Za promjenu zakona o žrtvama seksualnog nasilja tokom rata dovoljno je imati volju da se za to glasa u Skupštini. Ovo je rekla šefica Komisije za ljudska prava Duda Balje. Tokom godine, ova komisija se sastala sa nekoliko žrtava kojima je uskraćeno priznanje statusa. S druge strane, organizacije traže da ne postoji rok za provjeru njihovog statusa.
Žrtve seksualnog nasilja tokom rata na Kosovu i dalje se suočavaju sa mnogim problemima. Iako je prošlo 25 godina od ovog zločina, mnogi od njih nerado se izjašnjavaju.
Predsjednica Komisije za ljudska prava Duda Balje rekla je da je ova Komisija saslušala žalbe pet žrtava kojima je verifikaciona komisija odbila da prizna status.
"Komisija je tražila neke dokaze u tijelu. Smatramo da su kriterijumi koje traži Komisija veoma radikalni, još uvijek ima žrtava koje nisu zadovoljne, posljednja žrtva je imala emotivno stanje”, rekla je ona.
Kada je riječ o zakonskim izmjenama, Balje je rekla da se članice odbora za prava žena trude da učine sve za žrtve.
"Odluku smo donijeli poslije rada komisije... Dobro sarađujemo, oni nikada nisu odbili“, rekla je ona.
Dok je Feride Rushiti rekla da preživjeli nasilja ne poseduju dokumenta, jer su bile ratne okolnosti.
Žrtve seksualnog nasilja sklonile su dokaze zbog članova njihovih porodica, Rushiti je izdvojila neke od problema sa kojima se žrtve suočavaju, među kojima je nedostatak beneficija koje su predviđene zakonom, bilo zdravstvene usluge ili opreme sa karticama.
Prema standardima, Rushiti je rekla da je preživjelima omogućen kontakt sa komisijom, dok u komisiji moraju biti prisutne tri osobe, uključujući psihologa i doktora, dodajući da su zahtjevi komisije vremenom povećani.
Ljudima koji su odbijeni, prema Feride Rushiti, treba dati priliku da se ponovo prijave.
Predsjednica Komisije za ljudska prava Duda Balje rekla je da je ova Komisija saslušala žalbe pet žrtava kojima je verifikaciona komisija odbila da prizna status.
"Komisija je tražila neke dokaze u tijelu. Smatramo da su kriterijumi koje traži Komisija veoma radikalni, još uvijek ima žrtava koje nisu zadovoljne, posljednja žrtva je imala emotivno stanje”, rekla je ona.
Kada je riječ o zakonskim izmjenama, Balje je rekla da se članice odbora za prava žena trude da učine sve za žrtve.
"Odluku smo donijeli poslije rada komisije... Dobro sarađujemo, oni nikada nisu odbili“, rekla je ona.
Dok je Feride Rushiti rekla da preživjeli nasilja ne poseduju dokumenta, jer su bile ratne okolnosti.
Žrtve seksualnog nasilja sklonile su dokaze zbog članova njihovih porodica, Rushiti je izdvojila neke od problema sa kojima se žrtve suočavaju, među kojima je nedostatak beneficija koje su predviđene zakonom, bilo zdravstvene usluge ili opreme sa karticama.
Prema standardima, Rushiti je rekla da je preživjelima omogućen kontakt sa komisijom, dok u komisiji moraju biti prisutne tri osobe, uključujući psihologa i doktora, dodajući da su zahtjevi komisije vremenom povećani.
Ljudima koji su odbijeni, prema Feride Rushiti, treba dati priliku da se ponovo prijave.
