Koordinator Radne grupe za Poglavlje 35 Nacionalnog konventa Dragiša Mijačić kazao je na otvaranju Godišnje konferencije Radne grupe Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji pod nazivom "U susret Sporazumu" da je dijalog politizovan, te da ako se priča samo o političkom dijalogu gubi se komponenta kako poboljšati odnose među ljudima.
"Dijalog treba da služi da ljudi komuniciraju, da budu bezbjedni, sigurni, da se pomire, a nakon toga slijede velike političke teme", kazao je.
Napominjući da su namerno danas organizovali konferenciju jer je tačno godinu dana od prihvatanja najnovijeg sporazuma u Briselu, Mijačić kaže da su prošle godine kada su najavljivali sporazume očekivali da će doći do nove faze Kosova i Srbije koja će doneti kakav-takav mir i normalizaciju na Kosovu, pogotovu u srpskim sredinama.
"Nažalost, i nakon prihvatanja sporazuma, vidimo da on nije doprineo stabilizaciji prilika tako da smo 2023. proveli sa različitim dešavanjima i tenzijama koje su počele izborima na sjeveru, dovođenjem albanskih gradonačelnika, događajima u Banjskoj. Politički dijalog je zapao u ćorsokak gdje ne može da iznedri nijedan pozitivan pomak, čak ni na najvišem nivou Aleksandar Vučić i Albin Kurti nije bilo moguće postići nikakav dogovor o implementaciji", naglasio je Mijačić.
Kako kaže, 2024. godina biće još izazovnija jer nas očekuju izbori u EU i SAD.
"I u tom vakuumu postavlja se pitanje kako obezbjediti mir na ovim prostorima. Ova godina ključna je da se sačuva mir, bezbjednost i kakve takve odnose između dva društva kako bi se izgradila osnova za budućnost", ukazao je Mijačić.
Dijalog nema alternativu
Koordinator Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji Bojana Selaković, u svom uvodnom obraćanju, kazala je da su dva glavna cilja evropskih integracija reforme i to što je to jedini način da se dođe do dugotrajnog i trajnog mira na Zapadnom Balkanu.
Programska menadžerka Fondacije za otvoreno društvo – Zapadni Balkan Aleksandra Šanjević kaže da je najnoviji sporazum predvideo niz rešenja koji bi omogućili rješavanje niza otvorenih pitanja i omogućila neometanu saradnju između dva entiteta i saradnju ne samo na Kosovu, već i na Zapadnom Balkanu.
"Sa žaljenjem mogu da konstatujem da danas, godinu dana nakon prihvatanja, situcija na terenu nije takva kakva je trebala da bude da je sporazum primjenjen, pa nam se čini da dobra volja postoji kada dođe do toga da treba da se potpiše sporazum pred međunarodnom zajednicom, ali nema dobre volje kada je riječ o implementaciji pa se na terenu situacija ne poboljšava, već se pogoršava", kazala je Šanjević.
Kako dodaje, to nas dodatno uvjerava u tome da taj veliki dijalog koji se vodi između Srbije i Kosova, nikada ne može biti precjenjen, niti dovoljno cijenjen.
"On predstavlja konstruktivan dijalog u kojem se dozvoljava da se razmišlja drugačije, ali da se kroz razgovor dođe do rješenja i nema alternativu", poručila je.
Kamberi: Nema pomirenja bez normalizacije odnosa
Narodni poslanik u Skupštini Srbije Shaip Kamberi kazao je da kada se pogledaju primjeri širom svijeta gdje je nakon konflikta došlo do pomirenja, pomirenje između Srba i Albanaca moguće, ali sa preduslovom da se politika vodi na realnom nivou, a ne na mitovima i propagandi.
Ističe da bi dijalog trebalo da iz korijena promjeni odnose Srbije i Kosova što bi, kako kaže, samim tim doprinelo stabilnosti na Zapadnom Balkanu.
"Bez normalizacije odnosa ne vjerujem da može da dođe do pomirenja", kazao je Kamberi na panelu "(Ne)povjerenje i pomirenje" u okviru Godišnje konferencije Radne grupe Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji pod nazivom "U susret Sporazumu".
Kako navodi, od početka je bio skeptičan prema inicijativi "Otvoreni Balkan" u kojoj je Srbija pokušala da sa dijelom Albanaca koji žive u Albaniji izgradi bratske odnose, dok sa drugim dijelom Albanaca, koji žive na Kosovu, nemaju nikakve odnose.
"Bez priznavanje krivice za teške zločine, bez prestanka glorifikacije osuđenih ratnih zločinaca teško da možemo govoriti o procesu pomirenja, posebno ako se politika gradi na mitovima. Prihvatanje realnosti o onome što se desilo je osnova za pomirenje", ukazao je Kamberi.
Bez priznavanja realnosti na Kosovu teško da se može pokrenuti proces pomirenja, naglasio je dodajući da zastupa interese jedino albanske zajednice koja živi u Preševskoj dolini, a koji su, kako kaže, najveći taoci odnosa Srbije i Kosova.
"Ako se politika gradi na racionalnom nivou, a ne na novom maršu na Kosovo, na parolama 'kada se vojska na Kosovo vrati', može se doći do pomirenja", smatra.
Kako navodi, Srbija bi morala da svojim primjerom ponašanja prema nacionalnim manjinama na svojoj teritoriji pokaže kako treba da se ponaša i prema srpskoj manjini na Kosovu. Međutim, dodaje, postoji problem u odnosu države Srbije prema albanskoj zajednici koja živi u Preševskoj dolini.
Ističe da ne postoji problem između Srba i Albanaca u Bujanovcu u smislu komunikacije i saradnje.
Smatra da je paradokslano to što su Srbi na sjeveru Kosova napustili institucije, a postoji zajednica u Srbiji koja 22 godine insistira na integraciji, a ne dobija priliku za nju.
U tom smislu, navodi da je i juče, sa trećim po redu predsjednikom Srbije, razgovarao o istim problemima sa kojima se suočavaju Albanci u Preševskoj dolini.
"Bez obzira što je 2001. okončan sukob, a Vlada Srbije donela odluku o integraciji, ja danas moram ponovo da govorim o neophodnisti albanske integracije u državne institucije Srbije. Mi tražimo, ono što po Ustavu Srbije nam pripada, a to je ravnomjerna participacija manjinskih zajednica u državnim institucijama i policiji u opštinama gdje živi ta manjina", istakao je Kamberi.
Izrazio je žalost što danas imamo proces koji se vodi između Srbije i Kosova koji pokušava da nadoknadi prava Srba na Kosovu, protiv čega, napominje, Albanci Preševske doline nisu, ali što EU ćutke gleda kako se krše prava jedne manjine na teritoriji zemlje koja pretenduje da bude članica EU.
Navodi da kada se govori o militarizaciji sjevera Kosova gdje ima 800 albanskih policajaca, na šta se konstantno žale zvaničnici iz Srbije, mora se imati u vidu, kako kaže, "militarizacija Preševske doline".
"Napravljene su 42 vojne baze uz granicu sa Kosovom, a 90 odsto njih je u Preševskoj dolini", kaže Kamberi ističući da se ne može doći do pomirenja kada se selektivno brane načela.
Ipak, kako kaže, Albanci Preševske doline su spremni da razgovaraju, da pokrenu proces integracije.
Ističe da sve što je rekao se odnosi na vlast, na tabloide koji šire propagandu te da ne govori o srpskom narodu, niti o onim ljudima koji znaju šta je realnost.
"Ali, na žalost u javnoj politici su manjina", kazao je Kamberi.
Todorović: Pomirenje među ljudima svakodnevno, ali iz straha nije javno
Sofija Todorović, iz Inicijative mladih za ljudska prava YIHR Srbija, smatra da se na svakodnevnom nivou dešava pomirenje među ljudima iz dvije etničke zajednice na Kosovu, ali da iz straha o tome ne smeju da govore, niti da to prikažu javno.
"Ne mislim da je pomirenje nešto što ljudima nije blisko. Pomirenje se dešava svakoga dana u mnogim zajednicama gdje ljudi žive jedni sa drugima, a da mi to ne vidimo. Vjerujem da se dešava svakodnevno", kazala je Todorović na panelu "(Ne)povjerenje i pomirenje" u okviru Godišnje konferencije Radne grupe Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji pod nazivom "U susret Sporazumu".
Ipak, ističe, postoji i veliki strah kod ljudi da se o tome razgovara, postoje problemi da ljudi koji žele da sarađuju, pričaju jedni sa drugima, imaju problem da to rade javno i zbog tog straha dolazi do smanjivanja tog pomirenja.
"Ali, ne zato što ljudi neće pomirenje. Ljudi su spremni za dijalog i razgovor, ali ga se plaše jer vide kako prolaze u javnom prostoru svi oni koji pričaju o tome", ističe.
Kako naglašava, dijalog o dijalogu nije dijalog.
Ukazuje da kao uvredu shvata to da se Srbi i Albanci tretiraju kao ljudi koji nisu u stanju da pričaju o svojim problemima.
"Mislim da su Srbi i Albanci u stanju da razgovaraju jedni sa drugima o onome što je stvarno problem. Pomirenje mora da prati normalizacija odnosa Srbije i Kosova, normalizacija mora da prethodi pomirenju", poručuje Todorović.
Milićević: Zbog problema na političkom planu zaboravljaju se obični ljudi
Miodrag Milićević iz NVO Aktiv iz Sjeverne Mitrovice ukazao je da se kroz proces dijaloga i intervencija na političkom nivou pokušava pronaći formula da se postigne taj dugo očekivani napredak u procesu normalizacije, ali da se na tom putu zbog problema na političkom planu zaboravljaju obični ljudi i interesi običnih ljudi.
"Ne treba zatvarati oči pred činjenicom da smo uprkos pokušajima za pomirenje u suštini i dalje duboko etnički podjeljeno društvo. Briselski dijalog je bio prekretnica da se dođe do tačke koji bi značio punu normalizaciju prije svega u odnosima Srba i Albanaca, ali i drugih zajednica na Kosovu", kazao je.
Kako je naveo na panelu "(Ne)povjerenje i pomirenje" u okviru Godišnje konferencije Radne grupe Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji pod nazivom "U susret Sporazumu", smatra da su do sada propuštene brojne prilike.
"Dijalog se danas vodi na nivou civilnog društva uz djelimično posredovanje, ali nedostaje komponenta koja treba da ga učini otpornim. Moramo da sagledamo sve činjenice i ne mislim samo na breme prošlosti i svakodnevnih trzavica po pitanju kako vidimo Kosovo, čije je, važna je politička komponenta koja određuje način na koji ćemo živjeti i pod kakvim okolnostima", navodi.
Kako dodaje, upravo u tom nastojanju da se dođe do političkog dogovora ignoriše se činjenica podjeljenog društva.
Smatra da se sada nalazimo u fazi u kojoj je potrebno naći način kako uticati na političke aktere.
Dodaje da kada se uzme u obzir i oštra i često uvredljiva retorika između političara na Kosovu i Srbiji, ne može da se dobije zdravo okruženje koje bi dovelo do pomirenja i normalizacije.
Shabiju: Dešavanja u Banjskoj i potezi Vlade Kosova narušili odnose među ljudima
Marigona Shabiju iz Inicijative mladih za ljudska prava - YIHR Kosovo ukazala je da je vođenje dijaloga na političkom nivou veoma važno u ovim trenucima koji su teški, a što je, kako kaže, podstaknuto čestim tenzijama, daljim podjelama, što utiče i na odnose običnih ljudi.
Ukoliko se priča o trenutnom stanju u odnosima između Srba i Albanaca koji žive na Kosovu, kako kaže, nažalost oni su dodatno narušeni nakon dešavanja u Banjskoj i unilateralnih odluka Vlade Kosova.
"Posebno su narušeni nakon nasilnih dešavanja u Banjskoj u septembru. Vidimo da svi ti incidenti i sve te odluke Vlade Kosova su zaista uništili povjerenje i odnose među ljudima", kazala je Shabiju.
Kako navodi, u međunarodnoj zajednici postoji mišljenje da će politički dijalog magično riješiti sve probleme do tog nivoa da će Albanci i Srbi samo tako početi da komuniciraju bez animoziteta koji se skuplja u njima i zaboravljajući prošlost i dešavanja koja su dovela do ovakve situacije i razdvojenosti među ljudima.
Primjećuje da je u dijalogu bilo napretka, ali da na nivou dijaloga između običnih ljudi nije dalo mnogo rezultata. Zato se, ukazuje, mora organizovati društveni dijalog između etničkih zajednica i ljudi koji su, primećuje, nažalost zaboravljeni od međunarodne zajednice.
Navodeći da opet imamo dijalog na visokom političkom nivou, Shabiju kaže da postoji mišljenje da bi on trebalo da odredi kako će ljudi živjeti u miru, ali da se ljudi ne pitaju šta misle o svim tim odlukama.
"Kada imamo teroristički napad kao u Banjskoj, unilateralne odluke Vlade Kosova, izbori, gradonačelnici, odluku CBK o dinaru, bez razmišljanja o potrebama zajednice, naravno da će to uticati na odnose između etničkih grupa", ističe.
Kada je riječ o pomirenju, Shabiju navodi da se mora pronaći način da se ljudi sa obe strane vide kao ljudi, da se prepoznaju, da prepoznaju patnju jedni drugih.
Ipak, primjećuje, za to je potrebno i da se vodi politički dijalog.
"Mi moramo da se zaustavimo na trenutak, da pokušamo ne samo kroz proces dijaloga koji je neophodan bez obzira na vlade i to ko ga vodi, ali potrebno je uspostaviti potpunu kontrolu nad njim, što znači da političke veze koje su prekinute je potrebno uspostaviti, zatim pokrenuti dijalog u Skupštini Kosova i treći korak je ono što mi pokušavamo da promovišemo - društveni dijalog koji mora nužno da prati sve te procese i da bude komplementaran sa svim zajednicama", kaže Milićević.
Kako ukazuje, ukoliko jedan od tih koraka izostaje, kao što sada nema političkog dijaloga unutar Kosova, nastavlja se sa životom u uslovima koji nisu pogodni za negovanje međuetničkog dijaloga.
Izvor: Kosovo Online
Napominjući da su namerno danas organizovali konferenciju jer je tačno godinu dana od prihvatanja najnovijeg sporazuma u Briselu, Mijačić kaže da su prošle godine kada su najavljivali sporazume očekivali da će doći do nove faze Kosova i Srbije koja će doneti kakav-takav mir i normalizaciju na Kosovu, pogotovu u srpskim sredinama.
"Nažalost, i nakon prihvatanja sporazuma, vidimo da on nije doprineo stabilizaciji prilika tako da smo 2023. proveli sa različitim dešavanjima i tenzijama koje su počele izborima na sjeveru, dovođenjem albanskih gradonačelnika, događajima u Banjskoj. Politički dijalog je zapao u ćorsokak gdje ne može da iznedri nijedan pozitivan pomak, čak ni na najvišem nivou Aleksandar Vučić i Albin Kurti nije bilo moguće postići nikakav dogovor o implementaciji", naglasio je Mijačić.
Kako kaže, 2024. godina biće još izazovnija jer nas očekuju izbori u EU i SAD.
"I u tom vakuumu postavlja se pitanje kako obezbjediti mir na ovim prostorima. Ova godina ključna je da se sačuva mir, bezbjednost i kakve takve odnose između dva društva kako bi se izgradila osnova za budućnost", ukazao je Mijačić.
Dijalog nema alternativu
Koordinator Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji Bojana Selaković, u svom uvodnom obraćanju, kazala je da su dva glavna cilja evropskih integracija reforme i to što je to jedini način da se dođe do dugotrajnog i trajnog mira na Zapadnom Balkanu.
Programska menadžerka Fondacije za otvoreno društvo – Zapadni Balkan Aleksandra Šanjević kaže da je najnoviji sporazum predvideo niz rešenja koji bi omogućili rješavanje niza otvorenih pitanja i omogućila neometanu saradnju između dva entiteta i saradnju ne samo na Kosovu, već i na Zapadnom Balkanu.
"Sa žaljenjem mogu da konstatujem da danas, godinu dana nakon prihvatanja, situcija na terenu nije takva kakva je trebala da bude da je sporazum primjenjen, pa nam se čini da dobra volja postoji kada dođe do toga da treba da se potpiše sporazum pred međunarodnom zajednicom, ali nema dobre volje kada je riječ o implementaciji pa se na terenu situacija ne poboljšava, već se pogoršava", kazala je Šanjević.
Kako dodaje, to nas dodatno uvjerava u tome da taj veliki dijalog koji se vodi između Srbije i Kosova, nikada ne može biti precjenjen, niti dovoljno cijenjen.
"On predstavlja konstruktivan dijalog u kojem se dozvoljava da se razmišlja drugačije, ali da se kroz razgovor dođe do rješenja i nema alternativu", poručila je.
Kamberi: Nema pomirenja bez normalizacije odnosa
Narodni poslanik u Skupštini Srbije Shaip Kamberi kazao je da kada se pogledaju primjeri širom svijeta gdje je nakon konflikta došlo do pomirenja, pomirenje između Srba i Albanaca moguće, ali sa preduslovom da se politika vodi na realnom nivou, a ne na mitovima i propagandi.
Ističe da bi dijalog trebalo da iz korijena promjeni odnose Srbije i Kosova što bi, kako kaže, samim tim doprinelo stabilnosti na Zapadnom Balkanu.
"Bez normalizacije odnosa ne vjerujem da može da dođe do pomirenja", kazao je Kamberi na panelu "(Ne)povjerenje i pomirenje" u okviru Godišnje konferencije Radne grupe Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji pod nazivom "U susret Sporazumu".
Kako navodi, od početka je bio skeptičan prema inicijativi "Otvoreni Balkan" u kojoj je Srbija pokušala da sa dijelom Albanaca koji žive u Albaniji izgradi bratske odnose, dok sa drugim dijelom Albanaca, koji žive na Kosovu, nemaju nikakve odnose.
"Bez priznavanje krivice za teške zločine, bez prestanka glorifikacije osuđenih ratnih zločinaca teško da možemo govoriti o procesu pomirenja, posebno ako se politika gradi na mitovima. Prihvatanje realnosti o onome što se desilo je osnova za pomirenje", ukazao je Kamberi.
Bez priznavanja realnosti na Kosovu teško da se može pokrenuti proces pomirenja, naglasio je dodajući da zastupa interese jedino albanske zajednice koja živi u Preševskoj dolini, a koji su, kako kaže, najveći taoci odnosa Srbije i Kosova.
"Ako se politika gradi na racionalnom nivou, a ne na novom maršu na Kosovo, na parolama 'kada se vojska na Kosovo vrati', može se doći do pomirenja", smatra.
Kako navodi, Srbija bi morala da svojim primjerom ponašanja prema nacionalnim manjinama na svojoj teritoriji pokaže kako treba da se ponaša i prema srpskoj manjini na Kosovu. Međutim, dodaje, postoji problem u odnosu države Srbije prema albanskoj zajednici koja živi u Preševskoj dolini.
Ističe da ne postoji problem između Srba i Albanaca u Bujanovcu u smislu komunikacije i saradnje.
Smatra da je paradokslano to što su Srbi na sjeveru Kosova napustili institucije, a postoji zajednica u Srbiji koja 22 godine insistira na integraciji, a ne dobija priliku za nju.
U tom smislu, navodi da je i juče, sa trećim po redu predsjednikom Srbije, razgovarao o istim problemima sa kojima se suočavaju Albanci u Preševskoj dolini.
"Bez obzira što je 2001. okončan sukob, a Vlada Srbije donela odluku o integraciji, ja danas moram ponovo da govorim o neophodnisti albanske integracije u državne institucije Srbije. Mi tražimo, ono što po Ustavu Srbije nam pripada, a to je ravnomjerna participacija manjinskih zajednica u državnim institucijama i policiji u opštinama gdje živi ta manjina", istakao je Kamberi.
Izrazio je žalost što danas imamo proces koji se vodi između Srbije i Kosova koji pokušava da nadoknadi prava Srba na Kosovu, protiv čega, napominje, Albanci Preševske doline nisu, ali što EU ćutke gleda kako se krše prava jedne manjine na teritoriji zemlje koja pretenduje da bude članica EU.
Navodi da kada se govori o militarizaciji sjevera Kosova gdje ima 800 albanskih policajaca, na šta se konstantno žale zvaničnici iz Srbije, mora se imati u vidu, kako kaže, "militarizacija Preševske doline".
"Napravljene su 42 vojne baze uz granicu sa Kosovom, a 90 odsto njih je u Preševskoj dolini", kaže Kamberi ističući da se ne može doći do pomirenja kada se selektivno brane načela.
Ipak, kako kaže, Albanci Preševske doline su spremni da razgovaraju, da pokrenu proces integracije.
Ističe da sve što je rekao se odnosi na vlast, na tabloide koji šire propagandu te da ne govori o srpskom narodu, niti o onim ljudima koji znaju šta je realnost.
"Ali, na žalost u javnoj politici su manjina", kazao je Kamberi.
Todorović: Pomirenje među ljudima svakodnevno, ali iz straha nije javno
Sofija Todorović, iz Inicijative mladih za ljudska prava YIHR Srbija, smatra da se na svakodnevnom nivou dešava pomirenje među ljudima iz dvije etničke zajednice na Kosovu, ali da iz straha o tome ne smeju da govore, niti da to prikažu javno.
"Ne mislim da je pomirenje nešto što ljudima nije blisko. Pomirenje se dešava svakoga dana u mnogim zajednicama gdje ljudi žive jedni sa drugima, a da mi to ne vidimo. Vjerujem da se dešava svakodnevno", kazala je Todorović na panelu "(Ne)povjerenje i pomirenje" u okviru Godišnje konferencije Radne grupe Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji pod nazivom "U susret Sporazumu".
Ipak, ističe, postoji i veliki strah kod ljudi da se o tome razgovara, postoje problemi da ljudi koji žele da sarađuju, pričaju jedni sa drugima, imaju problem da to rade javno i zbog tog straha dolazi do smanjivanja tog pomirenja.
"Ali, ne zato što ljudi neće pomirenje. Ljudi su spremni za dijalog i razgovor, ali ga se plaše jer vide kako prolaze u javnom prostoru svi oni koji pričaju o tome", ističe.
Kako naglašava, dijalog o dijalogu nije dijalog.
Ukazuje da kao uvredu shvata to da se Srbi i Albanci tretiraju kao ljudi koji nisu u stanju da pričaju o svojim problemima.
"Mislim da su Srbi i Albanci u stanju da razgovaraju jedni sa drugima o onome što je stvarno problem. Pomirenje mora da prati normalizacija odnosa Srbije i Kosova, normalizacija mora da prethodi pomirenju", poručuje Todorović.
Milićević: Zbog problema na političkom planu zaboravljaju se obični ljudi
Miodrag Milićević iz NVO Aktiv iz Sjeverne Mitrovice ukazao je da se kroz proces dijaloga i intervencija na političkom nivou pokušava pronaći formula da se postigne taj dugo očekivani napredak u procesu normalizacije, ali da se na tom putu zbog problema na političkom planu zaboravljaju obični ljudi i interesi običnih ljudi.
"Ne treba zatvarati oči pred činjenicom da smo uprkos pokušajima za pomirenje u suštini i dalje duboko etnički podjeljeno društvo. Briselski dijalog je bio prekretnica da se dođe do tačke koji bi značio punu normalizaciju prije svega u odnosima Srba i Albanaca, ali i drugih zajednica na Kosovu", kazao je.
Kako je naveo na panelu "(Ne)povjerenje i pomirenje" u okviru Godišnje konferencije Radne grupe Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji pod nazivom "U susret Sporazumu", smatra da su do sada propuštene brojne prilike.
"Dijalog se danas vodi na nivou civilnog društva uz djelimično posredovanje, ali nedostaje komponenta koja treba da ga učini otpornim. Moramo da sagledamo sve činjenice i ne mislim samo na breme prošlosti i svakodnevnih trzavica po pitanju kako vidimo Kosovo, čije je, važna je politička komponenta koja određuje način na koji ćemo živjeti i pod kakvim okolnostima", navodi.
Kako dodaje, upravo u tom nastojanju da se dođe do političkog dogovora ignoriše se činjenica podjeljenog društva.
Smatra da se sada nalazimo u fazi u kojoj je potrebno naći način kako uticati na političke aktere.
Dodaje da kada se uzme u obzir i oštra i često uvredljiva retorika između političara na Kosovu i Srbiji, ne može da se dobije zdravo okruženje koje bi dovelo do pomirenja i normalizacije.
Shabiju: Dešavanja u Banjskoj i potezi Vlade Kosova narušili odnose među ljudima
Marigona Shabiju iz Inicijative mladih za ljudska prava - YIHR Kosovo ukazala je da je vođenje dijaloga na političkom nivou veoma važno u ovim trenucima koji su teški, a što je, kako kaže, podstaknuto čestim tenzijama, daljim podjelama, što utiče i na odnose običnih ljudi.
Ukoliko se priča o trenutnom stanju u odnosima između Srba i Albanaca koji žive na Kosovu, kako kaže, nažalost oni su dodatno narušeni nakon dešavanja u Banjskoj i unilateralnih odluka Vlade Kosova.
"Posebno su narušeni nakon nasilnih dešavanja u Banjskoj u septembru. Vidimo da svi ti incidenti i sve te odluke Vlade Kosova su zaista uništili povjerenje i odnose među ljudima", kazala je Shabiju.
Kako navodi, u međunarodnoj zajednici postoji mišljenje da će politički dijalog magično riješiti sve probleme do tog nivoa da će Albanci i Srbi samo tako početi da komuniciraju bez animoziteta koji se skuplja u njima i zaboravljajući prošlost i dešavanja koja su dovela do ovakve situacije i razdvojenosti među ljudima.
Primjećuje da je u dijalogu bilo napretka, ali da na nivou dijaloga između običnih ljudi nije dalo mnogo rezultata. Zato se, ukazuje, mora organizovati društveni dijalog između etničkih zajednica i ljudi koji su, primećuje, nažalost zaboravljeni od međunarodne zajednice.
Navodeći da opet imamo dijalog na visokom političkom nivou, Shabiju kaže da postoji mišljenje da bi on trebalo da odredi kako će ljudi živjeti u miru, ali da se ljudi ne pitaju šta misle o svim tim odlukama.
"Kada imamo teroristički napad kao u Banjskoj, unilateralne odluke Vlade Kosova, izbori, gradonačelnici, odluku CBK o dinaru, bez razmišljanja o potrebama zajednice, naravno da će to uticati na odnose između etničkih grupa", ističe.
Kada je riječ o pomirenju, Shabiju navodi da se mora pronaći način da se ljudi sa obe strane vide kao ljudi, da se prepoznaju, da prepoznaju patnju jedni drugih.
Ipak, primjećuje, za to je potrebno i da se vodi politički dijalog.
"Mi moramo da se zaustavimo na trenutak, da pokušamo ne samo kroz proces dijaloga koji je neophodan bez obzira na vlade i to ko ga vodi, ali potrebno je uspostaviti potpunu kontrolu nad njim, što znači da političke veze koje su prekinute je potrebno uspostaviti, zatim pokrenuti dijalog u Skupštini Kosova i treći korak je ono što mi pokušavamo da promovišemo - društveni dijalog koji mora nužno da prati sve te procese i da bude komplementaran sa svim zajednicama", kaže Milićević.
Kako ukazuje, ukoliko jedan od tih koraka izostaje, kao što sada nema političkog dijaloga unutar Kosova, nastavlja se sa životom u uslovima koji nisu pogodni za negovanje međuetničkog dijaloga.
Izvor: Kosovo Online
