Nekretnine na Kosovu, prema podacima Centralne banke Kosova, najviše kupuje dijaspora, što čini 70 odsto investicija iz inostranstva u toku prošle godine, piše Teve 1 ukazujući da je ove godine zabilježen nedostatak stranih investicija, pa tako strane direktne investicije u drugom kvartalu 2023. godine bilježe pad od 12,5 odsto, dostižući vrednost od 184,4 miliona eura.
Pad stranih investicija je uglavnom zabilježen u sektoru nekretnina, građevinarstva i rudarstva, uključujući kamenolome, saopšteno je iz CBK.
Iz Privredne komore Kosova kažu da je na smanjenje investicija uticalo izvještavanje o Kosovu u svjetskim medijima.
Predsednik privredne komore Kosova Lulzim Rafuna kaže da je Kosovo veoma sigurna zemlja za strane investicije.
"Ali, nažalost incidenti i slike koje se daju u svjetske mediji su nam naškodili u sprovođenju stranih investicija jer se kroz medije može dati dobra poruka, ali obično je slika Kosova kada dođe do incidenta, kada je zatvoren put, kada dođe do napada na vojnike Kfora, a vi kao građanin oklevate da investirate, pa odlažu planiranje ili za investicije", rekao je Rafuna.
Drugi faktor koji je doprineo padu investicija prema Poslovnoj alijansi Kosova je kašnjenje u licenciranju poslovanja u zemlji.
"Poslovanje se odlaže sa raznim dozvolama, zbog kojih investitora bježe sa Kosova i odlaze u Sjevernu Makedoniju ili druge zemlje, čak i zaustavljanje kapitalnih ulaganja, što je direktno uticalo na pad investicija i pad BDP-a. Jer kapitalne investicije su generatori privrednog razvoja, kao i privrednog rasta. Kosovo će biti jedna od zemalja koja ima najmanje stranih investitora", rekao je predsjednik Alijanse biznisa Kosova Agim Shahini.
U izveštaju američkog State departmenta se takođe ističe da Kosovo zaostaje u privlačenju stranih investicija.
"Kosovo ima potencijal da privuče direktne strane investicije (SDI), ali ovaj potencijal je ograničen neuspjehom da se pozabavi nekim ozbiljnim strukturnim pitanjima, uključujući ograničenu regionalnu i globalnu ekonomsku integraciju; politička intervencija u privredi i pravosuđu; nepouzdano napajanje; veliki neformalni sektor; poteškoće u uspostavljanju imovinskih prava; korupcija; i slaba vladavina prava, uključujući nedostatak sprovođenja ugovora", naveo je američki State department.
Prema podacima Evropske agencije za statistiku Eurostata, Kosovo se suočava sa prosječnom emigracijom od 23.933 ljudi godišnje ili 1,3 odsto ukupne populacije, dok je to iseljavanje, ove godine do oktobra 2023. godine, donelo Kosovu 1,19 milijardi eura.
Izvor: Kosovo online/Teve 1
Iz Privredne komore Kosova kažu da je na smanjenje investicija uticalo izvještavanje o Kosovu u svjetskim medijima.
Predsednik privredne komore Kosova Lulzim Rafuna kaže da je Kosovo veoma sigurna zemlja za strane investicije.
"Ali, nažalost incidenti i slike koje se daju u svjetske mediji su nam naškodili u sprovođenju stranih investicija jer se kroz medije može dati dobra poruka, ali obično je slika Kosova kada dođe do incidenta, kada je zatvoren put, kada dođe do napada na vojnike Kfora, a vi kao građanin oklevate da investirate, pa odlažu planiranje ili za investicije", rekao je Rafuna.
Drugi faktor koji je doprineo padu investicija prema Poslovnoj alijansi Kosova je kašnjenje u licenciranju poslovanja u zemlji.
"Poslovanje se odlaže sa raznim dozvolama, zbog kojih investitora bježe sa Kosova i odlaze u Sjevernu Makedoniju ili druge zemlje, čak i zaustavljanje kapitalnih ulaganja, što je direktno uticalo na pad investicija i pad BDP-a. Jer kapitalne investicije su generatori privrednog razvoja, kao i privrednog rasta. Kosovo će biti jedna od zemalja koja ima najmanje stranih investitora", rekao je predsjednik Alijanse biznisa Kosova Agim Shahini.
U izveštaju američkog State departmenta se takođe ističe da Kosovo zaostaje u privlačenju stranih investicija.
"Kosovo ima potencijal da privuče direktne strane investicije (SDI), ali ovaj potencijal je ograničen neuspjehom da se pozabavi nekim ozbiljnim strukturnim pitanjima, uključujući ograničenu regionalnu i globalnu ekonomsku integraciju; politička intervencija u privredi i pravosuđu; nepouzdano napajanje; veliki neformalni sektor; poteškoće u uspostavljanju imovinskih prava; korupcija; i slaba vladavina prava, uključujući nedostatak sprovođenja ugovora", naveo je američki State department.
Prema podacima Evropske agencije za statistiku Eurostata, Kosovo se suočava sa prosječnom emigracijom od 23.933 ljudi godišnje ili 1,3 odsto ukupne populacije, dok je to iseljavanje, ove godine do oktobra 2023. godine, donelo Kosovu 1,19 milijardi eura.
Izvor: Kosovo online/Teve 1
