Pozivi domaćih vlasti da Evropska unija više ne prihvata izbjeglice sa Kosova ne bilježi reakciju kod mladih sa Kosova. Umorni od siromaštva i sa stopom od 45 posto nezaposlenih, hiljade građana svake godine krene na put u "bolji život", put koji vodi ka zemljama Evropske unije, koristeći različite ilegalne puteve, s nadom da će pronaći bolju perspektivu van granica domovine. Većina azilanata u Evropskoj uniji su mladi ljudi, osobe od 18-35 godina.
Podatke koje je osigurao list "Zëri" iz Brisela pokazuju da je preko 11 hiljada Kosovara otišlo u Evropu tokom 2012. godine, ne uzimajući u obzir i one koji odlaze u Sjedinjenim Državama, Kanadu i druge zemlje svijeta. Ovi podaci također pokazuju da od ovih 11 hiljada azilanata, 7 hiljada od njih evropske države su odbili, hiljadu od njih je dobilo dozvolu za privremeni boravak, a oko tri hiljade drugih je još uvijek na razmatranju.
Osim što je većina razočarana kada dobije negativan odgovor, ima i lošije od toga, jer neki od njih završe po zatvorima, kao što je posljednji slučaj u Mađarskoj gdje je objavljeno da se oko 1000 emigranata sa Kosova nalazi u zatvorima u ovoj zemlji.
Ni odbijanja, ni zatvori nisu prepreka zaustavljanja talasa emigracije. Rezultat zbog kojega i 14 godina nakon završetka rata Kosovo se i dalje nalazi među prvih deset zemalja čiji građani traže azil u Evropi. Na rang listi sa Kosovom se nalaze i Somalija, Gruzija, Iran i Irak.
Podaci iz Brisela ukazuju da je najveći priliv imigranata sa Kosova primjećen posljednjeg mjeseca 2012. godine. U to vrijeme, zvanična Priština se hvalila da je uspjela da smanji broj azilanata. To nije slučaj ukoliko uporedimo broj azilanata sa Kosova u državama Evrope tokom 2010. godine, približno 14 hiljada azilanata, 2011. godine - negdje oko 9800 azilanata.
Osim što je većina razočarana kada dobije negativan odgovor, ima i lošije od toga, jer neki od njih završe po zatvorima, kao što je posljednji slučaj u Mađarskoj gdje je objavljeno da se oko 1000 emigranata sa Kosova nalazi u zatvorima u ovoj zemlji.
Ni odbijanja, ni zatvori nisu prepreka zaustavljanja talasa emigracije. Rezultat zbog kojega i 14 godina nakon završetka rata Kosovo se i dalje nalazi među prvih deset zemalja čiji građani traže azil u Evropi. Na rang listi sa Kosovom se nalaze i Somalija, Gruzija, Iran i Irak.
Podaci iz Brisela ukazuju da je najveći priliv imigranata sa Kosova primjećen posljednjeg mjeseca 2012. godine. U to vrijeme, zvanična Priština se hvalila da je uspjela da smanji broj azilanata. To nije slučaj ukoliko uporedimo broj azilanata sa Kosova u državama Evrope tokom 2010. godine, približno 14 hiljada azilanata, 2011. godine - negdje oko 9800 azilanata.
