Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) podigla je svoju prognozu za region Zapadnog Balkana za 2021. godinu na 6,4 odsto u svom najnovijem izvještaju o regionalnim ekonomskim perspektivama, objavljenom danas.
Značajna revizija prognoze za 2021. naviše zasnovana je na rezultatima ostvarenim u prvoj polovini godine koji su bili bolji od očekivanih, kao i naznakama nastavka rasta tokom trećeg kvartala. Industrijska proizvodnja i rastući izvoz u zemlje EU podržavaju rast u Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, dok su privrede Albanije, Kosova i Crne Gore imale koristi od snažnog oporavka u ugostiteljskom sektoru tokom ljetnjih mjeseci.
Oporavak je takođe zasnovan na ekspanziji privatne potrošnje usljed rastućeg nivoa doznaka iz inostranstva, povećanja plata i rasta kreditne aktivnosti u većini privreda regiona. Slično kao i u ostalim regionima EBRD-a, i na Zapadnom Balkanu potrošačke cijene su u postepenom rastu od početka 2021. godine usljed povećanja cijena hrane i energenata. Fiskalna politika je ostala akomodativna, a stope monetarne politike na istorijski najnižim nivoima kako bi se podržala ekonomski oporavak, međutim vjerovatnoća zaoštravanja raste, s obzirom na i dalje rastuće nivoe cijena i trendove u eurozoni.
Ana Krešić, regionalni ekonomista EBRD-a za Zapadni Balkan, rekla je: „Iako su znaci ekonomskog oporavka na Zapadnom Balkanu do sada bili snažni, ostaju značajne neizvesnosti, posebno one vezane za budući tok pandemije i potencijalno pogoršanje spoljnih faktora“.
Predviđa se da će ekonomije širom regiona u kojima EBRD ulaže ove godine rasti u prosjeku za 5,5 odsto. Iako ovo predstavlja reviziju naviše od 1,3 procentna poena u odnosu na njenu junsku prognozu nakon dobrog učinka u prvoj polovini godine, Banka upozorava na rizike koji su pred nama. Glavni ekonomista EBRD-a Beata Javorčik rekla je:
„Ovo je gorko-slatki oporavak. Prva polovina 2021. donela je snažan skok. Ali sada vidimo sve više razloga za zabrinutost. Dok visoke cijene roba idu u korist izvoznicima, one dosta opterećuju trgovinski bilans uvoznika. Snabdjevanje pristupačnom energijom kada ulazimo u zimski period postaje ozbiljna briga, posebno zato što je prostor za manevar vlada ograničen.“
Fiskalna ranjivost država se povećala zbog sprovođenja velikih paketa podsticajnih mjera kao odgovor na krizu Covid-19. Javni dug u regionima EBRD je s tim u skladu porastao u prosjeku za 13 procentnih poena BDP-a od kraja 2019. godine. Iako su troškovi zaduživanja u većini privreda ostali ispod nivoa koji su bili prije krize, u nekim zemljama su naglo porasli.
U Albaniji je privredna aktivnost zabilježila pozitivan rast tri kvartala zaredom, podstaknuta povećanjem domaće i eksterne potražnje. Nakon što je bio neaktivan u prvih pet mjeseci 2021. godine, sektor turizma se snažno oporavio u ljetnjoj sezoni sa brojem stranih turista koji se skoro izjednačio sa cifrom prije pandemije u periodu jun-avgust. Predviđeno je da će privreda rasti za 8,0 odsto u 2021. i za 3,7 odsto u 2022. godini.
Ekonomski učinak Bosne i Hercegovine premašio je očekivanja u drugom tromjesečju 2021. godine uz oporavak na spoljnim tržištima, snažnu ekspanziju domaće privatne potrošnje i podržan efektom niske baze. Izvoz roba i usluga porastao je za više od 50 posto u realnom iznosu u odnosu na prethodnu godinu, usljed snažnog oporavka EU, glavnog izvoznog tržišta Bosne i Hercegovine, i premašio je nivo iz 2019. kako u realnom tako i u nominalnom smislu. Kratkoročni pokazatelji trgovine i industrije ukazuju na nastavak ekspanzije industrijske proizvodnje i usluga u trećem kvartalu. Očekuje se da će privreda porasti za 4,5 odsto 2021. i 3,0 odsto 2022. godine.
Privreda Kosova se oporavlja uglavnom zahvaljujući poboljšanim eksternim faktorima. Izvoz usluga, koji je bio više od četiri puta veći od izvoza robe prje pandemije, udvostručio se u prvih sedam mjeseci u poređenju sa istim periodom 2020. godine, uglavnom zbog priliva vezanih za putovanja. Izvoz robe je takođe snažno porastao. Potrošnja domaćinstava je podržana kontinuirano rastućim prilivom doznaka i rastom kreditne aktivnosti. Predviđa se da će privreda rasti za 7,7 odsto u 2021. i za 4,5 u 2022. godini.
Privreda Crne Gore je počela snažno da se oporavlja nakon jedne od najgorih kontrakcija u regionima EBRD-a u 2020. Nakon sporog početka, turizam je tokom ljeta snažno ojačao, a broj dolaznih stranih turista i noćenja u kolektivnim smještajima dostigao je oko 85 odsto nivoa iz 2019. u julu/avgustu. Iako su turisti uglavnom bili iz zemalja iz okruženja, bilo je i turista i iz daljih regiona. Na osnovu ovog rezultata, vladin budžet je zabilježio višak u ljetnjim mjesecima. Predviđa se da će BDP porasti za 12,3 odsto u 2021. i za 5,7 odsto u 2022. godini.
U Sjevernoj Makedoniji je u toku oporavak sa rastom koji je vođen i domaćom i spoljnom potražnjom. Potrošnja domaćinstava je snažno rasla, podržana povećanjem plata, rastom kreditne aktivnosti i doznakama iz inostranstva (iako i dalje na relativno niskom nivou u poređenju sa drugim regionalnim ekonomijama). Izvoz robe je porastao i u vrijednosti i u obimu, vođen oporavkom u EU i rastući u tandemu sa uvozom. Predviđa se da će privreda rasti za 4,0 odsto i 2021. i 2022. godine.
Nakon blage kontrakcije u 2020. godini, privreda u Srbiji snažno raste u 2021. Snažna ekspanzija izvoza i industrije odražava oporavak evrozone, glavnog trgovinskog partnera Srbije, dok je uslijedio i snažan rast potrošnje domaćinstava. Strane direktne investicije su se oporavile u prvoj polovini 2021. dostižući skoro nivo iz 2019. godine, što će olakšati budući rast. Inflacija je porasla za 5,7 odsto u septembru ove u odnosu na septembar prošle godine. Monetarna politika je ostala akomodativna, te je centralna banka održala referentnu kamatnu stopu na istorijskom minimum od 1 odsto. Očekuje se da će srpska privreda u 2021. godini rasti za 6,5 odsto, a 2022. za 4,3 odsto.
Oporavak je takođe zasnovan na ekspanziji privatne potrošnje usljed rastućeg nivoa doznaka iz inostranstva, povećanja plata i rasta kreditne aktivnosti u većini privreda regiona. Slično kao i u ostalim regionima EBRD-a, i na Zapadnom Balkanu potrošačke cijene su u postepenom rastu od početka 2021. godine usljed povećanja cijena hrane i energenata. Fiskalna politika je ostala akomodativna, a stope monetarne politike na istorijski najnižim nivoima kako bi se podržala ekonomski oporavak, međutim vjerovatnoća zaoštravanja raste, s obzirom na i dalje rastuće nivoe cijena i trendove u eurozoni.
Ana Krešić, regionalni ekonomista EBRD-a za Zapadni Balkan, rekla je: „Iako su znaci ekonomskog oporavka na Zapadnom Balkanu do sada bili snažni, ostaju značajne neizvesnosti, posebno one vezane za budući tok pandemije i potencijalno pogoršanje spoljnih faktora“.
Predviđa se da će ekonomije širom regiona u kojima EBRD ulaže ove godine rasti u prosjeku za 5,5 odsto. Iako ovo predstavlja reviziju naviše od 1,3 procentna poena u odnosu na njenu junsku prognozu nakon dobrog učinka u prvoj polovini godine, Banka upozorava na rizike koji su pred nama. Glavni ekonomista EBRD-a Beata Javorčik rekla je:
„Ovo je gorko-slatki oporavak. Prva polovina 2021. donela je snažan skok. Ali sada vidimo sve više razloga za zabrinutost. Dok visoke cijene roba idu u korist izvoznicima, one dosta opterećuju trgovinski bilans uvoznika. Snabdjevanje pristupačnom energijom kada ulazimo u zimski period postaje ozbiljna briga, posebno zato što je prostor za manevar vlada ograničen.“
Fiskalna ranjivost država se povećala zbog sprovođenja velikih paketa podsticajnih mjera kao odgovor na krizu Covid-19. Javni dug u regionima EBRD je s tim u skladu porastao u prosjeku za 13 procentnih poena BDP-a od kraja 2019. godine. Iako su troškovi zaduživanja u većini privreda ostali ispod nivoa koji su bili prije krize, u nekim zemljama su naglo porasli.
Zapadni Balkan – pregled po državama
U Albaniji je privredna aktivnost zabilježila pozitivan rast tri kvartala zaredom, podstaknuta povećanjem domaće i eksterne potražnje. Nakon što je bio neaktivan u prvih pet mjeseci 2021. godine, sektor turizma se snažno oporavio u ljetnjoj sezoni sa brojem stranih turista koji se skoro izjednačio sa cifrom prije pandemije u periodu jun-avgust. Predviđeno je da će privreda rasti za 8,0 odsto u 2021. i za 3,7 odsto u 2022. godini.
Ekonomski učinak Bosne i Hercegovine premašio je očekivanja u drugom tromjesečju 2021. godine uz oporavak na spoljnim tržištima, snažnu ekspanziju domaće privatne potrošnje i podržan efektom niske baze. Izvoz roba i usluga porastao je za više od 50 posto u realnom iznosu u odnosu na prethodnu godinu, usljed snažnog oporavka EU, glavnog izvoznog tržišta Bosne i Hercegovine, i premašio je nivo iz 2019. kako u realnom tako i u nominalnom smislu. Kratkoročni pokazatelji trgovine i industrije ukazuju na nastavak ekspanzije industrijske proizvodnje i usluga u trećem kvartalu. Očekuje se da će privreda porasti za 4,5 odsto 2021. i 3,0 odsto 2022. godine.
Privreda Kosova se oporavlja uglavnom zahvaljujući poboljšanim eksternim faktorima. Izvoz usluga, koji je bio više od četiri puta veći od izvoza robe prje pandemije, udvostručio se u prvih sedam mjeseci u poređenju sa istim periodom 2020. godine, uglavnom zbog priliva vezanih za putovanja. Izvoz robe je takođe snažno porastao. Potrošnja domaćinstava je podržana kontinuirano rastućim prilivom doznaka i rastom kreditne aktivnosti. Predviđa se da će privreda rasti za 7,7 odsto u 2021. i za 4,5 u 2022. godini.
Privreda Crne Gore je počela snažno da se oporavlja nakon jedne od najgorih kontrakcija u regionima EBRD-a u 2020. Nakon sporog početka, turizam je tokom ljeta snažno ojačao, a broj dolaznih stranih turista i noćenja u kolektivnim smještajima dostigao je oko 85 odsto nivoa iz 2019. u julu/avgustu. Iako su turisti uglavnom bili iz zemalja iz okruženja, bilo je i turista i iz daljih regiona. Na osnovu ovog rezultata, vladin budžet je zabilježio višak u ljetnjim mjesecima. Predviđa se da će BDP porasti za 12,3 odsto u 2021. i za 5,7 odsto u 2022. godini.
U Sjevernoj Makedoniji je u toku oporavak sa rastom koji je vođen i domaćom i spoljnom potražnjom. Potrošnja domaćinstava je snažno rasla, podržana povećanjem plata, rastom kreditne aktivnosti i doznakama iz inostranstva (iako i dalje na relativno niskom nivou u poređenju sa drugim regionalnim ekonomijama). Izvoz robe je porastao i u vrijednosti i u obimu, vođen oporavkom u EU i rastući u tandemu sa uvozom. Predviđa se da će privreda rasti za 4,0 odsto i 2021. i 2022. godine.
Nakon blage kontrakcije u 2020. godini, privreda u Srbiji snažno raste u 2021. Snažna ekspanzija izvoza i industrije odražava oporavak evrozone, glavnog trgovinskog partnera Srbije, dok je uslijedio i snažan rast potrošnje domaćinstava. Strane direktne investicije su se oporavile u prvoj polovini 2021. dostižući skoro nivo iz 2019. godine, što će olakšati budući rast. Inflacija je porasla za 5,7 odsto u septembru ove u odnosu na septembar prošle godine. Monetarna politika je ostala akomodativna, te je centralna banka održala referentnu kamatnu stopu na istorijskom minimum od 1 odsto. Očekuje se da će srpska privreda u 2021. godini rasti za 6,5 odsto, a 2022. za 4,3 odsto.
