Vlada Kosova saopštila je da nastavlja sa intenzivnim angažovanjem kako bi glasanju u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope 16. aprila bilo uspješno za Kosovo. Iako se kao povoljna okolnost smatra činjenica da je od 1951. godine Komitet ministara uvijek potvrđivao stavove Parlamentarne skupštine, poznavaoci prilika kažu da bi u slučaju Kosova moglo da dođe do ponavljanja scenarija koji je viđen u slučaju vizne liberalizacije, piše Koha.
Vlada Kosova očekuje uspješno glasanje u naredne dvije faze u Savjetu Evrope uzdajući se i u činjenicu da od 1951. godine Komitet ministara nije doneo drugačiju odluku od mišljenja koje je dala Parlamentarna skupština.
Rasprava o Kosovu u Parlamentarnoj skupštini 16. aprila potvrđena je u ažuriranom dnevnom redu te institucije.
U kabinetu premijera Kosova kažu da nastavljaju intenzivnu posvećenost obezbjeđivanju potrebnih glasova, a cijene činjenicu da nema preduslova do punopravnog članstva.
"Ministarstvo spoljnih poslova i dijaspore nastavlja sa intenzivnim angažovanjem na pružanju podrške za uspješno glasanje 16. aprila u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope i za uvrštavanje u dnevni red i uspješno glasanje na ministarskom sastanku Saveta Evrope u maju. Dosadašnje lobiranje je bilo uspješno zbog činjenice da mišljenje koje je odobrio Komitet za politička pitanja i demokratiju ne predviđa preduslove do članstva Republike Kosovo u Savjetu Evrope", rekao je portparol Vlade Perparim Kryeziu.
Bivša ambasadorka i bivša direktorka za Balkan u Ministarstvu spoljnih poslova Syle Ukshini spomenula je okolnosti koje bi mogle da olakšaju članstvo Kosova u Savjetu Evrope.
"Sama aplikacija je bila veoma neophodan momenat i mislim da je to bio pravi korak uprkos činjenici da je postojao otpor nekih zemalja. Ne treba zaboraviti da je ovaj proces na neki način započeo 2012. godine i imajte na umu da je Kosovo pristupilo Razvojnoj banci Savjeta Evrope u novembru 2013. godine, zatim 2014. godine u Venecijanskoj komisiji bez fusnote. Ovo je bila dobro osmišljena strategija za otvaranje vrata kroz lateralno članstvo u ove dvije organizacije Saveta Evrope. Generalno, mora se priznati da su postojala dva važna momenta – ova dva članstva i drugi suštinski element koji je vlada dobro iskoristila je isključenje Rusije nakon invazije na Ukrajinu", rekla je Ukshini.
Dodaje da je Rusija zbog svoje veličine imala veću zastupljenost u Skupštini te da je njeno isključenje bio veoma povoljan trenutak za Kosovo.
Ali, Ukshini, koja je i profesorka istorije međunarodnih odnosa, ne isključuje mogućnost da se Kosovu nameću preduslovi.
"Volela bih da nema uslova i bila bih veoma srećna da Kosovo bude prihvaćeno kao što sam željela da se to desi 2015. godine u Unesku. Ali pisana obaveza trojice kosovskih lidera može se prevesti u kompromise sa zemljama koje ne priznaju, što mislim da nije fer da se vezuje za proces dijaloga u Briselu. Ako je to povezano, može se desiti da odluka Savheta ministara bude uslovljena dok ne vide neki znak da je pitanje Zajednice napredovalo”, navela je Ukshini.
Dodaje da bi se mogao ponoviti scenario sa razgraničenjem i viznom liberalizacijom.
"Mogućnost nije isključena, ali ne bi bilo fer, ne bi bio korektan proces da članstvo bude međusobno povezano dok se ne formira ZSO. Ovo je potpuno drugačiji proces koji je proizašao iz rezolucije iz 2010. godine koja nema veze sa pitanjem članstva. Da smo pošli od ovog principa, onda su u prošlosti mogli biti uslovljeni i drugi procesi, kao što je članstvo u Međunarodnom monetarnom fondu, u EBRD. Tako da ne bi bilo fer povezivati ovaj proces sa pitanjem Zajednice ili bilo kojim drugim sporazumom", naglasila je ona.
Prije donošenja izvještaja izvjestioca za Kosovo Dore Bakoyannis, američki pomoćnik sekretara za evropske i euroazijske poslove James O'Brien izjavio je da do glasanja u Savjetu ministara Kosovo treba da osnuje Zajednicu opština sa srpskom većinom.
Ali izvještaju Bakoyannis, ZSO je opisana kao obaveza nakon članstva, navodi Koha.
Sa 31 glasom za, 4 protiv i 1 uzdržanim, Komitet za politička pitanja odobrio je prošle nedjelje mišljenje izvjestioca za Kosovo Dore Bakoyannis, koja preporučuje Savjetu Evrope da pozove Kosovo da postane članica, podsjeća Koha.
Kosovo je podnelo zahtjev za članstvo u Savjetu Evrope 12. maja 2022. godine.
Od 46 država članica Savjeta Evrope, Kosovu je potrebna podrška dvije trećine da postane članica.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
Rasprava o Kosovu u Parlamentarnoj skupštini 16. aprila potvrđena je u ažuriranom dnevnom redu te institucije.
U kabinetu premijera Kosova kažu da nastavljaju intenzivnu posvećenost obezbjeđivanju potrebnih glasova, a cijene činjenicu da nema preduslova do punopravnog članstva.
"Ministarstvo spoljnih poslova i dijaspore nastavlja sa intenzivnim angažovanjem na pružanju podrške za uspješno glasanje 16. aprila u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope i za uvrštavanje u dnevni red i uspješno glasanje na ministarskom sastanku Saveta Evrope u maju. Dosadašnje lobiranje je bilo uspješno zbog činjenice da mišljenje koje je odobrio Komitet za politička pitanja i demokratiju ne predviđa preduslove do članstva Republike Kosovo u Savjetu Evrope", rekao je portparol Vlade Perparim Kryeziu.
Bivša ambasadorka i bivša direktorka za Balkan u Ministarstvu spoljnih poslova Syle Ukshini spomenula je okolnosti koje bi mogle da olakšaju članstvo Kosova u Savjetu Evrope.
"Sama aplikacija je bila veoma neophodan momenat i mislim da je to bio pravi korak uprkos činjenici da je postojao otpor nekih zemalja. Ne treba zaboraviti da je ovaj proces na neki način započeo 2012. godine i imajte na umu da je Kosovo pristupilo Razvojnoj banci Savjeta Evrope u novembru 2013. godine, zatim 2014. godine u Venecijanskoj komisiji bez fusnote. Ovo je bila dobro osmišljena strategija za otvaranje vrata kroz lateralno članstvo u ove dvije organizacije Saveta Evrope. Generalno, mora se priznati da su postojala dva važna momenta – ova dva članstva i drugi suštinski element koji je vlada dobro iskoristila je isključenje Rusije nakon invazije na Ukrajinu", rekla je Ukshini.
Dodaje da je Rusija zbog svoje veličine imala veću zastupljenost u Skupštini te da je njeno isključenje bio veoma povoljan trenutak za Kosovo.
Ali, Ukshini, koja je i profesorka istorije međunarodnih odnosa, ne isključuje mogućnost da se Kosovu nameću preduslovi.
"Volela bih da nema uslova i bila bih veoma srećna da Kosovo bude prihvaćeno kao što sam željela da se to desi 2015. godine u Unesku. Ali pisana obaveza trojice kosovskih lidera može se prevesti u kompromise sa zemljama koje ne priznaju, što mislim da nije fer da se vezuje za proces dijaloga u Briselu. Ako je to povezano, može se desiti da odluka Savheta ministara bude uslovljena dok ne vide neki znak da je pitanje Zajednice napredovalo”, navela je Ukshini.
Dodaje da bi se mogao ponoviti scenario sa razgraničenjem i viznom liberalizacijom.
"Mogućnost nije isključena, ali ne bi bilo fer, ne bi bio korektan proces da članstvo bude međusobno povezano dok se ne formira ZSO. Ovo je potpuno drugačiji proces koji je proizašao iz rezolucije iz 2010. godine koja nema veze sa pitanjem članstva. Da smo pošli od ovog principa, onda su u prošlosti mogli biti uslovljeni i drugi procesi, kao što je članstvo u Međunarodnom monetarnom fondu, u EBRD. Tako da ne bi bilo fer povezivati ovaj proces sa pitanjem Zajednice ili bilo kojim drugim sporazumom", naglasila je ona.
Prije donošenja izvještaja izvjestioca za Kosovo Dore Bakoyannis, američki pomoćnik sekretara za evropske i euroazijske poslove James O'Brien izjavio je da do glasanja u Savjetu ministara Kosovo treba da osnuje Zajednicu opština sa srpskom većinom.
Ali izvještaju Bakoyannis, ZSO je opisana kao obaveza nakon članstva, navodi Koha.
Sa 31 glasom za, 4 protiv i 1 uzdržanim, Komitet za politička pitanja odobrio je prošle nedjelje mišljenje izvjestioca za Kosovo Dore Bakoyannis, koja preporučuje Savjetu Evrope da pozove Kosovo da postane članica, podsjeća Koha.
Kosovo je podnelo zahtjev za članstvo u Savjetu Evrope 12. maja 2022. godine.
Od 46 država članica Savjeta Evrope, Kosovu je potrebna podrška dvije trećine da postane članica.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
