Bez pritiska

Samit lidera regiona o Planu EU za rast Zapadnog Balkana, koji je juče uz učešće predstavnika Brisela i Vašingtona održan u Skoplju važan je za Beograd i Prištinu, jer posljednih mjeseci nije bilo pomaka u dijalogu, ocijenio je za Kosovo Online politički analitičar Leart Hoxha.

Govoreći o ukidanju platnog prometa sa Srbijom, o čemu su se na marginama sastanka u Skoplju takođe vodili razgovori, Hoxha je mišljenja da nakon odluke Centralne banke Kosova o zabrani dinara ne može ništa da se uradi i da će građani Kosova morati da koriste zvaničnu valutu koja je u upotrebi od 2002. godine, a to je euro.

"Ovi sastanci su važni zato što se vidjelo da posljednjih mjeseci nema nekog pomaka u dijalogu. Osim pritiska koji dolazi direktno iz Brisela, to što su u Skoplju bili prisutni pomoćnik američkog državnog sekretara James O`Brien i lideri zemalja Balkana dokazuje da se na Kosovo i Srbiju, iako između sebe imaju problema, gleda unutar nekog šireg sklopa, neke veće regionalne integracije. To što se identifikuju kao problemi i razlog zašto ostale zemlje na Balkanu ne mogu da napreduju ka Evropskoj uniji, znači da će pritisak doći i sa Balkana takođe i to je dodatni razlog zašto bi Kosovo i Srbija morali brže da rade na nekom trajnijem, ako ne nekom konačnom dogovoru“, rekao je Hoxha.

Iako je po završetku samita u Skoplju pomoćnik američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju James O'Brien pozvao na primjenu Ohridskog sporazuma, Hoxha ističe da konkretnog pritiska nema. Naveo je da je mnogo važnije ono što nije javno rečeno.

"Evropska unija spremila je šest milijardi eura za Balkan, ali su zemlje Balkana više zainteresovane da se svađaju među sobom i da uperuju prst krivice jedna u drugu, nego da zajedno rade na projektima koji bi im omogućili da od tih šest milijardi naprave osam ili da novac EU umjesto za tri godine potroše za dvije. Tako da, ako Evropska unija ima para, može da koristi taj finansijski pritisak. Veoma je važno što je James O'Brien bio tu i mnogo je važnije to što nije rečeno na javnim sastancima i na konferencijama, već na neformalnoj večeri ili na sastancima sa Amerikacima. Pošto EU ima šest milijardi, ali nema nijedan način da natjera zemlje Balkana da sarađuju međusobno kako bi tih šest milijardi potrošili za dobrobit svojih građana“, rekao je Hoxha.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kazao je da je sa pomoćnikom državnog sekretara SAD Jamesom O'Brienom razgovarao o pokušaju Prištine da ukine dinar na Kosovu i da će ovih dana nastaviti sa konsultacijama po tom pitanju, međutim, Hoxha je mišljenja da se odluka Centralne banke Kosova neće promijeniti.

"Mislim da od toga nema ništa, to je odluka Centralne banke Kosova, nikada nije bila tema u dijalogu. Kosovo radi sa valutom euro od 2002. godine i sumnjam da može nešto više da se uradi. To je sljedeća prepreka koja može da spriječi pomak u procesu dijaloga, ali da se dinar vrati, to je vrlo teško izvodjivo, morala bi da se prekrši ta odluka Centralne banke, a sa tim i da se javno prekrši zakon. Mislim da će, po onome što smo videli sa tablicama ili sa ličnim dokumentima, to da traje nekoliko mjeseci, ali da će na kraju građani Kosova, bilo Srbi, Albanci, ili bilo koji drugi morati da rade sa zvaničnom valutom ove zemlje“, istakao je Hoxha.

Govoreći o integraciji zemalja Zapadnog Balkana, Hoxha je naveo da je stav premijera Albina Kurtija da "što se više radi na integraciji zemalja Balkana međusobno, to se više udaljava ili odugovlači proces integracije Balkana u Evropsku uniju“. 

"Tačno je da se već mnogo godina pominje mogućnost da se zemlje Balkana uključe u Evropsku uniju u paketu, kao što je činjenica da zemlje u tom procesu ne mogu da napreduju podjednako. To znači otprilike da Bosna i Hercegovina, Kosovo i Srbija bukvalno odugovlače proces integrisanja za Sjevernu Makedoniju, Crnu Goru i Albaniju, koje brže sprovode reforme. Ukoliko se taj proces bude bazirao na tome da se čeka da cijeli Balkan bude spreman za EU, onda će se sve zemlje 'zaglaviti' u ovim balkanskim forumima, inicijativama. I ako se ne pokaže da mogu međusobno da sarađuju, teško da će im neko dati šansu da sarađuju sa Švedskom, Finskom i ostalim zemljama EU ukoliko nisu u stanju da zajednički urade neki dobar projekat ili nešto od koristi za svoje građane“, istakao je Hoxha.