Nemarnost institucija i neodgovarajuća međusobna koordinacija kada je riječ o kontroli izgradnje u historijskim zonama, uz nedostatak finansijskih sredstava su glavni uzroci degradacije arhitektonske kulturne baštine u Prizrenu, konstatovali su stručnjaci i prizrenski aktivisti koji se bave pitanjima kulturne baštine, piše dnevnik "Koha ditore".
List donosi procjenu stručnjaka za očuvanje historijskih vrijednosti u gradu na Bistrici, koji se suočava sa mnogobrojnim izazovima, koji su neodrživi ukoliko institucije ne preuzmu odgovornost koju imaju i ne sankcionišu kršenje određenih Zakona.
"Institucije nijednog momenta nisu pokazale spremnost za tretiranje problema koji se odnose na očuvanje kulturnog naslijeđa u Prizrenu. Uništavanje njihovih vrijednosti dolazi kao posljedica nedjelovanja opštinskog direktorijata za urbanizam i inspekcijskih poslova koji nemaju nikavu komunikaciju sa Institutom za zaštitu spomenika. Oni nisu preduzeli mjere za kažnjavanje gradnji bez dozvole, odnosno onih koji su promašili urbanističke planove" kazao je Nizam Mulafazljiu, govoreći na debati "Prizren, nekad i sad" koju je organizovala NVO "EC Ma Ndryshe".
Arheolog Shafi Gashi je spomenuo da su Zakon o zaštiti kulturne baštine i ostali podzakonski akti na snazi, ali nisu naišli na sprovođenje, posebno od strane odgovornih zvaničnika. Institucionalni organi na lokalnom i centralnom nivou koji su pozvani za implementaciju Zakona ne rade to. Do sada nije poduzeta nijedna sankcija zbog kršenje Zakona o nanošenju štete historijskim vrijednostima Prizrena", izjavio je Gashi, prenosi "Koha ditore".
Za razliku od njih, direktor Instituta za zaštitu spomenika Hasan Hoti je odbacio tvrdnje da su se najveća razaranja dogodila u posljednjem desetljeću.
"Uništavanja je bilo, ali konstatacija da je Prizren doživeo najveća razaranja u poslednjih 10 godina je neodrživa i štetna", zasključio je Hoti.
