Optužnice i prvi procesi za ratne zločine u odsustvu su novost za pravosuđe Kosova i mogli bi doprineti pomirenju, smatra advokat iz Prištine Asdren Hoxha.
Hoxha kaže za Kosovo onlajn da je ipak teško pretpostaviti "sudbinu" tih predmeta zato što je riječ o komplikovanim i teško dokazujućim procesima.
"Pogotovu što je prošlo jako dosta vremena od vremena kada se smatra da su izvršena ta krivična djela, to je sada već 25 godina. Vidjećemo kako će to ići, to je nešto novo za kosovsko pravosuđe", kaže Hoxha.
Hoxha podsjeća da je tek od 18. februara ove godine izmenjenim krivičnim zakonom, na Kosovu omogućeno i suđenje optuženima u odsustvu.
"Generalno, kao pravnik, nisam pobornik toga da se sudi u odsustvu, jer sam pobornik toga da lice treba da se brani i da bude adekvatna odbrana. Ovako, u odsustvu, čisto sumnjam", kaže Hoxha.
On podsjeća da su procesi za ratne zločine do sada vođeni u regionu, a da su rezultati zavisili od saradnje tužilaštava.
"Imamo Specijalni sud u Beogradu koji je radio ovakvu vrstu krivičnih djela. Imamo sud u Bosni i Hercegovini, imamo neka suđenja koja i dalje traju u Hrvatskoj... Ali to je od predmeta do predmeta, od slučaja do slučaja. Neke druge države bivše Jugoslavije bolje sarađuju u tome. Sada je skoro bio predmet u Hrvatskoj protiv jednog vojnog činovnika iz Srbije gdje su saslušani svjedoci pri sudu u Beogradu. Znači, postoji apsolutna saradnja između Hrvatske i Srbije, što nije slučaj Srbije i Kosova, tako da će to jako teško ići u ovim slučajevima", ističe Hoxha.
Hoxha odbacuje mogućnost da je riječ o "jednonacionalnim optužnicama" i da je u pitanju pokušaj Kosova da napravi pandam Specijalizovanim vijećima Kosova sa sedištem u Hagu.
"Zavisi ko i kako to gleda. Možda Srbi i Srbija to mogu tako da gledaju, kao da je to neka protivteža Specijalizovanim većima u Hagu, ali ja mislim da nije. Mislim da je tužilaštvo institucija kojoj su se građani obratili preko policije. Strašna nedjela i strašni zločini su se dogodili tokom 1998. i 1999. godine koji moraju imati epilog. Na osnovu tih izjava, na osnovu nekih drugih materijalnih dokaza došlo se do tih optužnica i pravo, mandat i zakonsko pravo je na institucijama Kosova da to riješe i da žrtvima zadovolje pravdu", ističe on.
Kako kaže, Kosovo nema potrebe za suočavanjem sa prošlošću, jer je u pitanju „tužna srpska prošlost“.
"U pitanju su samo kosovske žrtve, a ne optuženi. Kosovo se ne suočava samo sa sobom da bi rešilo neke stvari, nego Kosovo pokušava da donese pravdu žrtvama koje je čekaju 25 godina. Ja mislim da ovi postupci mogu doprineti pomirenju, jer bez pravde, nema pomirenja, a te žrtve traže pravdu i moramo biti i sagledavati stvari sa njihove tačke gledašte. Uvijek sam i u svakom postupku za proceduru koja donosi pravdu", kaže Hoxha.
Mada je specijalni tužilac Drita Hajdari navela da je veliki problem što optuženi za ratne zločine nisu na Kosovu, već u Srbiji, Hodža kaže da to ne implicira da su optužnice "jednonacionalne".
"Ne bih mogao da kažem da je to jednonacionalno. Među optuženima za ratne zločine imate i pripadnike drugih nacionalnosti. Ali, ovo su ratni zločini koji su izvršeni od strane onih koji su bili, da tako kažemo “na srpskoj strani”, e sada, da li su oni Albanci, Romi, Bošnjaci, Turci, Srbi ili Crnogorci, to je manje bitno, ali su na toj strani i optuženi su da su izvršili te navodne ratne zločine. Da li je to problem, kao što je tužiteljka navela da su oni većinom u Srbiji ili Crnoj Gori i da se tamo kriju? Može biti i ne mora, pošto su bile dopune, izmjene novog zakona o krivičnom postupku za suđenja u odsustvu za krivična djela ratnog zločina. Pogotovu poslije 18. februara kada je stupio na snagu novi zakon o krivičnom postupku, omogućeno je suđenje u odsustvu, od kojih su već neka krenula, održana je početna rasprava i sada je bitno da se dodjeli advokat po službenoj dužnosti, ako nema ovlašćenje od optuženog i sa tim procesima će se krenuti", kaže Hoxha.
Hoxha kaže da kada je riječ o zločinima “druge strane” tokom konfilikta 1998. i 1999. godine, po njegovim saznanjima bio je samo jedan sudski proces koji je vođen pred Osnovnim sudom u Prizrenu i sada je na Apelacionom sudu i očekuje se izricanje konačne presude.
"Svi drugi predmeti su procesuirani pri Specijalnim vijećima u Hagu. Na osnovu mandata tih Specijalizovanih vijeća oni su mogli da preuzmu i predmete koji su krenuli da se rade u našim sudovima, ali i predmete koji nisu počeli da se rade. Ovaj predmet nisu preuzeli", navodi Hoxha.
Izvor: Kosovo Online
"Pogotovu što je prošlo jako dosta vremena od vremena kada se smatra da su izvršena ta krivična djela, to je sada već 25 godina. Vidjećemo kako će to ići, to je nešto novo za kosovsko pravosuđe", kaže Hoxha.
Hoxha podsjeća da je tek od 18. februara ove godine izmenjenim krivičnim zakonom, na Kosovu omogućeno i suđenje optuženima u odsustvu.
"Generalno, kao pravnik, nisam pobornik toga da se sudi u odsustvu, jer sam pobornik toga da lice treba da se brani i da bude adekvatna odbrana. Ovako, u odsustvu, čisto sumnjam", kaže Hoxha.
On podsjeća da su procesi za ratne zločine do sada vođeni u regionu, a da su rezultati zavisili od saradnje tužilaštava.
"Imamo Specijalni sud u Beogradu koji je radio ovakvu vrstu krivičnih djela. Imamo sud u Bosni i Hercegovini, imamo neka suđenja koja i dalje traju u Hrvatskoj... Ali to je od predmeta do predmeta, od slučaja do slučaja. Neke druge države bivše Jugoslavije bolje sarađuju u tome. Sada je skoro bio predmet u Hrvatskoj protiv jednog vojnog činovnika iz Srbije gdje su saslušani svjedoci pri sudu u Beogradu. Znači, postoji apsolutna saradnja između Hrvatske i Srbije, što nije slučaj Srbije i Kosova, tako da će to jako teško ići u ovim slučajevima", ističe Hoxha.
Hoxha odbacuje mogućnost da je riječ o "jednonacionalnim optužnicama" i da je u pitanju pokušaj Kosova da napravi pandam Specijalizovanim vijećima Kosova sa sedištem u Hagu.
"Zavisi ko i kako to gleda. Možda Srbi i Srbija to mogu tako da gledaju, kao da je to neka protivteža Specijalizovanim većima u Hagu, ali ja mislim da nije. Mislim da je tužilaštvo institucija kojoj su se građani obratili preko policije. Strašna nedjela i strašni zločini su se dogodili tokom 1998. i 1999. godine koji moraju imati epilog. Na osnovu tih izjava, na osnovu nekih drugih materijalnih dokaza došlo se do tih optužnica i pravo, mandat i zakonsko pravo je na institucijama Kosova da to riješe i da žrtvima zadovolje pravdu", ističe on.
Kako kaže, Kosovo nema potrebe za suočavanjem sa prošlošću, jer je u pitanju „tužna srpska prošlost“.
"U pitanju su samo kosovske žrtve, a ne optuženi. Kosovo se ne suočava samo sa sobom da bi rešilo neke stvari, nego Kosovo pokušava da donese pravdu žrtvama koje je čekaju 25 godina. Ja mislim da ovi postupci mogu doprineti pomirenju, jer bez pravde, nema pomirenja, a te žrtve traže pravdu i moramo biti i sagledavati stvari sa njihove tačke gledašte. Uvijek sam i u svakom postupku za proceduru koja donosi pravdu", kaže Hoxha.
Mada je specijalni tužilac Drita Hajdari navela da je veliki problem što optuženi za ratne zločine nisu na Kosovu, već u Srbiji, Hodža kaže da to ne implicira da su optužnice "jednonacionalne".
"Ne bih mogao da kažem da je to jednonacionalno. Među optuženima za ratne zločine imate i pripadnike drugih nacionalnosti. Ali, ovo su ratni zločini koji su izvršeni od strane onih koji su bili, da tako kažemo “na srpskoj strani”, e sada, da li su oni Albanci, Romi, Bošnjaci, Turci, Srbi ili Crnogorci, to je manje bitno, ali su na toj strani i optuženi su da su izvršili te navodne ratne zločine. Da li je to problem, kao što je tužiteljka navela da su oni većinom u Srbiji ili Crnoj Gori i da se tamo kriju? Može biti i ne mora, pošto su bile dopune, izmjene novog zakona o krivičnom postupku za suđenja u odsustvu za krivična djela ratnog zločina. Pogotovu poslije 18. februara kada je stupio na snagu novi zakon o krivičnom postupku, omogućeno je suđenje u odsustvu, od kojih su već neka krenula, održana je početna rasprava i sada je bitno da se dodjeli advokat po službenoj dužnosti, ako nema ovlašćenje od optuženog i sa tim procesima će se krenuti", kaže Hoxha.
Hoxha kaže da kada je riječ o zločinima “druge strane” tokom konfilikta 1998. i 1999. godine, po njegovim saznanjima bio je samo jedan sudski proces koji je vođen pred Osnovnim sudom u Prizrenu i sada je na Apelacionom sudu i očekuje se izricanje konačne presude.
"Svi drugi predmeti su procesuirani pri Specijalnim vijećima u Hagu. Na osnovu mandata tih Specijalizovanih vijeća oni su mogli da preuzmu i predmete koji su krenuli da se rade u našim sudovima, ali i predmete koji nisu počeli da se rade. Ovaj predmet nisu preuzeli", navodi Hoxha.
Izvor: Kosovo Online
