Prema podacima Ujedinjenih nacija, oko 200 miliona ljudi širom svijeta koristi drogu. Na Kosovu, iako nema precizne statistike, stoji da oko pet hiljada osoba su redovni korisnici opojnih droga, dok drugih, koji zloupotrebljavaju ove supstance, ima oko 20 hiljada.
Safet Blakaj, šef Rehabilitacionog centra protiv droga "Labyrinth", kaže za Radio Slobodna Evropa, da se marihuana najviše koristi u našoj zemlji, čak i od strane učenika.
"Droga marihuana je vrlo rasprostranjena kod mladih na Kosovu. Korišćenje heroina je stagniralo, odnosno na nivou je na kojem ne bilježi rast, dok je kod kokaina zabilježen rast prodaje. Obično je, u našim izvještajima, primijećen porast korišćenja kokaina kod Kosovara, posebno kod viših slojeva, koje imaju veću ekonomsku snagu. Marihuana je uključena u sve slojeve, od školskog uzrasta, gdje je prosječna starosna dob od 16 do 20 godina", kaže Blakaj.
Ali, od nedavno na tržište ulaze nove vrste droga, koja su, prema riječima zdravstvenh zvaničnika, sa visokim rizikom.
Novina na kosovskom narko tržištu je i preparat pod nazivom GHB (gama-hidroksi-butirat), koji je takođe poznat kao droga za silovanje, a spada u kategoriju depresora nervnog sistema.
"Što se tiče tipa droge GHB, nedavno je zabilježen mali broj slučajeva koji su imali problema sa ovom vrstom droge", dodaje Blakaj.
Inače, Vlada Kosova je usvojila strategiju za period 2012-2017, u kontekstu droge, borbe protiv organiziranog kriminala, terorizma, ako i zaštite i kontrole državne granice.
Prema riječima visokih vladinih zvaničnika, kroz ovu strategiju, lokalne vlasti imaju za cilj smanjenje upotrebe droga i štete koju donosi ovaj fenomen.
Izvršne vlasti tvrde da se bore protiv krijumčarenja narkotika.
Daut Hoxha, službenik za informacije Policije Kosova, govori o broju uhapšenih i količini zaplijenjene droge:
"U 2014. godini organi reda su se bavili 640 slučajem, a 693 osoba je uhapšeno. Također zaplijenjeno je 637 kilograma marihuane i oko 9 kilograma heroina. Oduzeto je više od 22 kilograma kokaina".
"U 2015. godini, 39 osoba je uhapšeno od strane policije, i zaplijenjeno je 22 kilograma marihuane. Također zaplijenjeno je i 1,3 kilograma heroina".
Hoxha je govorio i o nekoliko uspješnih operacija policije u cilju uništavanja mreža za trgovinu narkoticima.
"Kosovska policija, odnosno jedinice za borbu protiv droge, je u beskompromisnoj borbi protiv negativnih pojava, organizovanog kriminala i posebnih naporea za implementaciju strategije za borbu protiv trgovine drogom, obavila uspješne operacije na čitavoj teritoriji Kosova".
"U ovim slučajevima uništeno je nekoliko kriminalnih mreža uključenih u ove nezakonite aktivnosti, uhapšen je veliki broj osumnjičenih, i oduzeta značajna količine sumnjivih opojnih supstanci", rekao je Hoxha.
Inače, Afganistan je i dalje najveći proizvođač droge u svijetu, dok su Turska i Iran i dalje mjesta gdje su zaplijenjene najveće količine droge.
Smanjenje trgovine drogom na takozvanoj "Balkanskoj ruti droge" ostaje najveći izazov za zemlje poput Albanije, Crne Gore, BiH i Kosova.
"Droga marihuana je vrlo rasprostranjena kod mladih na Kosovu. Korišćenje heroina je stagniralo, odnosno na nivou je na kojem ne bilježi rast, dok je kod kokaina zabilježen rast prodaje. Obično je, u našim izvještajima, primijećen porast korišćenja kokaina kod Kosovara, posebno kod viših slojeva, koje imaju veću ekonomsku snagu. Marihuana je uključena u sve slojeve, od školskog uzrasta, gdje je prosječna starosna dob od 16 do 20 godina", kaže Blakaj.
Ali, od nedavno na tržište ulaze nove vrste droga, koja su, prema riječima zdravstvenh zvaničnika, sa visokim rizikom.
Novina na kosovskom narko tržištu je i preparat pod nazivom GHB (gama-hidroksi-butirat), koji je takođe poznat kao droga za silovanje, a spada u kategoriju depresora nervnog sistema.
"Što se tiče tipa droge GHB, nedavno je zabilježen mali broj slučajeva koji su imali problema sa ovom vrstom droge", dodaje Blakaj.
Inače, Vlada Kosova je usvojila strategiju za period 2012-2017, u kontekstu droge, borbe protiv organiziranog kriminala, terorizma, ako i zaštite i kontrole državne granice.
Prema riječima visokih vladinih zvaničnika, kroz ovu strategiju, lokalne vlasti imaju za cilj smanjenje upotrebe droga i štete koju donosi ovaj fenomen.
Izvršne vlasti tvrde da se bore protiv krijumčarenja narkotika.
Daut Hoxha, službenik za informacije Policije Kosova, govori o broju uhapšenih i količini zaplijenjene droge:
"U 2014. godini organi reda su se bavili 640 slučajem, a 693 osoba je uhapšeno. Također zaplijenjeno je 637 kilograma marihuane i oko 9 kilograma heroina. Oduzeto je više od 22 kilograma kokaina".
"U 2015. godini, 39 osoba je uhapšeno od strane policije, i zaplijenjeno je 22 kilograma marihuane. Također zaplijenjeno je i 1,3 kilograma heroina".
Hoxha je govorio i o nekoliko uspješnih operacija policije u cilju uništavanja mreža za trgovinu narkoticima.
"Kosovska policija, odnosno jedinice za borbu protiv droge, je u beskompromisnoj borbi protiv negativnih pojava, organizovanog kriminala i posebnih naporea za implementaciju strategije za borbu protiv trgovine drogom, obavila uspješne operacije na čitavoj teritoriji Kosova".
"U ovim slučajevima uništeno je nekoliko kriminalnih mreža uključenih u ove nezakonite aktivnosti, uhapšen je veliki broj osumnjičenih, i oduzeta značajna količine sumnjivih opojnih supstanci", rekao je Hoxha.
Inače, Afganistan je i dalje najveći proizvođač droge u svijetu, dok su Turska i Iran i dalje mjesta gdje su zaplijenjene najveće količine droge.
Smanjenje trgovine drogom na takozvanoj "Balkanskoj ruti droge" ostaje najveći izazov za zemlje poput Albanije, Crne Gore, BiH i Kosova.
