U jednoj od pauza tokom sastanka u Berlinu, predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, požalio se novinarima na analizu britanskog magazina The Economist, u kojoj se pored ostalog navodi i teza kako se "Vučić nada da bi trgovina teritorijama u konačnici mogla dovesti do ujedinjenja Srbije i srpskog entiteta u Bosni i Hercegovini, što bi, po strahovanjima drugih, direktno dovelo do rata".
Vučić je kazao da je tekst u The Economistu "izmišljotina" i da je on nebrojeno puta ponovio kako Srbija poštuje teritorijalni integritet BiH. No, samo koji minut kasnije, Vučić je posredno potvrdio navode magazina The Economist, dovodeći u direktnu vezu status Kosova sa statusom Republike Srpske.
Upravo je to bila njegova ključna tačka sporenja s premijerom BiH, Denisom Zvizdićem, koji je u Berlinu branio stanovište da se status Kosova ne smije dovoditi u vezu sa statusom RS-a.
Premijer Zvizdić je na sastanku u Berlinu branio principijelni stav da će BiH podržati svako rješenje o statusu Kosova o kom se dogovore Beograd i Priština, ali da neće prihvatiti nikakvo rješenje koje dovodi u vezu Kosovo i RS. To je uostalom i službeni stav Evropske unije koji je vrlo jasno i precizno iznijela njemačka kancelarska Angela Merkel, a što je Vučić očito podcijenio.
U nastavku pogledajte Vučićev razgovor s novinarima, a potom i najvažnije dijelove teksta britanskog magazina koji je Vučiću nabio pritisak.
"Balkanski lideri susrest će se danas u Berlinu s Angelom Merkel i Emmanuelom Macronom. Kancelarka Njemačke nada se da će se ponovo nametnuti i uvesti red u nekim od regionalnih svađa", piše na svom portalu ugledni britanski sedmičnik The Economist.
Magazin ističe i da je šefica evropske diplomatije Federica Mogherini blagonaklona prema ideji da Srbija i Kosovo razmijene teritorije tih država na kojima predominantno žive Srbi odnosno Albanci.
– Merkel smatra, ne bez razloga, da je to opasno. Srbijanski se lideri, prije svega Aleksandar Vučić, nadaju da bi trgovina teritorijama u konačnici mogla dovesti do ujedinjenja Srbije i srpskog entiteta u Bosni i Hercegovini, što bi, po strahovanjima drugih, direktno dovelo do rata.
Srbija je pokušala ojačati svoju poziciju ponovnim naoružavanjem i prijetnjama ratom na Kosovu. Kosovo je, pak, u decembru objavilo da je formiralo vlastitu vojsku.
U međuvremenu, Sjeverna Makedonija, koja je nedavno riješila svoje nesuglasice o imenu s Grčkom, sada se nada otvaranju pregovora s Evropskom unijom. Kosovo, pak, hoće ukidanje viza s EU da bi nosioci pasoša ove države slobodno putovali u države Shengena.
Da bi se uspješno suočili sa svim ovim izazovima, evropski lideri morali bi bili ujedinjeni i izaći sa smislenim prijedlozima. Umjesto toga, oni su podijeljeni – upozorava ”The Economist”.
Upravo je to bila njegova ključna tačka sporenja s premijerom BiH, Denisom Zvizdićem, koji je u Berlinu branio stanovište da se status Kosova ne smije dovoditi u vezu sa statusom RS-a.
Premijer Zvizdić je na sastanku u Berlinu branio principijelni stav da će BiH podržati svako rješenje o statusu Kosova o kom se dogovore Beograd i Priština, ali da neće prihvatiti nikakvo rješenje koje dovodi u vezu Kosovo i RS. To je uostalom i službeni stav Evropske unije koji je vrlo jasno i precizno iznijela njemačka kancelarska Angela Merkel, a što je Vučić očito podcijenio.
U nastavku pogledajte Vučićev razgovor s novinarima, a potom i najvažnije dijelove teksta britanskog magazina koji je Vučiću nabio pritisak.
"Balkanski lideri susrest će se danas u Berlinu s Angelom Merkel i Emmanuelom Macronom. Kancelarka Njemačke nada se da će se ponovo nametnuti i uvesti red u nekim od regionalnih svađa", piše na svom portalu ugledni britanski sedmičnik The Economist.
Magazin ističe i da je šefica evropske diplomatije Federica Mogherini blagonaklona prema ideji da Srbija i Kosovo razmijene teritorije tih država na kojima predominantno žive Srbi odnosno Albanci.
– Merkel smatra, ne bez razloga, da je to opasno. Srbijanski se lideri, prije svega Aleksandar Vučić, nadaju da bi trgovina teritorijama u konačnici mogla dovesti do ujedinjenja Srbije i srpskog entiteta u Bosni i Hercegovini, što bi, po strahovanjima drugih, direktno dovelo do rata.
Srbija je pokušala ojačati svoju poziciju ponovnim naoružavanjem i prijetnjama ratom na Kosovu. Kosovo je, pak, u decembru objavilo da je formiralo vlastitu vojsku.
U međuvremenu, Sjeverna Makedonija, koja je nedavno riješila svoje nesuglasice o imenu s Grčkom, sada se nada otvaranju pregovora s Evropskom unijom. Kosovo, pak, hoće ukidanje viza s EU da bi nosioci pasoša ove države slobodno putovali u države Shengena.
Da bi se uspješno suočili sa svim ovim izazovima, evropski lideri morali bi bili ujedinjeni i izaći sa smislenim prijedlozima. Umjesto toga, oni su podijeljeni – upozorava ”The Economist”.
