Poznavaoci političkih pitanja na Kosovu ocijenili su da je dijalog Kosova i Srbije u zastoju, zbog činjenice da Evropska unija (EU) nema viziju kako da konkretno pristupi ovom pitanju.
S obzirom na ovakvu situaciju i pristup EU, malo je vjerovatno da će se dijalog okončati ove godine.
Politički analitičar Albinot Maloku rekao je da su Kosovo i Srbija postigle dogovor u vezi sa Briselskim sporazumom i Ohridskim aneksom, ali da bi naredni koraci morali da se grade uz pomoć EU.
"Prvo pitanje je da imamo sporazum koji je postignut godinama unazad u Briselu i aneks u Ohridu, to je temelj na kome treba da budu konkretni koraci sa strane EU. Imam utisak da EU nema jasnu viziju kako da pristupi strankama u ovoj situaciji i u ovom trenutku", rekao je on.
On je dodao da, pošto EU nema viziju po ovom pitanju, ostaje da konkretizuje sopstvenu viziju o načinu sprovođenja sporazuma.
"Ono što je preostalo za EU je da konkretizuje sopstvenu viziju u vezi sa sprovođenjem normalizace koje je kroz sporazume prihvaćena u Briselu i aneksom u Ohridu. Sve dok nema konkretizacije iz razloga koji su obavezni, EU je poručila stranama da za to nije potrebno imati potpis, vi morate da sprovodite ovaj sporazum i da na osnovu ove vizije EU ionako manevrišu i stranke svaka na svoj način uz maksimalnu volju koja daje destruktivni pravac procesu dijaloga", rekao je on.
Maloku je rekao da su šanse da se dijalog zaključi tokom ove godine male, zbog činjenice da nije bilo konkretizacije dogovora postignutih u Briselu i Ohridu.
"Šanse su u najmanju ruku male, jer se sada sve vezuje za to da li je nešto konkretizovano od onoga što je dogovoreno u Briselu i Ohrid. Čuli smo i izjave iz EU sda na njihovom dnevnom redu nije održavanje sastanaka na visokom nivou. Besmisleno je da ih nema, čak i ako se desi da nema logičkog toka, da smo konkretizovali nešto novo u vezi sa pitanjem dijaloga između strana. Stranke iskorišćavaju ovaj nedostatak vizije EU i nema konkretne volje stranaka da se krene napred u smislu da se održi sastanak i generišu nove teme, ili čak nešto o čemu će se razgovarati kada je riječ o normalizaciji odnosa. Dakle, normalizacija treba da se sprovede i treba da idemo napred", rekao je on.
Profesor Univerziteta Milazim Krasniqi je rekao da EU ne tretira Kosovo kao državu, uzimam u obzir da pet njenih država ne priznaje nezavisnost Kosova. On je rekao da zbog toga EU vrši veći pritisak na Kosovo nego na Srbiju i istakao da se došlo u situaciju da EU ne samo da nema viziju, već nema ni kapaciteta ni volje da je riješi.
"EU ima mandat od Generalne skupštine UN da posreduje u dijalogu, tako da EU nema svoj suvereni mandat, ali ima mandat od UN. Dok se EU zapravo ponaša kao da je suverena strana i ne samo suverena, nego se ponaša i kao varvarska, jer Kosovo ne tretiraju kao državu zbog pet država ne priznaje Kosovo. Kao rezultat toga, EU vrši veći pritisak na Kosovo nego na Srbiju. To onda proizvodi frustracije u kosovskim institucijama i reakcije koje se onda koriste za okrivljavanje Kosova. Na primjer, Srbija nije kažnjena za teroristički napad u Banjskoj, dok je Kosovo kažnjeno mjerama za dejstva na sjeveru. Dakle, imamo situaciju u kojoj EU ne samo da nema viziju, već jednostavno nema ni kapaciteta, ni volje da riješi ovaj problem", rekao je on.
Krasniqi smatra da EU ne shvata ozbiljno pitanje dijaloga i da njoj odgovara odlaganje ovog procesa. Pominjanje kriza je, smatra Krasniqi, opravdanje za neuvođenje Zapadnog Balkana u Evropsku uniju.
Da postoje metode za brzo članstvo u EU, Krasniqi navodi primjere Rumunije i Bugarske, koje su se ubrzanim procesom pridružile.
"Izgovor da se to ne stavlja na čekanje uvijek je da postoje krize. Inače da su ozbiljni, uvjeren sam da rješenje postoji, kao što je bio ubrzani prijem Rumunije i Bugarske u EU bez ispunjavanja svih uslova, ubrzani proces prijema Srbije i Kosova može da se odvija paralelno u paketu sa uslovom međusobnog priznavanja i uveren sam da bi se to i ostvarilo. Dakle, EU ima priliku, ali zbog sopstvenih interesa i kalkulacija to ne čini”, rekao je on.
Takođe, izražava skepsu u pogledu zaključivanja dijaloga i konačnog sporazuma. On je rekao da SAD i EU treba da usmjeravaju strane ka primeni postignutog sporazuma, ali i da daju ponudu i Srbiji i Kosovu.
"Ipak, ne vjerujem da će to uličniti, a kažem da je moguće ako se to ozbiljno shvati. Francusko-njemački plan i Ohridski plan implementacije su zapravo prihvatili i Kosovo i Srbija. A ako SAD i Brisel ozbiljno treba da guraju strane, onda treba da im daju ponudu, daju i 'šargarepu, a ne samo štap'. Nije dovoljno samo reći da će oni napredovati u procesu integracija, mi smo u procesu evropskih integracija od 2003. godine, ali nemamo ni ozbiljan znak integracije. Zato kažem da sa ovakvim ponašanjem EU, ne vjerujem da može biti dogovora. A ako promijene pristup i ako zbog opasnosti koje se odražavaju rat u Ukrajini i rat u Gazi, ako žele da ga ubrzaju, uvjeren sam da imaju kapacitet da natjeraju Srbiju da snizi nivo zahtjeva i natjeraju Kosovo da primjeni francusko-njemački plan", rekao je on.
Politički analitičar Albinot Maloku rekao je da su Kosovo i Srbija postigle dogovor u vezi sa Briselskim sporazumom i Ohridskim aneksom, ali da bi naredni koraci morali da se grade uz pomoć EU.
"Prvo pitanje je da imamo sporazum koji je postignut godinama unazad u Briselu i aneks u Ohridu, to je temelj na kome treba da budu konkretni koraci sa strane EU. Imam utisak da EU nema jasnu viziju kako da pristupi strankama u ovoj situaciji i u ovom trenutku", rekao je on.
On je dodao da, pošto EU nema viziju po ovom pitanju, ostaje da konkretizuje sopstvenu viziju o načinu sprovođenja sporazuma.
"Ono što je preostalo za EU je da konkretizuje sopstvenu viziju u vezi sa sprovođenjem normalizace koje je kroz sporazume prihvaćena u Briselu i aneksom u Ohridu. Sve dok nema konkretizacije iz razloga koji su obavezni, EU je poručila stranama da za to nije potrebno imati potpis, vi morate da sprovodite ovaj sporazum i da na osnovu ove vizije EU ionako manevrišu i stranke svaka na svoj način uz maksimalnu volju koja daje destruktivni pravac procesu dijaloga", rekao je on.
Maloku je rekao da su šanse da se dijalog zaključi tokom ove godine male, zbog činjenice da nije bilo konkretizacije dogovora postignutih u Briselu i Ohridu.
"Šanse su u najmanju ruku male, jer se sada sve vezuje za to da li je nešto konkretizovano od onoga što je dogovoreno u Briselu i Ohrid. Čuli smo i izjave iz EU sda na njihovom dnevnom redu nije održavanje sastanaka na visokom nivou. Besmisleno je da ih nema, čak i ako se desi da nema logičkog toka, da smo konkretizovali nešto novo u vezi sa pitanjem dijaloga između strana. Stranke iskorišćavaju ovaj nedostatak vizije EU i nema konkretne volje stranaka da se krene napred u smislu da se održi sastanak i generišu nove teme, ili čak nešto o čemu će se razgovarati kada je riječ o normalizaciji odnosa. Dakle, normalizacija treba da se sprovede i treba da idemo napred", rekao je on.
Profesor Univerziteta Milazim Krasniqi je rekao da EU ne tretira Kosovo kao državu, uzimam u obzir da pet njenih država ne priznaje nezavisnost Kosova. On je rekao da zbog toga EU vrši veći pritisak na Kosovo nego na Srbiju i istakao da se došlo u situaciju da EU ne samo da nema viziju, već nema ni kapaciteta ni volje da je riješi.
"EU ima mandat od Generalne skupštine UN da posreduje u dijalogu, tako da EU nema svoj suvereni mandat, ali ima mandat od UN. Dok se EU zapravo ponaša kao da je suverena strana i ne samo suverena, nego se ponaša i kao varvarska, jer Kosovo ne tretiraju kao državu zbog pet država ne priznaje Kosovo. Kao rezultat toga, EU vrši veći pritisak na Kosovo nego na Srbiju. To onda proizvodi frustracije u kosovskim institucijama i reakcije koje se onda koriste za okrivljavanje Kosova. Na primjer, Srbija nije kažnjena za teroristički napad u Banjskoj, dok je Kosovo kažnjeno mjerama za dejstva na sjeveru. Dakle, imamo situaciju u kojoj EU ne samo da nema viziju, već jednostavno nema ni kapaciteta, ni volje da riješi ovaj problem", rekao je on.
Krasniqi smatra da EU ne shvata ozbiljno pitanje dijaloga i da njoj odgovara odlaganje ovog procesa. Pominjanje kriza je, smatra Krasniqi, opravdanje za neuvođenje Zapadnog Balkana u Evropsku uniju.
Da postoje metode za brzo članstvo u EU, Krasniqi navodi primjere Rumunije i Bugarske, koje su se ubrzanim procesom pridružile.
"Izgovor da se to ne stavlja na čekanje uvijek je da postoje krize. Inače da su ozbiljni, uvjeren sam da rješenje postoji, kao što je bio ubrzani prijem Rumunije i Bugarske u EU bez ispunjavanja svih uslova, ubrzani proces prijema Srbije i Kosova može da se odvija paralelno u paketu sa uslovom međusobnog priznavanja i uveren sam da bi se to i ostvarilo. Dakle, EU ima priliku, ali zbog sopstvenih interesa i kalkulacija to ne čini”, rekao je on.
Takođe, izražava skepsu u pogledu zaključivanja dijaloga i konačnog sporazuma. On je rekao da SAD i EU treba da usmjeravaju strane ka primeni postignutog sporazuma, ali i da daju ponudu i Srbiji i Kosovu.
"Ipak, ne vjerujem da će to uličniti, a kažem da je moguće ako se to ozbiljno shvati. Francusko-njemački plan i Ohridski plan implementacije su zapravo prihvatili i Kosovo i Srbija. A ako SAD i Brisel ozbiljno treba da guraju strane, onda treba da im daju ponudu, daju i 'šargarepu, a ne samo štap'. Nije dovoljno samo reći da će oni napredovati u procesu integracija, mi smo u procesu evropskih integracija od 2003. godine, ali nemamo ni ozbiljan znak integracije. Zato kažem da sa ovakvim ponašanjem EU, ne vjerujem da može biti dogovora. A ako promijene pristup i ako zbog opasnosti koje se odražavaju rat u Ukrajini i rat u Gazi, ako žele da ga ubrzaju, uvjeren sam da imaju kapacitet da natjeraju Srbiju da snizi nivo zahtjeva i natjeraju Kosovo da primjeni francusko-njemački plan", rekao je on.
