Profesor Centra za geopolitiku Univerziteta Kembridž Timothy Less naveo je da dogovor sa početka 2023. godine između Kosova i Srbije nije riješio ništa, te da su izgledi za eventualno rješenje sve manji, i dodao da je vlada premijera Kosova Albina Kurtija dovela do međunarodnih sankcija Kosovu, prenosi Gazeta express.
Smatra da je Vlada Kosova "uspješno ublažila pritisak za osnivanje Zajednice srpskih opština i izvršila dovoljan pritisak na kosovske Srbe da veliki broj njih odlazi".
"Međutim vlada je donela međunarodne sankcije Kosovu i mogućnost oružane intervencije Srbije, što se ne može smatrati pozitivnim. Način da se izbegnu ti negativni rezultati bio bi ustupak EU po pitanju autonomije Srba i okončanje policijskih racija na sjeveru Kosova, koje Srbi doživljavaju kao uznemiravanje. Međutim, pošto vlada takve poteze vidi kao suprotne osnovnim interesima Kosova, ne mislim da će promjeniti svoj stav", kaže Less.
Govoreći o sporazumu koji su Srbija i Kosovo postigli početkom 2023. godine, Less kaže da je postignut određeni napredak u vezi sa sekundarnim pitanjima kao što su nestala lica, ali da su dvije strane još uvijek daleko razdvojene po ključnim pitanjima autonomije kosovskih Srba i priznavanja Kosova od strane Srbije.
"Što se tiče konačnog rješenja, izgledi su slabi. Odnosi između dvije strane postaju sve antagonističkiji, a rizik od otvorenog sukoba je sada veći nego što je bio početkom 2023", dodaje Less.
Na pitanje da li se može ubrzati normalizacija odnosa Kosova i Srbije, Less navodi da ništa nije nemoguće, ali da ne vidi velike šanse za ubrzanje iz tri razloga.
"Prvo i najvažnije, nijedna strana ne prihvata uslove sporazuma. To je posebno loše iz perspektive Kosova, od kojeg je traženo da Srbima ustupi autonomiju bez ikakvih odgovarajućih garancija za priznanje od strane Srbije. Ali Srbija takođe nije zainteresovana za taj dogovor, jer je njen cilj da podjeli Kosovo i integriše sjever u samu Srbiju, a sporazum samo nudi autonomiju kosovskim Srbima. Drugi razlog, kao što su događaji iz 2023. godine dokazali, jeste to što Zapad nema djelotvorno sredstvo da primora ni Srbiju ni Kosovo da potpišu sporazum koji oni ne žele da potpišu. Sankcionisali su Kosovo, ali to nije uspejlo. Rekli su da Srbija i Kosovo ne mogu u EU bez dogovora, ali ni to nije uspjelo", navodi.
Kao treći razlog, Less navodi to što se razgovori odvijaju u promjenljivoj geopolitičkoj pozadini, sa revizionističkim silama koje otvoreno osporavaju hegemoniju Zapada.
Smatra da je formiranje Zajednice srpskih opština izazov za Kosovo u smislu da će Zapad nastaviti da se zalaže za uspostavljanje ZSO i da to nosi jasne rizike.
"Krajnji cilj Srbije, kao što sam rekao, je da se Kosovo podjeli duž rijeke Ibar, a Zajednica sa razgraničenom teritorijom predstavljala bi važan korak u tom pravcu. Međutim, osnivanje Zajednice bi takođe stvorilo priliku za Kosovo, jer bi na Srbiji bio teret da napravi veliki ustupak, kako je predviđeno Ohridskim sporazumom, uključujući prihvatanje članstva Kosova u UN i priznanje u dugoročni plan", kazao je Less u intervjuu za Gazetu express.
Odgovarajući na pitanje šta bi Kosovu otvorilo vrata za članstvo u međunarodnim organizacijama ili za priznanje od pet zemalja EU, Les kaže da to zavisi od sporazumnog priznanja Kosova od strane Srbije.
"Pet zemalja EU teško da će priznati Kosovo u nedostatku priznanja od strane Srbije zbog njihovog dugogodišnjeg straha od separatizma. A Rusija i Kina teško da će prihvatiti članstvo Kosova u UN, osim ako Srbija to ne učini dobrovoljno, a ne pod pritiskom Zapada. U suprotnom bi Rusija i Kina i dalje mogle da blokiraju prijem Kosova u UN, tvrdeći da je njegova nezavisnost iznuđena i stoga nezakonita", pojašnjava.
Smatra da će Kosovo krajem 2024. godine biti u lošijoj poziciji nego sada.
"EU i SAD žele da obezbjede sporazum o normalizaciji u prvim mjesecima godine i, u mjeri u kojoj se Kosovo opire, suočiće se sa daljim međunarodnim pritiskom. Nakon toga će uslijediti talas izbora koji će favorizovati Srbiju, uključujući izbore za Evropski parlament koji će favorizovati nacionalističko-konzervativne stranke, izbori u Rusiji koji će vratiti predsjednika Putina i izbori u SAD koji će vratiti Donalda Trumpa u Bijelu kuću. Takođe postoji mogućnost nove desničarske vlade u Holandiji i kolapsa vlade u Njemačkoj, sa prelaskom moći na političku desnicu. To znači ponovno oživljavanje podjela koje poznajemo od posljednjeg mandata Donalda Trumpa kao rješenje za kosovski spor, ovoga puta uz široku podršku Evropljana. U međuvremenu, Srbija će imati više slobode da se zalaže za ovaj ishod, ako bude potrebno, uz pomoć sredstava prinude, s obzirom na sve manji rizik da zemlja bude sankcionisana zbog toga", zaključuje Less.
Izvor: Kosovo Online/Gazeta Express
"Međutim vlada je donela međunarodne sankcije Kosovu i mogućnost oružane intervencije Srbije, što se ne može smatrati pozitivnim. Način da se izbegnu ti negativni rezultati bio bi ustupak EU po pitanju autonomije Srba i okončanje policijskih racija na sjeveru Kosova, koje Srbi doživljavaju kao uznemiravanje. Međutim, pošto vlada takve poteze vidi kao suprotne osnovnim interesima Kosova, ne mislim da će promjeniti svoj stav", kaže Less.
Govoreći o sporazumu koji su Srbija i Kosovo postigli početkom 2023. godine, Less kaže da je postignut određeni napredak u vezi sa sekundarnim pitanjima kao što su nestala lica, ali da su dvije strane još uvijek daleko razdvojene po ključnim pitanjima autonomije kosovskih Srba i priznavanja Kosova od strane Srbije.
"Što se tiče konačnog rješenja, izgledi su slabi. Odnosi između dvije strane postaju sve antagonističkiji, a rizik od otvorenog sukoba je sada veći nego što je bio početkom 2023", dodaje Less.
Na pitanje da li se može ubrzati normalizacija odnosa Kosova i Srbije, Less navodi da ništa nije nemoguće, ali da ne vidi velike šanse za ubrzanje iz tri razloga.
"Prvo i najvažnije, nijedna strana ne prihvata uslove sporazuma. To je posebno loše iz perspektive Kosova, od kojeg je traženo da Srbima ustupi autonomiju bez ikakvih odgovarajućih garancija za priznanje od strane Srbije. Ali Srbija takođe nije zainteresovana za taj dogovor, jer je njen cilj da podjeli Kosovo i integriše sjever u samu Srbiju, a sporazum samo nudi autonomiju kosovskim Srbima. Drugi razlog, kao što su događaji iz 2023. godine dokazali, jeste to što Zapad nema djelotvorno sredstvo da primora ni Srbiju ni Kosovo da potpišu sporazum koji oni ne žele da potpišu. Sankcionisali su Kosovo, ali to nije uspejlo. Rekli su da Srbija i Kosovo ne mogu u EU bez dogovora, ali ni to nije uspjelo", navodi.
Kao treći razlog, Less navodi to što se razgovori odvijaju u promjenljivoj geopolitičkoj pozadini, sa revizionističkim silama koje otvoreno osporavaju hegemoniju Zapada.
Smatra da je formiranje Zajednice srpskih opština izazov za Kosovo u smislu da će Zapad nastaviti da se zalaže za uspostavljanje ZSO i da to nosi jasne rizike.
"Krajnji cilj Srbije, kao što sam rekao, je da se Kosovo podjeli duž rijeke Ibar, a Zajednica sa razgraničenom teritorijom predstavljala bi važan korak u tom pravcu. Međutim, osnivanje Zajednice bi takođe stvorilo priliku za Kosovo, jer bi na Srbiji bio teret da napravi veliki ustupak, kako je predviđeno Ohridskim sporazumom, uključujući prihvatanje članstva Kosova u UN i priznanje u dugoročni plan", kazao je Less u intervjuu za Gazetu express.
Odgovarajući na pitanje šta bi Kosovu otvorilo vrata za članstvo u međunarodnim organizacijama ili za priznanje od pet zemalja EU, Les kaže da to zavisi od sporazumnog priznanja Kosova od strane Srbije.
"Pet zemalja EU teško da će priznati Kosovo u nedostatku priznanja od strane Srbije zbog njihovog dugogodišnjeg straha od separatizma. A Rusija i Kina teško da će prihvatiti članstvo Kosova u UN, osim ako Srbija to ne učini dobrovoljno, a ne pod pritiskom Zapada. U suprotnom bi Rusija i Kina i dalje mogle da blokiraju prijem Kosova u UN, tvrdeći da je njegova nezavisnost iznuđena i stoga nezakonita", pojašnjava.
Smatra da će Kosovo krajem 2024. godine biti u lošijoj poziciji nego sada.
"EU i SAD žele da obezbjede sporazum o normalizaciji u prvim mjesecima godine i, u mjeri u kojoj se Kosovo opire, suočiće se sa daljim međunarodnim pritiskom. Nakon toga će uslijediti talas izbora koji će favorizovati Srbiju, uključujući izbore za Evropski parlament koji će favorizovati nacionalističko-konzervativne stranke, izbori u Rusiji koji će vratiti predsjednika Putina i izbori u SAD koji će vratiti Donalda Trumpa u Bijelu kuću. Takođe postoji mogućnost nove desničarske vlade u Holandiji i kolapsa vlade u Njemačkoj, sa prelaskom moći na političku desnicu. To znači ponovno oživljavanje podjela koje poznajemo od posljednjeg mandata Donalda Trumpa kao rješenje za kosovski spor, ovoga puta uz široku podršku Evropljana. U međuvremenu, Srbija će imati više slobode da se zalaže za ovaj ishod, ako bude potrebno, uz pomoć sredstava prinude, s obzirom na sve manji rizik da zemlja bude sankcionisana zbog toga", zaključuje Less.
Izvor: Kosovo Online/Gazeta Express
