Više od trista ljudi sa Kosova se pridružilo islamistima u "svetom ratu" u Siriji i Iraku, što je evropski rekord u odnosu na broj stanovnika. Međutim, ne uklapaju se svi u opštu predstavu o džihadistima, kao što je otkrila reporterka BBC Helen Nianias kad se u prištinskom kafiću srela sa mladićem nalik na hipstera.
Momak zbunjenog lica sa kratkom bradom i tamnosivom mornarskom jaknom zove me za sto u modernom kafiću. Sedam, a on djeluje pomalo postiđeno dok mu kelner donosi veliku šolju kafe sa ogromnom kuglom šlaga na vrhu.
Zove se Albert Berisha. Ima trideset jednu godinu, a prije pet godina je bio u ratu u Siriji.
"Znam da zvuči nevjerovatno, ali tako je bilo", priča Albert o devet dana koje je proveo sa raznim ekstremističkim grupama. Govori razložno i jasno, kaže da je glavni razlog što je otišao u Siriju bio da se bori protiv sirijskog predsjednika Bashara el Asada, stoji dalje u tekstu BBC-a.
On kaže da je u rat otišao "greškom" i da je naizmenično bio u neprijatnim i zastrašujućim situacijama. Tvrdi da ga je tokom ovog kratkog ali burnog perioda, zamalo mobilisala Al Nusra (ogranak Al Kaide), ali da su ga pustili. Onda se pridružio grupi Albanaca, ali je otkrio da namjeravaju da pređu u "Islamsku državu", pa je i njih napustio.
Albert kaže da je pobjegao tokom bitke sa Kurdima, a zatim se pridružio Ahrar el Šamu, koaliciji islamista i salafista koja nije na listi terorističkih organizacija. Naučio je kako da rasklopi, očisti i sklopi automatsku pušku, ali tvrdi da nije učestvovao u borbama. Nakon samo pet dana u Siriji shvatio je da stvarnost ne odgovara romantičnoj slici o pravednoj oslobodilačkoj revoluciji.
"Mogao sam, poput mnogih drugih, da slažem da sam išao da djelim humanitarnu pomoć", kaže on. "Zaista sam mislio da ću završiti obuku i da će me odmah potom poslati na front. Nije mi bila namjera da se pridružim teroristima".
Pošto je rastao na Kosovu, gdje se dvije godine vodio rat sa Srbijom, Albertu nije bila strana ideja o oružanoj borbi. Prema njegovoj priči, on nije bio ekstremista, već naivan - prije nego što je stigao u Siriju skoro sve što je znao o toj zemlji naučio je gledajući video snimke na internetu.
"Nisam znao da među borcima protiv Asada ima kriminalaca", kaže. Tvrdi da je mislio da su u opoziciji "samo dobri ljudi koji hoće da pomognu narodu".
Umjesto toga, video je surove sukobe između raznih islamističkih frakcija u kojima su često stradali i civili. Nakon što je komandiru svoje jedinice rekao da je prekršio jedno od osnovnih pravila - nije pitao majku za dozvolu - otpustili su ga iz Ahrar el Šama i vratio se kući. Na putu je proveo ukupno dvije nedjelje. Majka nije ni znala da je bio u Siriji.
Saznala je tek kad je jedne zore 2014. policija upala u porodičnu kuću i odvela ga. Optužen je za terorizam i osuđen na tri i po godine zatvora. Podneo je žalbu, ali ako ona bude odbijena, moraće pravo u zatvor.
Kosovo zbog velikog broja izvezenih boraca zovu i "evropska prestonica džihada". Tamo je to veoma osjetljiva tema. Kada sam je pokrenula pred jednim državnim funkcionerom, odmah je prekinuo intervju uz riječi da je "sve to ruska i srpska propaganda".
Nakon kraha kalifata "Islamske države" na Bliskom Istoku, postavlja se pitanje šta da se radi sa borcima koji se vraćaju kući. Za razliku od nekih zemalja, poput Velike Britanije, koje džihadistima oduzimaju državljanstvo, premijer Kosova Ramush Haradinaj kaže da je spreman da ih primi.
Albert je sa svojim prijateljem Arberom osnovao organizaciju "Institut za bezbjednost, integraciju i deradikalizaciju". Pokušavaju da ubjede sunarodnike da ne idu u rat i da se suprotstave propagandi džihadista na društvenim medijima. Nude pomoć povratnicima da se reintegrišu, ali nisu sigurni u kojoj mjeri su bivši borci spremni da se se odreknu radikalnih stavova.
Ako viši sud potvrdi kaznu, Albert će imati 34 godine kad izađe iz zatvora.
"Kad sam bio mlad, svi su mi govorili da ću biti političar - a sad me mediji prikazuju kao osumnjičenog za terorizam", kaže sa žaljenjem.
Albert je u jednoj stvari u pravu: njegova priča zvuči nevjerovatno.
Ko zna šta je bilo u Siriji prije pet godina, ali danas ga je teško zamisliti sa puškom u ruci, a kamoli kao borca ogranka Al Kaide ili "Islamske države".
Zove se Albert Berisha. Ima trideset jednu godinu, a prije pet godina je bio u ratu u Siriji.
"Znam da zvuči nevjerovatno, ali tako je bilo", priča Albert o devet dana koje je proveo sa raznim ekstremističkim grupama. Govori razložno i jasno, kaže da je glavni razlog što je otišao u Siriju bio da se bori protiv sirijskog predsjednika Bashara el Asada, stoji dalje u tekstu BBC-a.
On kaže da je u rat otišao "greškom" i da je naizmenično bio u neprijatnim i zastrašujućim situacijama. Tvrdi da ga je tokom ovog kratkog ali burnog perioda, zamalo mobilisala Al Nusra (ogranak Al Kaide), ali da su ga pustili. Onda se pridružio grupi Albanaca, ali je otkrio da namjeravaju da pređu u "Islamsku državu", pa je i njih napustio.
Albert kaže da je pobjegao tokom bitke sa Kurdima, a zatim se pridružio Ahrar el Šamu, koaliciji islamista i salafista koja nije na listi terorističkih organizacija. Naučio je kako da rasklopi, očisti i sklopi automatsku pušku, ali tvrdi da nije učestvovao u borbama. Nakon samo pet dana u Siriji shvatio je da stvarnost ne odgovara romantičnoj slici o pravednoj oslobodilačkoj revoluciji.
"Mogao sam, poput mnogih drugih, da slažem da sam išao da djelim humanitarnu pomoć", kaže on. "Zaista sam mislio da ću završiti obuku i da će me odmah potom poslati na front. Nije mi bila namjera da se pridružim teroristima".
Pošto je rastao na Kosovu, gdje se dvije godine vodio rat sa Srbijom, Albertu nije bila strana ideja o oružanoj borbi. Prema njegovoj priči, on nije bio ekstremista, već naivan - prije nego što je stigao u Siriju skoro sve što je znao o toj zemlji naučio je gledajući video snimke na internetu.
"Nisam znao da među borcima protiv Asada ima kriminalaca", kaže. Tvrdi da je mislio da su u opoziciji "samo dobri ljudi koji hoće da pomognu narodu".
Umjesto toga, video je surove sukobe između raznih islamističkih frakcija u kojima su često stradali i civili. Nakon što je komandiru svoje jedinice rekao da je prekršio jedno od osnovnih pravila - nije pitao majku za dozvolu - otpustili su ga iz Ahrar el Šama i vratio se kući. Na putu je proveo ukupno dvije nedjelje. Majka nije ni znala da je bio u Siriji.
Saznala je tek kad je jedne zore 2014. policija upala u porodičnu kuću i odvela ga. Optužen je za terorizam i osuđen na tri i po godine zatvora. Podneo je žalbu, ali ako ona bude odbijena, moraće pravo u zatvor.
Kosovo zbog velikog broja izvezenih boraca zovu i "evropska prestonica džihada". Tamo je to veoma osjetljiva tema. Kada sam je pokrenula pred jednim državnim funkcionerom, odmah je prekinuo intervju uz riječi da je "sve to ruska i srpska propaganda".
Nakon kraha kalifata "Islamske države" na Bliskom Istoku, postavlja se pitanje šta da se radi sa borcima koji se vraćaju kući. Za razliku od nekih zemalja, poput Velike Britanije, koje džihadistima oduzimaju državljanstvo, premijer Kosova Ramush Haradinaj kaže da je spreman da ih primi.
Albert je sa svojim prijateljem Arberom osnovao organizaciju "Institut za bezbjednost, integraciju i deradikalizaciju". Pokušavaju da ubjede sunarodnike da ne idu u rat i da se suprotstave propagandi džihadista na društvenim medijima. Nude pomoć povratnicima da se reintegrišu, ali nisu sigurni u kojoj mjeri su bivši borci spremni da se se odreknu radikalnih stavova.
Ako viši sud potvrdi kaznu, Albert će imati 34 godine kad izađe iz zatvora.
"Kad sam bio mlad, svi su mi govorili da ću biti političar - a sad me mediji prikazuju kao osumnjičenog za terorizam", kaže sa žaljenjem.
Albert je u jednoj stvari u pravu: njegova priča zvuči nevjerovatno.
Ko zna šta je bilo u Siriji prije pet godina, ali danas ga je teško zamisliti sa puškom u ruci, a kamoli kao borca ogranka Al Kaide ili "Islamske države".
