Ambasador Evropske unije na Kosovu Tomas Szunyog ukazao je u intervjuu za Kohu da Kosovo može da riješi niz unutrašnjih pitanja primenjujući dogovor koji je prihvaćen prošle godine u Briselu i Ohridski aneks, i dodao da bi formiranje Zajednice srpskih opština moglo da pomogne Kosovu na putu ka članstvu u EU.
Szunyog kaže da je na početku svog mandata 2020. godine mislio da će napredak u dijalogu biti brži i značajniji, ali da nakon više od tri i po godine nije bilo značajnijeg pomaka, posebno posljednje dvije godine.
"Implementacija se nije desila. Smatramo, a to je i zaključak Savjeta iz decembra prošle godine, koji je potvrdio Evropski savjet u decembru prošle godine, da obe strane nisu primjenile sporazum. Za nedostatak napretka suštinski su krive obe strane. Dijalog i logika dijaloga su uvijek bili da obe strane diktiraju tempo i suštinu dijaloga. Nažalost, postoji nedostatak volje, na obe strane, za sprovođenje sporazuma", istakao je Szunyog.
Što se tiče potpisivanja tog dogovora, Szunyog kaže da je EU na stanovištu da je taj sporazum pravno obavezujući, od trenutka kada ga je visoki predstavnik EU Josep Borrell objavio 27. februara i 18. marta prošle godine.
"Vjerujemo da je to u skladu sa međunarodnim pravom i sada je pravno obavezujuće. Razumijem da kosovska strana insistira na formalizaciji ovog sporazuma na formalniji način. Zato smo predložili nekoliko opcija. Sporazum je pravno obavezujući i moraju ga sprovesti obe strane", poručuje.
Kako je naveo, implementacija sporazuma bi obema stranama otvorila vrata evropskih integracija.
"Isto tako, vjerujem da Kosovo može da ide napred u interesu brzih evropskih integracija, bez obzira na drugu stranu. Ne postoji ništa što ograničava Kosovo", navodi.
Kako dodaje, postoje određena pitanja koja bi, ako se sprovedu, mogla da pomognu Kosovu na putu ka članstvu u EU i precizira da je to pitanje Zajednice srpskih opština.
"EU je sastavila predloženi nacrt za koji mislimo da zapravo sadrži ili ispunjava sve one crvene linije koje je Kosovo predstavilo. Smatramo da je to u skladu sa Ustavom Kosova. Dakle, za nas je to prijedlog koji se mora prihvatiti. Isto tako, kada je premijer Kurti izjavio da je spreman da sprovede ceo sporazum, pomenuo je statut, tako da je, kako se čini, ako bude potpisan, tekst prihvatljiv. Iz naše perspektive, mislim da ništa ne sprečava Vladu Kosova da prihvati ovaj prijedlog", kazao je Szunyog.
Na pitanje da li bi ukoliko formira ZSO, Kosovo dobilo status zemlje kandidata za članstvo u EU, Szunyog kaže da je proces nešto komplikovaniji.
Dodaje da ne može da da stopostotnu garanciju, ali da smatra da bi zemlje članice bile mnogo spremnije da prihvate aplikaciju Kosova, pitaju Komisiju i pređu na sljedeći korak što je davanje statusa kandidata.
Komentarišući izjavu predsjednika Skupštine Kosova Glauka Konjufce da EU nema nadležnost da predlaže nacrt za ZSO, Suniog kaže da ako se govori striktno sa formalnog aspekta, to je zaista unutrašnje pitanje Kosova.
"To bi trebalo da izradi Vlada Kosova. To je u osnovi to. Ali EU je napravila nacrt za koji se nadamo da će pomoći. Angažovali smo najbolje međunarodne i regionalne pravnike, stručnjake za zaštitu manjina, samouprave i druge. Predložili smo taj tekst. Mislimo da je to dobar tekst", kazao je.
Dodaje da je sasvim normalna praksa da se za neka unutrašnja pitanja angažuju međunarodni stručnjaci.
Na pitanje da li EU krši svoj proces posredovanja iznošenjem ovog prijedloga sa stavom "uzmi ili ostavi", Szunyog kaže da ne bi to nazvao prijedlogom "uzmi ili ostavi" te da smatra da je to urađeno u najboljem interesu.
"Mislim da su ovaj nacrt prihvatili i jedni i drugi", dodaje.
Kako kaže, to trenutno prihvataju obe strane, a EU je nakon postizanja sporazuma u Briselu u februaru prošle godine, imala nadu da će kosovska strana napraviti svoj nacrt.
Ukazuje i da ako se pažljivo pročita odluka Ustavnog suda Kosova o sporazumu iz 2015. godine, videće se da postoji zahtjev Ustavnog suda da se izradi nacrt statuta, a zatim uputi u Ustavni sud na ocjenu.
Navodi i da nije kasno da i sada Kosovo predloži svoj nacrt statuta i dodaje da EU traži predlog kojim bi se ispunile spoljne i unutrašnje obaveze Kosova i dokument na osnovu kojeg bi se osnovala Zajednica.
Kako navodi, od kada je na Kosovu, iz EU su stizali zahtjevi u Vladu Kosova da predloži svoj nacrt statuta ZSO.
Govoreći o eventualnim rokovima za formiranje ZSO, Suniog kaže da je to trebalo da se desi poslije decembra 2015. i da je to zapravo tražio Ustavni sud Kosova.
Na pitanje kako vidi žalbe kosovskih zvaničnika na rad specijalnog izaslanika Miroslava Lajčaka i da li će njegov mandat biti završen nakon izbora u EU, Szunyog kaže da mandat Lajčaka ne zavisi od novih izbora za Evropski parlament.
Kaže da je EU dala sve od sebe da se proces pokrene što je brže moguće i da osiguraju da svi postignuti sporazumi budu sprovedeni, ali da umnogome zavisi od dobre volje obe strane da urade svoj dio posla.
"Ponavljam, u interesu je obe strane da ovaj proces bude uspješan i da se uspešno sprovodi. Ako obe strane ne osjećaju da je to tako, nećemo nikoga terati da postane član Evropske unije. Ako ljudi nisu zainteresovani, onda ih je teško naterati na tako nešto", navodi.
Što se tiče kaznenih mjera koje su donete 3. juna prošle godine prema Kosovu, Szunyog kaže da su one konkretno rezultat događaja koji su se desili na sjeveru i konkretno u Zvečanu 26. i 29. maja.
Podvlači da je Deklaracija koju je 3. juna usvojilo svih 27 zemalja EU imala specifične zahtjeve koje treba da preduzme i kosovska i srpska strana.
Na konstataciju novinara da se policija sada ne zadržava u blizini opštinskih zgrada, Szunyog kaže da koliko on zna, oni su i dalje tu.
"Njihovo prisustvo je smanjeno na 50 posto, ali su i dalje tu. Takođe smo zamolili gradonačelnike u sjevernim opštinama da ne rade iz opštinskih zgrada, a opet imamo dva gradonačelnika koji rade iz alternativnih zgrada i još dva koja rade iz opštinskih zgrada", navodi.
Smatra da bi novi izbori u četiri opštine na sjeveru Kosova pomogli da se započne razgovor o tome kako da se ukinu mjere.
"Uvijek smo predlagali da bi najlakši, najbrži način bili prevremeni izbori kroz ostavke četiri gradonačelnika i, u idealnom slučaju, odbornika u skupštinama opština", kaže, između ostalog, Szunyog.
Szunyog navodi da Evropska unija od 2022. godine vidi svoje širenje kao geopolitičko i geostrateško oruđe zbog nove situacije koju je stvorila agresija Rusije na Ukrajinu.
U tom smislu, poručuje da je sada trenutak kada je proširenje apsolutni prioritet Evropske unije.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
"Implementacija se nije desila. Smatramo, a to je i zaključak Savjeta iz decembra prošle godine, koji je potvrdio Evropski savjet u decembru prošle godine, da obe strane nisu primjenile sporazum. Za nedostatak napretka suštinski su krive obe strane. Dijalog i logika dijaloga su uvijek bili da obe strane diktiraju tempo i suštinu dijaloga. Nažalost, postoji nedostatak volje, na obe strane, za sprovođenje sporazuma", istakao je Szunyog.
Što se tiče potpisivanja tog dogovora, Szunyog kaže da je EU na stanovištu da je taj sporazum pravno obavezujući, od trenutka kada ga je visoki predstavnik EU Josep Borrell objavio 27. februara i 18. marta prošle godine.
"Vjerujemo da je to u skladu sa međunarodnim pravom i sada je pravno obavezujuće. Razumijem da kosovska strana insistira na formalizaciji ovog sporazuma na formalniji način. Zato smo predložili nekoliko opcija. Sporazum je pravno obavezujući i moraju ga sprovesti obe strane", poručuje.
Kako je naveo, implementacija sporazuma bi obema stranama otvorila vrata evropskih integracija.
"Isto tako, vjerujem da Kosovo može da ide napred u interesu brzih evropskih integracija, bez obzira na drugu stranu. Ne postoji ništa što ograničava Kosovo", navodi.
Kako dodaje, postoje određena pitanja koja bi, ako se sprovedu, mogla da pomognu Kosovu na putu ka članstvu u EU i precizira da je to pitanje Zajednice srpskih opština.
"EU je sastavila predloženi nacrt za koji mislimo da zapravo sadrži ili ispunjava sve one crvene linije koje je Kosovo predstavilo. Smatramo da je to u skladu sa Ustavom Kosova. Dakle, za nas je to prijedlog koji se mora prihvatiti. Isto tako, kada je premijer Kurti izjavio da je spreman da sprovede ceo sporazum, pomenuo je statut, tako da je, kako se čini, ako bude potpisan, tekst prihvatljiv. Iz naše perspektive, mislim da ništa ne sprečava Vladu Kosova da prihvati ovaj prijedlog", kazao je Szunyog.
Na pitanje da li bi ukoliko formira ZSO, Kosovo dobilo status zemlje kandidata za članstvo u EU, Szunyog kaže da je proces nešto komplikovaniji.
Dodaje da ne može da da stopostotnu garanciju, ali da smatra da bi zemlje članice bile mnogo spremnije da prihvate aplikaciju Kosova, pitaju Komisiju i pređu na sljedeći korak što je davanje statusa kandidata.
Komentarišući izjavu predsjednika Skupštine Kosova Glauka Konjufce da EU nema nadležnost da predlaže nacrt za ZSO, Suniog kaže da ako se govori striktno sa formalnog aspekta, to je zaista unutrašnje pitanje Kosova.
"To bi trebalo da izradi Vlada Kosova. To je u osnovi to. Ali EU je napravila nacrt za koji se nadamo da će pomoći. Angažovali smo najbolje međunarodne i regionalne pravnike, stručnjake za zaštitu manjina, samouprave i druge. Predložili smo taj tekst. Mislimo da je to dobar tekst", kazao je.
Dodaje da je sasvim normalna praksa da se za neka unutrašnja pitanja angažuju međunarodni stručnjaci.
Na pitanje da li EU krši svoj proces posredovanja iznošenjem ovog prijedloga sa stavom "uzmi ili ostavi", Szunyog kaže da ne bi to nazvao prijedlogom "uzmi ili ostavi" te da smatra da je to urađeno u najboljem interesu.
"Mislim da su ovaj nacrt prihvatili i jedni i drugi", dodaje.
Kako kaže, to trenutno prihvataju obe strane, a EU je nakon postizanja sporazuma u Briselu u februaru prošle godine, imala nadu da će kosovska strana napraviti svoj nacrt.
Ukazuje i da ako se pažljivo pročita odluka Ustavnog suda Kosova o sporazumu iz 2015. godine, videće se da postoji zahtjev Ustavnog suda da se izradi nacrt statuta, a zatim uputi u Ustavni sud na ocjenu.
Navodi i da nije kasno da i sada Kosovo predloži svoj nacrt statuta i dodaje da EU traži predlog kojim bi se ispunile spoljne i unutrašnje obaveze Kosova i dokument na osnovu kojeg bi se osnovala Zajednica.
Kako navodi, od kada je na Kosovu, iz EU su stizali zahtjevi u Vladu Kosova da predloži svoj nacrt statuta ZSO.
Govoreći o eventualnim rokovima za formiranje ZSO, Suniog kaže da je to trebalo da se desi poslije decembra 2015. i da je to zapravo tražio Ustavni sud Kosova.
Na pitanje kako vidi žalbe kosovskih zvaničnika na rad specijalnog izaslanika Miroslava Lajčaka i da li će njegov mandat biti završen nakon izbora u EU, Szunyog kaže da mandat Lajčaka ne zavisi od novih izbora za Evropski parlament.
Kaže da je EU dala sve od sebe da se proces pokrene što je brže moguće i da osiguraju da svi postignuti sporazumi budu sprovedeni, ali da umnogome zavisi od dobre volje obe strane da urade svoj dio posla.
"Ponavljam, u interesu je obe strane da ovaj proces bude uspješan i da se uspešno sprovodi. Ako obe strane ne osjećaju da je to tako, nećemo nikoga terati da postane član Evropske unije. Ako ljudi nisu zainteresovani, onda ih je teško naterati na tako nešto", navodi.
Što se tiče kaznenih mjera koje su donete 3. juna prošle godine prema Kosovu, Szunyog kaže da su one konkretno rezultat događaja koji su se desili na sjeveru i konkretno u Zvečanu 26. i 29. maja.
Podvlači da je Deklaracija koju je 3. juna usvojilo svih 27 zemalja EU imala specifične zahtjeve koje treba da preduzme i kosovska i srpska strana.
Na konstataciju novinara da se policija sada ne zadržava u blizini opštinskih zgrada, Szunyog kaže da koliko on zna, oni su i dalje tu.
"Njihovo prisustvo je smanjeno na 50 posto, ali su i dalje tu. Takođe smo zamolili gradonačelnike u sjevernim opštinama da ne rade iz opštinskih zgrada, a opet imamo dva gradonačelnika koji rade iz alternativnih zgrada i još dva koja rade iz opštinskih zgrada", navodi.
Smatra da bi novi izbori u četiri opštine na sjeveru Kosova pomogli da se započne razgovor o tome kako da se ukinu mjere.
"Uvijek smo predlagali da bi najlakši, najbrži način bili prevremeni izbori kroz ostavke četiri gradonačelnika i, u idealnom slučaju, odbornika u skupštinama opština", kaže, između ostalog, Szunyog.
Szunyog navodi da Evropska unija od 2022. godine vidi svoje širenje kao geopolitičko i geostrateško oruđe zbog nove situacije koju je stvorila agresija Rusije na Ukrajinu.
U tom smislu, poručuje da je sada trenutak kada je proširenje apsolutni prioritet Evropske unije.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
