Docent Univerziteta Agder u Norveškoj Abit Hoxha ocjenio je da je na Kosovu sve prisutniji anti-novinarski huškački jezik koji karakterišu propaganda sa nijansama govora mržnje za sve one medijske poslenike i aktiviste civilnog društva koji su navodno stali na stranu Srbije, a da se to prenelo i na zvaničnike SAD i EU.
“Često ovaj anti-novinarski huškački jezik proizveden kao propaganda sa nijansama govora mržnje, koji se distribuira preko digitalnih platformi kao što su Facebook i “X”, napada novinare i članove civilnog društva na Kosovu jer su navodno stali na stranu Srbije”, naveo je Hoxha u autorkom tekstu za portal BalkanInsight.
On je dodao da se sa povećanim tenzijama između Vlade Kosova i međunarodne zajednice, takav jezik širi i na strane diplomate, zvaničnike EU, pa čak i na specijalne izaslanike EU i SAD za dijalog između Kosova i Srbije.
“Prije nekoliko godina, Richard Grennel, izaslanik bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa za dijalog između Kosova i Srbije, napadnut je zbog svoje seksualne orijentacije nakon što je kritikovao Kurtija zbog njegovih teških načina ophođenja sa američkim predstavnicima. Miroslav Lajčak, izaslanik EU, takođe je podložan takvom zapaljivom jeziku”, objasnio je Hoxha.
Istakao je da svi problemi u digitalnoj sferi na Kosovu dolaze u teškom trenutku za medije i novinare koji su pod pritiskom vlade Albina Kurtija koji, kako je rekao, pokušava da “preterano reguliše i kontroliše medije”.
Hoxha je podsjetio da su brojna medijska udruženja, uključujući Udruženje novinara Kosova, AGK, i Savjet pisanih medija Kosova, zatražili su od vlade da povuče Nacrt zakona o Nezavisnoj komisiji za medije, IMC, koji je Vlada usvojila krajem decembra 2023. i ima za cilj da reguliše onlajn medije.
“Svi ovi razvoji dešavaju se u teškom trenutku kada je pojačano klevetanje i ciljanje aktivista civilnog društva, posebno onih koji ne podržavaju aktuelnu vlast i predstavljaju alternativni stav”, navodi Hodža.
On kaže da je nepoznato ko koordiniše, organizuje i motiviše ove akcije, ali da je vidiljivo da oni posmatraju događaje na Kosovu samo iz ugla vlasti.
“Ovi akti maltretiranja preko interneta predstavljaju pretnju slobodi izražavanja i slobodi medija zbog pojačane cenzure i autocenzure među novinarima i aktivistima civilnog društva koji su morali da zatvore komentare na svojim nalozima na društvenim mrežama zbog uznemiravanja”, navodi Hoxha.
On je ocjenio da u situaciji kada vlada čini sve kako bi oslabila novinarsko izveštavanje i kontrolisala onlajn medije, a ne osuđuje takve postupke, može da se pretpostavi da se slaže za narativom koji se plasira na internet.
“U stanju obrazovanja u kojem Kosovo ima veoma niske rezultate na PISA rang listi, zauzimajući 76. mjesto na rang listi za 2023. godinu, medijska pismenost i razumijevanje uloge medija u demokratskom društvu se pogrešno shvataju kao sredstvo za izgradnju države i nacije, a ne kao sredstvo za kritičko posredovanje komunikacije između vlasti i građana”, naglasio je Hoxha.
Prema njegovim riječima civilno društvo kontaminaciju digitalnog prostora i pretnje demokratiji može da spreči na nekoliko načina.
“Prvo, Vlada Kosova to treba jasno da osudi, proaktivno prihvati alternativna gledišta i poveća transparentnost. Takvo organizovanje i inspirisanje nije samo direktna pretnja demokratiji, već ostavljanje ovakvih klevetničkih kampanja bez jasne osude podržava ograničenja slobode i demokratije”, kaže Hoxha.
Drugi aspekt vladinih aktivnosti je direktno povezan sa medijskim obrazovanjem i informatičkom pismenošću na svim nivoima formalnog obrazovanja. Civilno društvo i mediji na Kosovu treba da nastave sa naporima na profesionalizaciji medijskih radnika po pitanjima koja utiču na demokratsku eroziju na Kosovu.
“Poboljšanjem svojih odnosa sa medijima, Vlada Kosova bi unapredila bezbjednost novinara, poboljšala transparentnost, vratila povjerenje u institucije i u celini unapredila svoje mjesto na rang listi stanja demokratije i slobode medija”, zaključio je Hoxha.
On je ipak ocjenio da Kosovo ima prilično dobre rezultate u pogledu slobode štampe u poređenju sa drugim zemljama na zapadnom Balkanu i da ima pluralistički medijski sistem koji igra ključnu ulogu u čuvanju kapije i nadgledanju vladinih akcija.
“Međutim, Kosovo ne uspjeva da se pozabavi pitanjima ‘digitalnog budnosti’ protiv lokalnih i međunarodnih aktera koji kritikuju vladu premijera Albina Kurtija. Kada je njegova partija Samoopredjeljenje bila u opoziciji, njena kreativna kampanja i poruke učinili su je zanimljivom i politički uticajnom u javnosti. Ključnu ulogu u tako rasprostranjenoj komunikaciji imali su mladi, vješti digitalni aktivisti koji su postali istaknutiji tokom posljednje tri godine Kurtijeve vlade”, naveo je Hoxha.
On je kao primjer naveo prošlonedeljnu kampanju protiv savetnika za Zapadni Balkan u Evropskom parlamentu Đorđa Bojovića u kojoj se tvrdilo da nije sposoban da savetuje Violu von Cramon, izvestioca Evropskog parlamenta za Kosovo.
“Mnogi glasovi su izrazili podršku Bojoviću, uključujući i bivšu predsjednicu Kosova Atifete Jahjagu. Ali nakon što je istaknuti aktivista civilnog društva Agon Maliqi na Kosovu takođe izneo stavove u odbranu Von Cramonovog savjetnika, on je bio žestoko napadan na internetu od strane organizovane grupe osvetnika koji podržavaju narative vlade”, podsjetio je Hoxha.
Kako je kazao, Bojović je rekao da su ga napali “onlajn banditi”.
Te napade osudile su i ambasade Njemačke i SAD na Kosovu.
“Nekoliko studija o regionalnom digitalnom pejzažu ukazuje na to da su automatizovani botovi uključeni u podršku i pojačavanje narativa i organizovane klevetničke kampanje protiv aktivista i političkih ličnosti – posebno žena i migranata”, objasnio je Hoxha.
Objasnio je da je digitalni prostor postao kontaminiran i otrovan.
“Prošle godine su procurila imena pojedinaca koji stoje iza ‘armije botova’ predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Na Kosovu, bivši članovi vladajuće partije Samoopredjeljenje takođe su potvrdili postojanje digitalne vojske koja ima zadatak da širi informacije, pojača digitalno prisustvo i cilja suprotstavljene stavove. Digitalni vigilantizam, digilantizam, je čin sprovođenja budnih aktivnosti u digitalnom prostoru u cilju političkog uticaja”, ocjenio je Hoxha.
On se pozvao na straživanje Agona Maliqija da takve mreže naloga koji imaju veliki broj pratećih naloga, ali malo pratilaca, samo pojačavaju, odnosno repostuju poruke na osnovu ključnih reči vezanih za političku komunikaciju.
“Isto tako, ‘digitalna armija od 1244 naloga’ ima istoriju angažovanja na nekoliko jezika u narativima koji se gube kada se upustimo u parafraziranje i kulturološko tumačenje stvarnosti koje ne može da prati vještačka inteligencija. U 2022. godini, pored medijskih izvještaja o nasilju u sjevernom dijelu Kosova, nalozi na društvenim mrežama su u velikom procentu poboljšali narative o sukobima, podstičući proratne narative kako bi motivisali ljude da učestvuju u skupovima i nasilju”, kazao je Hoxha.
On se pozvao na neformalnu studiju koja je sprovedena u realnom vremenu na osnovu koje je primećeno da oko deset odsto tvitova dolazi iz Indije i Afrike.
"Zanimljivo, sadržaj je bio na albanskom, srpskom i drugim evropskim jezicima. Međunarodni izvještaji takođe potvrđuju ovo zlonamjerno miješanje u medijsku sferu Kosova”, zaključio je Hoxha.
Izvor: Kosovo Online/BalkanInsight
On je dodao da se sa povećanim tenzijama između Vlade Kosova i međunarodne zajednice, takav jezik širi i na strane diplomate, zvaničnike EU, pa čak i na specijalne izaslanike EU i SAD za dijalog između Kosova i Srbije.
“Prije nekoliko godina, Richard Grennel, izaslanik bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa za dijalog između Kosova i Srbije, napadnut je zbog svoje seksualne orijentacije nakon što je kritikovao Kurtija zbog njegovih teških načina ophođenja sa američkim predstavnicima. Miroslav Lajčak, izaslanik EU, takođe je podložan takvom zapaljivom jeziku”, objasnio je Hoxha.
Istakao je da svi problemi u digitalnoj sferi na Kosovu dolaze u teškom trenutku za medije i novinare koji su pod pritiskom vlade Albina Kurtija koji, kako je rekao, pokušava da “preterano reguliše i kontroliše medije”.
Hoxha je podsjetio da su brojna medijska udruženja, uključujući Udruženje novinara Kosova, AGK, i Savjet pisanih medija Kosova, zatražili su od vlade da povuče Nacrt zakona o Nezavisnoj komisiji za medije, IMC, koji je Vlada usvojila krajem decembra 2023. i ima za cilj da reguliše onlajn medije.
“Svi ovi razvoji dešavaju se u teškom trenutku kada je pojačano klevetanje i ciljanje aktivista civilnog društva, posebno onih koji ne podržavaju aktuelnu vlast i predstavljaju alternativni stav”, navodi Hodža.
On kaže da je nepoznato ko koordiniše, organizuje i motiviše ove akcije, ali da je vidiljivo da oni posmatraju događaje na Kosovu samo iz ugla vlasti.
“Ovi akti maltretiranja preko interneta predstavljaju pretnju slobodi izražavanja i slobodi medija zbog pojačane cenzure i autocenzure među novinarima i aktivistima civilnog društva koji su morali da zatvore komentare na svojim nalozima na društvenim mrežama zbog uznemiravanja”, navodi Hoxha.
On je ocjenio da u situaciji kada vlada čini sve kako bi oslabila novinarsko izveštavanje i kontrolisala onlajn medije, a ne osuđuje takve postupke, može da se pretpostavi da se slaže za narativom koji se plasira na internet.
“U stanju obrazovanja u kojem Kosovo ima veoma niske rezultate na PISA rang listi, zauzimajući 76. mjesto na rang listi za 2023. godinu, medijska pismenost i razumijevanje uloge medija u demokratskom društvu se pogrešno shvataju kao sredstvo za izgradnju države i nacije, a ne kao sredstvo za kritičko posredovanje komunikacije između vlasti i građana”, naglasio je Hoxha.
Prema njegovim riječima civilno društvo kontaminaciju digitalnog prostora i pretnje demokratiji može da spreči na nekoliko načina.
“Prvo, Vlada Kosova to treba jasno da osudi, proaktivno prihvati alternativna gledišta i poveća transparentnost. Takvo organizovanje i inspirisanje nije samo direktna pretnja demokratiji, već ostavljanje ovakvih klevetničkih kampanja bez jasne osude podržava ograničenja slobode i demokratije”, kaže Hoxha.
Drugi aspekt vladinih aktivnosti je direktno povezan sa medijskim obrazovanjem i informatičkom pismenošću na svim nivoima formalnog obrazovanja. Civilno društvo i mediji na Kosovu treba da nastave sa naporima na profesionalizaciji medijskih radnika po pitanjima koja utiču na demokratsku eroziju na Kosovu.
“Poboljšanjem svojih odnosa sa medijima, Vlada Kosova bi unapredila bezbjednost novinara, poboljšala transparentnost, vratila povjerenje u institucije i u celini unapredila svoje mjesto na rang listi stanja demokratije i slobode medija”, zaključio je Hoxha.
On je ipak ocjenio da Kosovo ima prilično dobre rezultate u pogledu slobode štampe u poređenju sa drugim zemljama na zapadnom Balkanu i da ima pluralistički medijski sistem koji igra ključnu ulogu u čuvanju kapije i nadgledanju vladinih akcija.
“Međutim, Kosovo ne uspjeva da se pozabavi pitanjima ‘digitalnog budnosti’ protiv lokalnih i međunarodnih aktera koji kritikuju vladu premijera Albina Kurtija. Kada je njegova partija Samoopredjeljenje bila u opoziciji, njena kreativna kampanja i poruke učinili su je zanimljivom i politički uticajnom u javnosti. Ključnu ulogu u tako rasprostranjenoj komunikaciji imali su mladi, vješti digitalni aktivisti koji su postali istaknutiji tokom posljednje tri godine Kurtijeve vlade”, naveo je Hoxha.
On je kao primjer naveo prošlonedeljnu kampanju protiv savetnika za Zapadni Balkan u Evropskom parlamentu Đorđa Bojovića u kojoj se tvrdilo da nije sposoban da savetuje Violu von Cramon, izvestioca Evropskog parlamenta za Kosovo.
“Mnogi glasovi su izrazili podršku Bojoviću, uključujući i bivšu predsjednicu Kosova Atifete Jahjagu. Ali nakon što je istaknuti aktivista civilnog društva Agon Maliqi na Kosovu takođe izneo stavove u odbranu Von Cramonovog savjetnika, on je bio žestoko napadan na internetu od strane organizovane grupe osvetnika koji podržavaju narative vlade”, podsjetio je Hoxha.
Kako je kazao, Bojović je rekao da su ga napali “onlajn banditi”.
Te napade osudile su i ambasade Njemačke i SAD na Kosovu.
“Nekoliko studija o regionalnom digitalnom pejzažu ukazuje na to da su automatizovani botovi uključeni u podršku i pojačavanje narativa i organizovane klevetničke kampanje protiv aktivista i političkih ličnosti – posebno žena i migranata”, objasnio je Hoxha.
Objasnio je da je digitalni prostor postao kontaminiran i otrovan.
“Prošle godine su procurila imena pojedinaca koji stoje iza ‘armije botova’ predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Na Kosovu, bivši članovi vladajuće partije Samoopredjeljenje takođe su potvrdili postojanje digitalne vojske koja ima zadatak da širi informacije, pojača digitalno prisustvo i cilja suprotstavljene stavove. Digitalni vigilantizam, digilantizam, je čin sprovođenja budnih aktivnosti u digitalnom prostoru u cilju političkog uticaja”, ocjenio je Hoxha.
On se pozvao na straživanje Agona Maliqija da takve mreže naloga koji imaju veliki broj pratećih naloga, ali malo pratilaca, samo pojačavaju, odnosno repostuju poruke na osnovu ključnih reči vezanih za političku komunikaciju.
“Isto tako, ‘digitalna armija od 1244 naloga’ ima istoriju angažovanja na nekoliko jezika u narativima koji se gube kada se upustimo u parafraziranje i kulturološko tumačenje stvarnosti koje ne može da prati vještačka inteligencija. U 2022. godini, pored medijskih izvještaja o nasilju u sjevernom dijelu Kosova, nalozi na društvenim mrežama su u velikom procentu poboljšali narative o sukobima, podstičući proratne narative kako bi motivisali ljude da učestvuju u skupovima i nasilju”, kazao je Hoxha.
On se pozvao na neformalnu studiju koja je sprovedena u realnom vremenu na osnovu koje je primećeno da oko deset odsto tvitova dolazi iz Indije i Afrike.
"Zanimljivo, sadržaj je bio na albanskom, srpskom i drugim evropskim jezicima. Međunarodni izvještaji takođe potvrđuju ovo zlonamjerno miješanje u medijsku sferu Kosova”, zaključio je Hoxha.
Izvor: Kosovo Online/BalkanInsight
