.jpg)
Kosovska vlast i opozicija imaju različite stavove u vezi mogućnosti za međunarodno posredovanje u rješavanju političke krize koja mjesecima potresa Kosovo, piše danas list "Koha ditore".
Predstavnici kosovske vlasti izrazili su spremnost za prihvatanje bilo kog emisara, a opozicija poručuje da nema potrebe za posredovanjem i da do povratka institucija u normalu može da dođe samo ukoliko budu poništeni sporazumi sa Beogradom i Podgoricom o formiranju Zajednice srpskih opština, odnosno demarkaciji.
Za analitičare je jedino riješenje strano posredovanje, ali ukoliko stranci budu podržavali sposobne lidere koji imaju integritet, a ne one koji su jedino sposobni da budu poslušni prema strancima.
A imena koja se pominju kao mogući posrednici u dijalogu vlasti i opozicije na Kosovu su bivši finski predsjednik Martti Ahtisaari na čiji je prijedlog je proglašena nezavisnost Kosova, švedski političar Carl Bild i najzad pomoćnik američkog državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja Hoyt Brian Yee.
Pred kosovskim parlamentom su narednih dana i mjeseci velike odluke koje treba donijeti, a pitanje kako će to biti učinjeno s obzirom na to da je on već gotovo pet mjeseci u blokadi.
Na prvoj narednoj sjednici bi trebalo bi da se nađe ratifikacija sporazuma o sjedištu Specijalnog suda za ratne zločine OVK, ali je opozicija već najavila da će to zasjedanje onemogućit različitim sredstvima, a za 17. februar je zakazala i veliki protest.
Za analitičare je jedino riješenje strano posredovanje, ali ukoliko stranci budu podržavali sposobne lidere koji imaju integritet, a ne one koji su jedino sposobni da budu poslušni prema strancima.
A imena koja se pominju kao mogući posrednici u dijalogu vlasti i opozicije na Kosovu su bivši finski predsjednik Martti Ahtisaari na čiji je prijedlog je proglašena nezavisnost Kosova, švedski političar Carl Bild i najzad pomoćnik američkog državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja Hoyt Brian Yee.
Pred kosovskim parlamentom su narednih dana i mjeseci velike odluke koje treba donijeti, a pitanje kako će to biti učinjeno s obzirom na to da je on već gotovo pet mjeseci u blokadi.
Na prvoj narednoj sjednici bi trebalo bi da se nađe ratifikacija sporazuma o sjedištu Specijalnog suda za ratne zločine OVK, ali je opozicija već najavila da će to zasjedanje onemogućit različitim sredstvima, a za 17. februar je zakazala i veliki protest.
