Кosovska preduzeća pretrpjela su pad svog prisustva na međunarodnim tržištima tokom prošle godine. Trend pada izvoza nastavljen je i u januaru ove godine. Za razliku od izvoza, Кosovo je u 2023. godini imalo više uvezene robe. I u prvom mjesecu ove godine zabilježen je porast uvoza.
Prisustvo kosovskih proizvoda na međunarodnim tržištima smanjeno je za 100 miliona eura prošle godine, u poređenju sa 2022. Takođe je zabilježen pad izvoza u januaru ove godine za tri odsto.
Međutim, premijer Albin Кurti je u gotovo svakom pojavljivanju, kako na Kosovu, tako i van njega, izjavljivao da se od njegovog dolaska na vlast izvoz udvostručio.
"Za ove tri godine udvostručili smo i izvoz i direktne strane investicije“, rekao je Кurti.
Rast izvoza je ubrzano počeo 2021. godine, kada je Кurtijeva vlada došla na vlast, i nastavio se bržim tempom 2022. godine.
Кurti nije govorio o tome koje su vladine politike možda uticale na ovo povećanje, ali je, prema riječima ekonomiste Edisona Jakurtija, do toga došlo zbog poremećaja u lancu snabdevanja.
"Prostori nastali kao rezultat poremećaja u lancu snabdjevanja, koji su uticali kako na promjenu obima i sastava robne razmjene između različitih zemalja, tako i na povećanje tražnje nakon ukidanja restriktivnih mjera, kao posljedica kovida – 19, najviše je uticalo na povećanje izvoza robe. Različite industrije ili kompanije sa Кosova su koristile ove prostore prodajući svoju robu na tržištima van Кosova“, rekao je Jakurti.
On je naglasio da ako se uporede razlike između nominalne i realne vrijednosti robnog izvoza, vidi se da je dio povećanja posljedica rasta cijena.
Prema podacima Carine, Кosovo je tokom 2023. godine izvezlo robe u vrijednosti od 820 miliona eura, dok je pre godinu dana izvoz dostigao rekordnu vrijednost od 920 miliona eura.
Što se tiče uvoza, on je vredio 5,7 milijardi eura 2023, a 2022, 5,6 milijardi eura.
Čak je i energetska kriza, kao rezultat rata u Ukrajini, uticala da Кosovo izvozi više električne energije tokom 2022.
U prvom mjesecu ove godine zabilježen je i pad izvoza. Prema podacima Agencije za statistiku spoljne trgovine, u januaru je izvezeno robe u vrijednosti od 60.3 miliona eura, ili tri odsto manje nego u istom periodu prošle godine.
Sa uvozom se desilo suprotno. U januaru je porastao za 7 odsto, odnosno 380 miliona eura.
Vlada je tek sredinom prošle godine usvojila Industrijsku politiku 2030, gde je cilj smanjenje trgovinskog deficita.
Međutim, premijer Albin Кurti je u gotovo svakom pojavljivanju, kako na Kosovu, tako i van njega, izjavljivao da se od njegovog dolaska na vlast izvoz udvostručio.
"Za ove tri godine udvostručili smo i izvoz i direktne strane investicije“, rekao je Кurti.
Rast izvoza je ubrzano počeo 2021. godine, kada je Кurtijeva vlada došla na vlast, i nastavio se bržim tempom 2022. godine.
Кurti nije govorio o tome koje su vladine politike možda uticale na ovo povećanje, ali je, prema riječima ekonomiste Edisona Jakurtija, do toga došlo zbog poremećaja u lancu snabdevanja.
"Prostori nastali kao rezultat poremećaja u lancu snabdjevanja, koji su uticali kako na promjenu obima i sastava robne razmjene između različitih zemalja, tako i na povećanje tražnje nakon ukidanja restriktivnih mjera, kao posljedica kovida – 19, najviše je uticalo na povećanje izvoza robe. Različite industrije ili kompanije sa Кosova su koristile ove prostore prodajući svoju robu na tržištima van Кosova“, rekao je Jakurti.
On je naglasio da ako se uporede razlike između nominalne i realne vrijednosti robnog izvoza, vidi se da je dio povećanja posljedica rasta cijena.
Prema podacima Carine, Кosovo je tokom 2023. godine izvezlo robe u vrijednosti od 820 miliona eura, dok je pre godinu dana izvoz dostigao rekordnu vrijednost od 920 miliona eura.
Što se tiče uvoza, on je vredio 5,7 milijardi eura 2023, a 2022, 5,6 milijardi eura.
Čak je i energetska kriza, kao rezultat rata u Ukrajini, uticala da Кosovo izvozi više električne energije tokom 2022.
U prvom mjesecu ove godine zabilježen je i pad izvoza. Prema podacima Agencije za statistiku spoljne trgovine, u januaru je izvezeno robe u vrijednosti od 60.3 miliona eura, ili tri odsto manje nego u istom periodu prošle godine.
Sa uvozom se desilo suprotno. U januaru je porastao za 7 odsto, odnosno 380 miliona eura.
Vlada je tek sredinom prošle godine usvojila Industrijsku politiku 2030, gde je cilj smanjenje trgovinskog deficita.
