško da može ekonomski preživjeti bez pomoći Evropske unije."Većinsko raspoloženje u Srbiji je zbog toga što se ta poruka stalno šalje da nas Evropska unija ne zanima ali nas zanimaju odnosi sa Rusijom, Belorusijom i zemljama koje su im bliske. Međutim, to je samo jedno stanje opšte konfuzije jer opet s s druge strane Srbija teško ekonomski može da opstane bez pomoći Evropske unije, jer sve ono što je u Srbiji posljednjih godina urađeno u investicijama i pomoći i bez uslovljavanja to je stiglo iz EU-a i to je opšte poznata stvar. Isto tako je jasno da ova propaganda koja se godinama ovde vrši u korist Rusije da je ona dala svoga efekta tako da vlast ovde glumi čak i neko iznenađenje, evo posle ovih izbora je Vučić izjavio da je desnica ojačala i da je to veliko iznenađenje. To je samo posledica politike koja se godinama ovde već vodi“, kaže David.
Vučićevo političko ponašanje, posebice sa pokušajem da se osigura povoljna cijena gasa u vrijeme kada se većina zamalja Evropske unije strateški nastoji osloboditi ovisnosti od ruskih energenata i najavljeni dolazak Lavrova u zvaničnu posjetu zemlji, za Dušana Janjića je „igranje“ koje može biti veoma opasno:
"Ali, nezavisno od toga, mislim da je to jedan još uvek nepotreban test koji neće pomoći niti Rusiji da reši problem izolacije niti da okonča rat, a odmoći će Srbiji, jer i dalje moramo da se dokazujemo sami sebi gde živimo i gde idemo“, kaže Janjić.
Kako će se do kraja definisati srbijansko mjesto u novoj konstalaciji političkih snaga u svijetu i Evropi tek treba da se vidi, ali jasno je da će ponašanje Srbije biti „pod radarom“, kaže David.
"To je jedna vrsta klackalice i teško je sada reći da se Srbija u potpunosti opredelila za Rusiju, odnose sa Rusijom jer na toj strani isto pitanje koliko može da dobije. Nije tajna da Rusija nije zadovoljna sasvim do kraja ponašanjem Srbije koja u Ujedinjenim nacijama glasa protiv Rusije a na raznim drugim stranama želi da pokaže da je Rusija naš najiskreniji prijatelj“, zaključuje David.
