Prema riječima profesora Muhameta Kelmendija, ne može se očekivati ništa od trenutnog pravosuđa, jer je pod kontrolom političkog sistema, s ciljem amnestiranja inkriminisanih ljudi u politici.
Organizirani kriminal i korupcija ušli su u sve pore kosovskog društva, a borba protiv ovih pojava nije uspjela. To je zato što protagonisti ovih pojava su u političkom vrhu i na taj način postaju prepreka osobađanju Kosova od organiziranog kriminala i korupcije, koji je već postao praksa. Jačanje i obogaćivanje kriminalnih organizacija nakon rata dovelo je Kosovo na tu stepenicu da sami njegovi građani svakim danom sve više i više žele napustiti rodni kraj. Osim toga, kriminal orijentisan na privatizaciju društvenih preduzeća, ostavljajući tako na hiljade ljudi na ulicama, i donirao ih u ruke politike, preko određenih kompanija, koje u velikom broju slučajeva vlasnike imaju samo na papiru, a zaradu dijele među političarima.
Naspram ove situacije, u kojoj vlada kriminal, su amaterski organi pravosuđa i osjetljivi predmeti ili nisu objelodanjeni ili su zatvoreni, bez obzira na dokaze i činjenice koje je neko uspio da sakupi. Možemo spomenuti ovdje slučaj sudskog spora "Dardafon-a", koji je zatvoren i štaviše Tužilaštvo EULEX-a je odbacilo svoj rad bez ikakvog prigovora, tu je i slučaj istrage Fabrike amortizera koji se vuče još od 2011. godine, i mnogi drugi slučajevi privatizacije, ili pak pljačka policijskih soba sa dokazima, koji su i dan-danas ostali neobjelodanjeni. Politika bira sudije, tužioce, policiju, ali do sada niko od njih nije imao hrabrosti priznati tako nešto.
Vlast ni u jednom trenutku nije digla ruke od istrage u osjetljivim predmetima. To se pokazalo najbolje i skrivanjem dosijea u slučaju bivšeg Vrhovnog sudije Ustavnog suda, Envera Hasanija. U međuvremenu, na drugoj strani, neko je pronašao malo hrabrosti da prizna da o korupciji u pravosuđu i da istrage u osjetljivim slučajevima podležu političarima, prenosi list "KosovaSot".
Naspram ove situacije, u kojoj vlada kriminal, su amaterski organi pravosuđa i osjetljivi predmeti ili nisu objelodanjeni ili su zatvoreni, bez obzira na dokaze i činjenice koje je neko uspio da sakupi. Možemo spomenuti ovdje slučaj sudskog spora "Dardafon-a", koji je zatvoren i štaviše Tužilaštvo EULEX-a je odbacilo svoj rad bez ikakvog prigovora, tu je i slučaj istrage Fabrike amortizera koji se vuče još od 2011. godine, i mnogi drugi slučajevi privatizacije, ili pak pljačka policijskih soba sa dokazima, koji su i dan-danas ostali neobjelodanjeni. Politika bira sudije, tužioce, policiju, ali do sada niko od njih nije imao hrabrosti priznati tako nešto.
Vlast ni u jednom trenutku nije digla ruke od istrage u osjetljivim predmetima. To se pokazalo najbolje i skrivanjem dosijea u slučaju bivšeg Vrhovnog sudije Ustavnog suda, Envera Hasanija. U međuvremenu, na drugoj strani, neko je pronašao malo hrabrosti da prizna da o korupciji u pravosuđu i da istrage u osjetljivim slučajevima podležu političarima, prenosi list "KosovaSot".
