Pedofilija je počela postajati problem za kosovsko društvo. Prema statistikama Policije Kosova, proizilazi da imamo povećanje slučajeva pedofilije, od 49 slučajeva koliko ih je bilo u 2011. godini na 58 u 2012. godini.
Prema psiholozima pedofilija ima veze sa željom i seksualnim uzbuđenjem koji se javljaju kod individue s osobama ispod 13 godina. Prema njihovim riječima, pedofilija ulazi u grupu psiholoških problema.
Psiholog Melita Kallaba, je u izjavi za portal "Telegraph" izjavila da pedofilija ulazi u grupu psiholoških problema. Prema njenim riječima, osoba s takvim tendencijama smatra se osobom sa psihološkim poremećajem.
"Pedofilija ulazi u kontekstu poremećenih ponašanja, gdje tendencija ovih osoba je u pronalaženju izvora seksualnih užitaka sa maloljetnim osobama, te se ovaj trend smatra van redovnog seksualnog ponašanja", kaže ona.
Kallaba navodi da seksualni poremećaj pedofila ima više veze s genetskom osnovom nego društvenih faktorima, iako prema njoj, ovi faktori mogu uticati na pojavu takvog unazađenog stanja.
Prema njenim riječima, žrtve djela pedofilije, u ovom slučaju maloljetne osobe, svoje traume mogu manifestovati na različite načine, gubitak vjere u ljudi, zatvaranje u sebe i depresija.
"Sve više i više mediji se bave ovim pitanjem i objavljivanjem slučajeva, a koje utiče na alarmiranje ovog fenomena u cilju zaštite društva", kazala je Kallaba.
Psiholog Melita Kallaba, je u izjavi za portal "Telegraph" izjavila da pedofilija ulazi u grupu psiholoških problema. Prema njenim riječima, osoba s takvim tendencijama smatra se osobom sa psihološkim poremećajem.
"Pedofilija ulazi u kontekstu poremećenih ponašanja, gdje tendencija ovih osoba je u pronalaženju izvora seksualnih užitaka sa maloljetnim osobama, te se ovaj trend smatra van redovnog seksualnog ponašanja", kaže ona.
Kallaba navodi da seksualni poremećaj pedofila ima više veze s genetskom osnovom nego društvenih faktorima, iako prema njoj, ovi faktori mogu uticati na pojavu takvog unazađenog stanja.
Prema njenim riječima, žrtve djela pedofilije, u ovom slučaju maloljetne osobe, svoje traume mogu manifestovati na različite načine, gubitak vjere u ljudi, zatvaranje u sebe i depresija.
"Sve više i više mediji se bave ovim pitanjem i objavljivanjem slučajeva, a koje utiče na alarmiranje ovog fenomena u cilju zaštite društva", kazala je Kallaba.
