Skupština Kosova u četvrtak tokom prvog čitanja nije usvojila Nacrt zakona o amnestiji, čije je usvajanje inače predviđeno Briselskim sporazumom Kosova i Srbije, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Nakon višesatne debate, za Nacrt zakona je glasalo 70 poslanika, protiv 21, a 2 su bila uzdržana. Za usvajanje je bilo potrebno 80 glasova.
Ovaj zakon je proizašao iz Sporazuma o normalizaciji odnosa sa Srbijom, ali mnogi poslanici su naveli da on prevazilazi sporazum i amnestira obične zločine počinjene na cijeloj teritoriji Kosova.
U svom obrazloženju, ministar pravde i zamjenik premijera Hajredin Kuçi kazao je da cilj nije amnestiranje kriminalaca, već da je Kosovo preuzelo neke obaveze da integriše Srbe sa sjevera Kosova, a za to je potrebna amnestija.
"Složili smo se da popustimo zarad integracije srpske zajednice, zarad integracije tog dijela naše teritorije", kazao je on.
Ovaj nacrt zakona uređivao je uslove i postupke kojim se dijelimično amnestiraju lica osuđena za krivična djela, koja su pod krivičnim gonjenjem za krivična djela, ili lica koja mogu biti predmet krivičnog gonjenja za krivična djela izvršena prije 20. juna ove godine unutar teritorije Kosova.
Neka od krivična djela koja su predmet dijelimične amnestije su ubistvo na mah, ubistvo iz nehata, napad, krađa, pronevera, prevara, ozbiljna djela protiv bezbjednosti u saobraćaju, nezakonito zauzimanje nepokretne imovine, i slično.
Zbog mnogih polemika tokom sjednice, Kuçi je izrazio spremnost da sarađuje u izmjeni članova ovog zakona.
Kritike su prije svega upućene na opraštanje djela koja su počinili zvaničnici i državni službenici.
Iz opozicionog Demokratskog saveza Kosova rekli su da će od ovog zakona više dobiti Albanci nego Srbi na sjeveru, i to upravo oni ljudi koji su na vlast.
Poslanik Haki Demolli kazao je da nacrt zakona predviđa amnestiju za djela koja ne smeju da se amnestiraju.
"Vlada ima za cilj da putem ovog nacrta zakona amnestira kriminalce obje etničke grupe koje su djelovale pod direktivama i nadgledanjem kako vlade u Prištini, tako i one u Beogradu. Otišlo se toliko daleko da su se amnestiranja nekoliko krivičnih djela prilagodila pojedinim političkim zvaničnicima iz redova partije koja je na vlasti", kazao je Demolli.
Izjednačavanje kriminala i pravde
U Pokretu Samoopredjeljenje ocjenili su ovaj zakon kriminalnim.
"Kada premijer i njegov zamjenik Kuçi kažu da ovaj zakon nije samo za sjever već i za ostali dio Kosova, oni upravo misle o korumpiranim kriminalcima iz postojeće partijske strukture koja je bila i koja je i dalje na vlastâ€, kazala je Albulena Haxhiu iz ovog pokreta.
Alijansa za budućnost Kosova podržila je stav da amnestija važi za sjever Kosova, u cilju njegove integracije, ali ne i za državne službenike. Ova partija je uslovila njihovo glasanje za ovaj zakon sa uklanjanjem nekoliko članova koji mogu amnestirati one koji su dio današnje vlasti.
A Petar Miletić iz Samostalne liberalne strane koja je u vladajućoj koaliciji, kazao je da ovaj nacrt zakona brani osnov da se ljudi koji bi mogli biti predmet sudskog gonjenja u vremenima nerješenih odnosa i nepostojanja jasnih pravila ponašanja, oslobode osjećaja da mogu biti žrtve nečije političke odmazde, i to je, kako kaže, dobro.
"Ako neko u ovoj sali ima lični motiv da glasa protiv ovog nacrta zakona, onda sam to ja. Ali da bi društvo krenulo napred, i da bi napokon došlo do pune normalizacije odnosa, neophodno je da podržimo usvajanje Zakona o amnestiji. U svom prvom dijelu, zakon daje mogućnost ublažavanja zakonskih sankcija počiniocima krivičnih djela i tu nema politike. U drugom dijelu, zakon tretira amnestiju za postupke i događaje koje su posljedica konflikta i tu je njegova najveća politička težina i razlog njegovog donošenja", kazao je Miletić tokom sjednice Skupštine.
Ilir Deda iz Instituta za politička istraživanja i razvoj KIPRED kazao je da zakon o amnestiji izjednačava kriminal i pravdu na Kosovu.
"Zakon o amnestiji je prozivod briselskog sporazuma i treba da važi samo za srpske strukture na sjeveru Kosova. Ono što se kod nas dešava je to da dio kosovske političke scene na Kosovu, u ime normalizacije odnosa sa Srbijom, želi da usvoji zakon koji će amnestirati članove najvećih političkih partija na Kosovu za kršenje zakona i krivična djela koja su počinili posljednjih godina. Ako se na cijeloj teritoriji Kosova amnestira uzurpacija javne ili privatne imovine, ili oni koji ne plaćaju porez, šta onda ima tu da se doda? To znači da smo mi mogli svi da funkcionišemo van zakona, i da se jednog dana amnestiramo", kazao je Deda.
Obzirom da sadržaj ovog nacrta zakona više ne može da prođe kroz Skupštinu, Vladi ostaje da pokrene postupak za drugi nacrt Zakona o amnestiji.
