Nigdje ne ide bez svoje prepune torbe boje višnje, u kojoj drži razna dokumenta, skice, mape i fotografije. Ovaj put iz udaljenog Karačeva do Gnjilana, sa sobom je pored torbe poneo i veliku kartu Kosova.
Selver Lenjani, niti je profesor geografije, niti neki zakašnjeli student, ali kad god se otvori tema istočne granice Kosova, zna tačno kada je visoravan Bujanovac bila s Kosovom, kako je postala dio Srbije, ko su bili oni koji su promijenili mapu Kosova i kao da je profesor geografije, on tačno zna sve lokalitete, sela, brda i sve vrste toponimija, koje su nekada bile s Kosovom.
Od završetka rata pa naovamo, Selvera Lenjanija veoma brine granična linija između Kosova i Srbije, posebno granična linija koja se proteže pored Karačeva, odakle Lenjani potiče.
On je najglasniji u čuvanju granice. Organizovao je proteste, postavljao neriješeno pitanje granice, pratio svaki pokret srpske žandarmerije i nije prezao da u pola noći poziva novinare pa čak i da dolazi do Gnjilana kako bi obaviještavao o zabrinutosti stanovnika koji žive na graničnoj liniji.
/Zëri/
Od završetka rata pa naovamo, Selvera Lenjanija veoma brine granična linija između Kosova i Srbije, posebno granična linija koja se proteže pored Karačeva, odakle Lenjani potiče.
On je najglasniji u čuvanju granice. Organizovao je proteste, postavljao neriješeno pitanje granice, pratio svaki pokret srpske žandarmerije i nije prezao da u pola noći poziva novinare pa čak i da dolazi do Gnjilana kako bi obaviještavao o zabrinutosti stanovnika koji žive na graničnoj liniji.
/Zëri/
