U internoj analizi Evropskog parlamenta (EP) se ocjenjuje da je "put ka sveobuhvatnom sporazumu Beograd-Priština pun prepreka", javlja agencija Beta.
Razlozi za to su su "od unutrašnjepolitičke situacije na obe strane, do dvosmislenih i nepodudarnih očekivanja od sporazuma o uređivanju odnosa", piše u tekstu analitičkog tijela EP, u koji je Beta imala uvid, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Navodi se i da je izostanak napretka tih pregovora posljedica i "nedostatka usaglašenosti i komunikacije između SAD i Evropske unije".
"Dok je za Kosovo konačan cilj jasan, a to je da Srbija prizna kosovsku državnost, Srbija normalizaciju odnosa tumači kao 'ekonomsko uređivanje' i otud je jako malo prostora da se ode dalje od toga", navodi se u analizi EP.
Predočava se da je "za Srbiju priznavanje kosovske nezavisnosti 'crvena linija' preko koje bi teško mogla da pređe".
"Srbija istovremeno naglašava da cio proces mora ostati u sklopu definisanom srpskim ustavom, po kojem je Kosovo sastavni dio srpske teritorije, kao i u okviru Rezolucije 1244 Savjeta bezbjednosti UN", napisali su analitičari EP, uz opasku da bi za ustavne promjene u vezi s tim bio nužan referendum.
Oni posebno ukazuju da "najosjetljivije pitanje - formiranje Asocijacije/zajednice srpskih opština (ZSO) na Kosovu, o čemu je postignut sporazum 2013. godine, pokazuje da su izazovi ukorenjeni duboko u istoriji i imaju mnogo širi regionalni kontekst".
U tekstu EP je ocjenjeno da podrška koju za ZSO mora da pruži i Ustavni sud Kosova, "isključuje strahovanja da bi se SZO mogla pretvoriti u autonomnu oblast nad kojom centralna vlast (Kosova) ne bi imala istinski nadzor".
Istovremeno se navodi mišljenje pravnih stručnjaka u Prištini da je formiranje ZSO međunarodna obaveza koju Kosovo mora ispuniti.
"Da bi Kosovo postalo član UN, potrebno je da Savjet bezbjednosti UN to izglasa i da dobije saglasnost dvije trećine članova Generalne skupštine UN, što Kosovo dosad nema", primjećuje se u internom dopisu EP.
Uz ocjenu da je u pregovorima Beograd-Priština uz posredovanje EU postignut izvestan napredak u okviru Briselskog sporazuma, u analizi se napominje da se "rasprava u EU pomjera od 'zamora od proširivanja' ka dubljem 'protivljenju prijemu novih članica', što pokazuje da u nekim članicama Unije jača tvrđi stav prema proširivanju".
Navodi se da, "suočena sa zastojem u pregovorima s Beogradom, Priština takođe nastoji da uspostavi tešnje ekonomske i političke veze s Albanijom".
Takođe se kaže da su "u Srbiji mučna sećanja i rane i dalje otvorene i neka istraživanja javnog mnenja pokazuju da je 81 odsto građana protiv priznavanja nezavisnosti Kosova, čak i ako bi to ubrzalo uključivanje (Srbije) u EU".
Navodi se i da je izostanak napretka tih pregovora posljedica i "nedostatka usaglašenosti i komunikacije između SAD i Evropske unije".
"Dok je za Kosovo konačan cilj jasan, a to je da Srbija prizna kosovsku državnost, Srbija normalizaciju odnosa tumači kao 'ekonomsko uređivanje' i otud je jako malo prostora da se ode dalje od toga", navodi se u analizi EP.
Predočava se da je "za Srbiju priznavanje kosovske nezavisnosti 'crvena linija' preko koje bi teško mogla da pređe".
"Srbija istovremeno naglašava da cio proces mora ostati u sklopu definisanom srpskim ustavom, po kojem je Kosovo sastavni dio srpske teritorije, kao i u okviru Rezolucije 1244 Savjeta bezbjednosti UN", napisali su analitičari EP, uz opasku da bi za ustavne promjene u vezi s tim bio nužan referendum.
Oni posebno ukazuju da "najosjetljivije pitanje - formiranje Asocijacije/zajednice srpskih opština (ZSO) na Kosovu, o čemu je postignut sporazum 2013. godine, pokazuje da su izazovi ukorenjeni duboko u istoriji i imaju mnogo širi regionalni kontekst".
U tekstu EP je ocjenjeno da podrška koju za ZSO mora da pruži i Ustavni sud Kosova, "isključuje strahovanja da bi se SZO mogla pretvoriti u autonomnu oblast nad kojom centralna vlast (Kosova) ne bi imala istinski nadzor".
Istovremeno se navodi mišljenje pravnih stručnjaka u Prištini da je formiranje ZSO međunarodna obaveza koju Kosovo mora ispuniti.
"Da bi Kosovo postalo član UN, potrebno je da Savjet bezbjednosti UN to izglasa i da dobije saglasnost dvije trećine članova Generalne skupštine UN, što Kosovo dosad nema", primjećuje se u internom dopisu EP.
Uz ocjenu da je u pregovorima Beograd-Priština uz posredovanje EU postignut izvestan napredak u okviru Briselskog sporazuma, u analizi se napominje da se "rasprava u EU pomjera od 'zamora od proširivanja' ka dubljem 'protivljenju prijemu novih članica', što pokazuje da u nekim članicama Unije jača tvrđi stav prema proširivanju".
Navodi se da, "suočena sa zastojem u pregovorima s Beogradom, Priština takođe nastoji da uspostavi tešnje ekonomske i političke veze s Albanijom".
Takođe se kaže da su "u Srbiji mučna sećanja i rane i dalje otvorene i neka istraživanja javnog mnenja pokazuju da je 81 odsto građana protiv priznavanja nezavisnosti Kosova, čak i ako bi to ubrzalo uključivanje (Srbije) u EU".
