Odgovornost za normalizaciju odnosa

Odluka Ustavnog suda o Zajednici opština sa srpskom većinom ne dovodi u pitanje dijalog Kosova sa Srbijom, izjavio je premijer Kosova Isa Mustafa. On je, međutim, dodao da nakon negativne kampanje Srbije protiv kandidature Kosova u UNESCO, tražiće se odgovornost za normalizaciju odnosa. Civilno društvo na Kosovu mišljenja je da Kosovo treba da uspostavi nove uslove, dok analitičari smatraju da Kosovo od Brisela treba da zatraži jedan novi sporazum kako bi se spriječilo da Srbija ubuduće lobira protiv Kosova.

Premijer Kosova Isa Mustafa izjavio je u četvrtak na zasjedanju Vlade da ne smatra da je sporazum o Zajednici opština sa srpskom većinom suspendovan, već da Ustavni sud utvrđuje da je svaka tačka ovog sporazuma u skladu sa Ustavom Kosova.
"Ovo ni u kom slučaju ne dovodi u pitanje naš dijalog koji ćemo voditi, ili normalizaciju odnosa sa Srbijom“, kazao je on, dodajući da je i samim sporazumom predviđena interpretacija Ustavnog suda.
Mustafa je, međutim, kazao da će se nakon dešavanja u UNESCO-u zatražiti da svi budu odgovorni za normalizaciju odnosa, a da se pod normalizacijom ne podrazumjeva da jedna strana može da ide napred, a da se druga ometa na tom putu.
Njegov prvi zamjenik i ministar spoljnih poslova Hashim Thaçi ponovio je kako kandidatura u UNESCO nije bila uperena protiv ikoga, te da je cijeli ovaj proces, što se kosovske strane tiče, bio pozitivan. Ali, kako je dodao, Srbija je nažalost to pitanje pogrešno shvatila.
"Počela je jednu divlju, agresivnu kampanju, ne samo protiv Kosova već protiv civilizacijskih i evropskih vrijednosti, protiv normalizacije odnosa i izgradnje mira i stabilnosti, i protiv sporazuma o normalizaciji odnosa iz aprila 2013. Rječnik koji je Srbija upotrebljavala, i ne samo njeni političari, već i crkva i ostalo javno mnjenje, bio je ispunjen ratnohuškačkim izjavama na granici sa rasizmom“, kazao je on.
Civilno društvo na Kosovu ipak smatra da Vlada ne treba da nastavi dijalog sa Srbijom bez novih uslova.
Preko 50 uglednih nevladinih organizacija na Kosovu izrazile su nezadovoljstvo povodom toga što Kosovo nije učlanjeno u UNESCO, a od kosovskih vlasti su zatražili da uvedu nove uslove za nastavak dijaloga sa Srbijom, zato što je tokom procesa UNESCO-a prekršila dogovorene obaveze, među kojima je i ona o tome da države neće ometati jedna drugu prilikom članstva u strane organizacije. Od EU je zatraženo i da osigura jednake mogućnosti u dijalogu.
Kosovski analitičar i advokat Azem Vllasi u izjavi za RSE kaže da poslije glasanja u UNESCO-u u odnosu prema Srbiji i u vezi sa dijalogom u Briselu treba nešto bitno da se promijeni. Prije svega, zato što je retorika vlasti u Beogradu pozicionirala Srbiju kao neprijateljsku državu prema Kosovu, isto kao što je bilo u vrijeme Miloševićeve politike, kazao je on.
"Prvo što treba da uradi Vlada Kosova jeste da se obrati Briselu sa prijedlogom za novi sporazum koji bi Srbiju obavezao da se prvo suzdrži od svake političke, diplomatske i propagandne aktivnosti protiv učlanjenja Kosova u međunarodne organizacije i konsolidacije međunarodnog položaja Kosova. Drugo, da Srbija prihvati i potpiše da nema terotorijalnih pretenzija prema Kosovu i da postojeću granicu prema Kosovu poštuje kao državnu. Treće, da se Srbija obaveže da će u dogledno vrijeme, do godinu dana, izvršiti ustavne izmjene tako što će Kosovo skinuti iz Ustava, jer je Kosovo država, hltela to da prizna ili ne. Na kraju, dosadašnji sporazumi treba da ostanu na snazi, osim posllednjeg o Zajednici“, kazao je Vllasi.
On navodi da premijer Kosova treba da povuče potpis sa tog sporazuma i zatraži njegovu zamlenu sa odlukom Vlade Kosova o Zajednici opština sa srpkom većinom.
"Prvi razlog je zato što je zvanična interpretacija zvaničnika Srbije tog sporazuma ta da Zajednica opština sa srpskom većinom, ne zajednica srpskih opština, treba da posluži kao institucionalni okvir za prisustvo države Srbije na Kosovo. A taj sporazum to nije. Radi se o jednom isključivo unutrašnjem pitanju Kosova, o opštinama na teroritoriji Kosova, o građanima srpske nacionalnsti a koji su građani Kosova. U sadržini tog sporazuma, ne treba vršiti bitne promlene ali u formalno-pravnom smislu da. Uostalom, šta će sporazum sa državom Srbijom kad Skupština Srbije neće ratifikovati taj sporazum jer ona ne priznaje Kosovo“, zaključuje Vllasi.
Odluka Ustavnog suda o sporazumu o Zajednici opština sa srpskom većinom očekuje se da će biti donijeta do januara 2016.