.jpg)
.jpg)
.jpg)
.jpg)
.jpg)
.jpg)
.jpg)
.jpg)
.jpg)
.jpg)
.jpg)
.jpg)
.jpg)
.jpg)
Nacionalna biblioteka Kosova "Pjeter Bogdani", sa bijelim staklenim kupolama i dalje je jedan od simbola glavnog grada Kosova, Prištine.
Kocke i kupole, koje su karakteristične za objekte u regionu Balkana, specifično su uokvirene čeličnom ogradom u obliku mreže.
Izgradnja biblioteke, modernog stila, započeta je 1974. godine i dizajnirao ju je poznati hrvatski arhitekta Andrija Mutnjaković.
Službenica za informisanje za literaturu Nacionalne biblioteke Kosova, Zylfije Rexhepi kaže da je arhitekta Mutnjaković sam radio i na unutrašnjim mozaicima. Ona ističe i da su kocke sa kupolama rađene na moderan i poseban način.
"Ograda je dizajnirana s ciljem da se očuvaju knjige, a kupole imaju značenje ljudskog mozga. Dakle, imamo 99 kupola u obliku mozga koje pokazuju da se u ovoj instituciji stiče znanje, a simbolizuju i naš nacionalni pljis (bijela kapa)", kaže Rexhepi.
U unutrašnjosti biblioteke, na prvom spratu, nalazi se velika sala za čitanje od 400 mjesta. Na drugom spratu smještene su specijalizovane sale, a na trećem su naučne sale i radionice. Knjige se čuvaju u dva podzemna sprata.
Rexhepi, koja je jedna od nastarijih radnika ove biblioteke, prisjeća se da je tokom rata na Kosovu 1999. godine tadašnji srbijanski režim otpustio albanske radnike i uništio jedan dio knjiga.
Međutim, knjiški fond je obnovljen nakon rata.
“Uništen je djelimično knjiški fond, posebno na albanskom, ali smo nakon rata počeli obogaćivati biblioteku. Sarađujemo sa svim kosovskim, ali i svjetskim bibliotekama, te sa Nacionalnom bibliotekom Albanije koja nam poklanja knjige. Sada je fond dosta obogaćen”, kaže Rexhepi.
Fond biblioteke sada čini dva miliona naslova, među kojima su osim knjiga i novine i magazini.
Rexhepi ističe da oko 2.500 studenata dnevno posjeti biblioteku, a kada je vrijeme ispitnih rokova i više. U biblioteci je zaposleno 77 radnika i otvorena je za posjetioce šest dana u nedjelji.
Student prava Albian Gjoshi kaže da već dvije godine redovno dolazi u Nacionalnu biblioteku jer je u njoj adekvatan ambijent za učenje.
“Ovo je dobro mjesto gdje se studenti mogu okupljati i razmjenjivati svoja znanja”, kaže Gjoshi.
U okviru Nacionalne biblioteke tokom godine organizuju se razne obrazovne i kulturne manifestacije, od naučnih konferencija do promocija knjiga.
Izgradnja biblioteke, modernog stila, započeta je 1974. godine i dizajnirao ju je poznati hrvatski arhitekta Andrija Mutnjaković.
Službenica za informisanje za literaturu Nacionalne biblioteke Kosova, Zylfije Rexhepi kaže da je arhitekta Mutnjaković sam radio i na unutrašnjim mozaicima. Ona ističe i da su kocke sa kupolama rađene na moderan i poseban način.
"Ograda je dizajnirana s ciljem da se očuvaju knjige, a kupole imaju značenje ljudskog mozga. Dakle, imamo 99 kupola u obliku mozga koje pokazuju da se u ovoj instituciji stiče znanje, a simbolizuju i naš nacionalni pljis (bijela kapa)", kaže Rexhepi.
U unutrašnjosti biblioteke, na prvom spratu, nalazi se velika sala za čitanje od 400 mjesta. Na drugom spratu smještene su specijalizovane sale, a na trećem su naučne sale i radionice. Knjige se čuvaju u dva podzemna sprata.
Rexhepi, koja je jedna od nastarijih radnika ove biblioteke, prisjeća se da je tokom rata na Kosovu 1999. godine tadašnji srbijanski režim otpustio albanske radnike i uništio jedan dio knjiga.
Međutim, knjiški fond je obnovljen nakon rata.
“Uništen je djelimično knjiški fond, posebno na albanskom, ali smo nakon rata počeli obogaćivati biblioteku. Sarađujemo sa svim kosovskim, ali i svjetskim bibliotekama, te sa Nacionalnom bibliotekom Albanije koja nam poklanja knjige. Sada je fond dosta obogaćen”, kaže Rexhepi.
Fond biblioteke sada čini dva miliona naslova, među kojima su osim knjiga i novine i magazini.
Rexhepi ističe da oko 2.500 studenata dnevno posjeti biblioteku, a kada je vrijeme ispitnih rokova i više. U biblioteci je zaposleno 77 radnika i otvorena je za posjetioce šest dana u nedjelji.
Student prava Albian Gjoshi kaže da već dvije godine redovno dolazi u Nacionalnu biblioteku jer je u njoj adekvatan ambijent za učenje.
“Ovo je dobro mjesto gdje se studenti mogu okupljati i razmjenjivati svoja znanja”, kaže Gjoshi.
U okviru Nacionalne biblioteke tokom godine organizuju se razne obrazovne i kulturne manifestacije, od naučnih konferencija do promocija knjiga.
