Premijer Kosova Albin Kurti ocjenio je sinoć u Beču da su Osnovni sporazum iz Brisela, Ohridski aneks i nacrt statuta ZSO veliko dostignuće Brisela, koji je uspeo da navede obe strane da na to pristanu, ali je konstatovao da je prilika za rješenje konflikta propuštena odbijanjem Srbije da ih potpiše.
On je ukazao i da nema konkretnih naznaka kada bi pet zemalja „nepriznavača“ Kosova mogle da promjene svoju odluku.
„Veliki je paradoks da imamo Briselski i Ohridski sporazum. To je bilo veliko dostignuće Brisela - da obe strane pristanu. Ali, poslije dogovora predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je rekao da prihvata samo koncept, a ne i kontekst“, rekao je Kurti u diskusiji na bečkom socijaldemokratskom „Karl Renner“ Institutu.
Naveo je i da je „velika petorka“ predala i nacrt statuta za ZSO, na koji je, kaže, imao kritike, od kojih je odustao kada su 26. oktobra u Briselu predsednik Francuske Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz, italijanska premijerka Georgia Meloni, šef evropske diplomatije Josep Borrell i izaslanik EU za dijalog Miroslav Lajčak ukazali na hitnost rješenja.
„Poslije ruske invazije na Ukrajinu, imamo konflikt na Bliskom istoku. Više nema konflikta u svijetu u kojem su Rusija ili Iran pasivni. Svijet je postao nepredvidiv. Zbog toga sam umjesto kritike nacrta, rekao da ću da potpišem sva tri dokumenta iste večeri“, preneo je Kurti.
Prema njegovim riječima, predloženi nacrt statuta ZSO je bolji od dogovora iz 2013. i 2014, ali da nije želeo da ga takvog prihvati, zvog čega je zatražio zauzvrat status kandidata za EU i članstvo u NATO programu Partnerstvu za mir.
Međutim, kako kaže, poslije njega je Vučić rekao da ne želi da stavi svoj potpis na isti dokument, već da želi da to potpiše sa EU.
„Ali, nisam ja u konfliktu sa EU. Zašto neće sa mnom ništa da potpisuje, a potpisivao je sa mojim prethodnicima ? Vučić je tražio da se doda pismo, koje je poslao posrednicima, u kojem stoji da Srbija nikada neće priznati Kosovo, da Kosovo neće biti članica UN, i da ne poštuje teritorijalni integritet Kosova. To me brine jer je to direktno kršenje sporazuma“, rekao je Kurti.
Kurti je kazao da bi želeo da posrednici koriste „sudijsku pištaljku“ kako bi opomenuli strane kada dolazi do kršenja sporazuma.
"Toliko je bilo kršenja, ali ne i zvuka pištaljke. Sada smo stali na tome. Propustili smo ovu priliku i videćemo šta će biti u budućnosti“, naveo je on.
Kada je riječ o zemljama „nepriznavačima“, Kurti priznaje da nema nikakavih konkretnih naznaka da bi mogao da kaže da će uskoro neka od njih promjeniti svoju odluku.
„Ali, poboljšali smo odnose i opštu atmosferu. Međutim, sada je mnogo teže da se promjeni ta odluka nego 2009. i pored te bolje atmosfere, koja je uslijedila nakon ruske invazije na Ukrajinu, što je te zemlje učinilo svijesnim da je odbrana kontinenta i u priznanju Kosova“, rekao je premijer.
Kurti je podsjetio da je je posljednja zemlja EU koja je priznala Kosovo bila Portugal u oktobru 2008.
„Kada nas budu priznali i ostali - niko nas više ne može zaustaviti na putu ka članstvu u EU i NATO“, uvjeren je on.
Ukazao je i da slučaj Katalonije ne može da se poredi sa Kosovom.
„Mi smo u Jugoslaviji bili najsiromašniji, a Katalonija je koliko znam najbogatija u Španiji“, dodao je on.
Upitan za viznu liberalizaciju kazao je da, kada bude stupila na snagu od početka iduće godine, ona više neće biti „bauk“ za građane.
"Da je to bilo prije sedam godina, svi bi bili oduševljeni“, dodao je Kurti.
Rekao je da stvari postale u svijetu komplikovanije posle agresije Rusije na Ukrajinu, i podsjetio da je Srbija jedina zemlja u Evropi koja Moskvi nije uvela sankcije, a pored toga, kako tvrdi, ima „veliki broj policijskih, vojnih i paravojnih baza na granici sa Kosovom“.
„Ipak sam optimista jer je jasno da više ne postoji nacionalistička masa dovoljna za rat. Sada autoritarni režimi koriste kriminalne grupe za napade. Nema više te nacionalističke mase kao 1990-tih“, dodao je on.
Govoreći o događaju u Banjskoj, ponovio je da je postojao plan da se policija navede da puca na manastir, pa da to postane i vjerski konflikt.
Rekao je da se napad 24. septembra dogodio nakon što je Kosovo načinilo korak u deeskalaciji situacije i ponudila „legalni put za smjenu gradonačelnika na sjeveru“.
Tvrdi da su napad izvele paravojne formacije, a da na to ukazuje to što su, za razliku od policije, koja nije dala tijelo svog ubijenog kolege, napadači za sobom ostavili svoje ubijene saborce.
Kurti je preneo da je tog jutra, kada je dobio poziv od ministra unutrašnjih poslova, naredio da se ne sme pucati niti upasti u manastir.
Uvjeren je da je postojao i plan B – da će poslati vojsku preko Ibra.
Ponovio je da je potrebno izručenje svih koji su učestvovali u napadu u Banjskoj.
Govoreći o integraciji Srba na Kosovu naveo je da ima ministra koji je „najomiljeniji kod Srba“, kao i njegov zamjenik, te da je tajnim glasanjem postavljen i Srbin ombudsman, a nedavno je imenovao i Srbina za jednog od četiri direktora Trepče.
Zatražio je podršku EU i SAD kako bi se jasnim stavom prema Beogradu sprečila nova eskalacija.
Kurti je kazao da mnogo polaže u Berlinski proces kao pripremu za pristupanje EU.
„Datum pristupanja Evropskoj uniji ne treba da bude meren u dekadama, već u godinama. Vjerujem u EU kao najvažniji projekat mira i prosperiteta poslije Drugog svjetskog rata. Naša generacija ne može izmisliti nešto bolje. To ne znači da ne treba reformisati Uniju, ali to treba činiti paralelno sa proširenjem“, zaključio je Kurti.
Izvor: Kosovo Online
„Veliki je paradoks da imamo Briselski i Ohridski sporazum. To je bilo veliko dostignuće Brisela - da obe strane pristanu. Ali, poslije dogovora predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je rekao da prihvata samo koncept, a ne i kontekst“, rekao je Kurti u diskusiji na bečkom socijaldemokratskom „Karl Renner“ Institutu.
Naveo je i da je „velika petorka“ predala i nacrt statuta za ZSO, na koji je, kaže, imao kritike, od kojih je odustao kada su 26. oktobra u Briselu predsednik Francuske Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz, italijanska premijerka Georgia Meloni, šef evropske diplomatije Josep Borrell i izaslanik EU za dijalog Miroslav Lajčak ukazali na hitnost rješenja.
„Poslije ruske invazije na Ukrajinu, imamo konflikt na Bliskom istoku. Više nema konflikta u svijetu u kojem su Rusija ili Iran pasivni. Svijet je postao nepredvidiv. Zbog toga sam umjesto kritike nacrta, rekao da ću da potpišem sva tri dokumenta iste večeri“, preneo je Kurti.
Prema njegovim riječima, predloženi nacrt statuta ZSO je bolji od dogovora iz 2013. i 2014, ali da nije želeo da ga takvog prihvati, zvog čega je zatražio zauzvrat status kandidata za EU i članstvo u NATO programu Partnerstvu za mir.
Međutim, kako kaže, poslije njega je Vučić rekao da ne želi da stavi svoj potpis na isti dokument, već da želi da to potpiše sa EU.
„Ali, nisam ja u konfliktu sa EU. Zašto neće sa mnom ništa da potpisuje, a potpisivao je sa mojim prethodnicima ? Vučić je tražio da se doda pismo, koje je poslao posrednicima, u kojem stoji da Srbija nikada neće priznati Kosovo, da Kosovo neće biti članica UN, i da ne poštuje teritorijalni integritet Kosova. To me brine jer je to direktno kršenje sporazuma“, rekao je Kurti.
Kurti je kazao da bi želeo da posrednici koriste „sudijsku pištaljku“ kako bi opomenuli strane kada dolazi do kršenja sporazuma.
"Toliko je bilo kršenja, ali ne i zvuka pištaljke. Sada smo stali na tome. Propustili smo ovu priliku i videćemo šta će biti u budućnosti“, naveo je on.
Kada je riječ o zemljama „nepriznavačima“, Kurti priznaje da nema nikakavih konkretnih naznaka da bi mogao da kaže da će uskoro neka od njih promjeniti svoju odluku.
„Ali, poboljšali smo odnose i opštu atmosferu. Međutim, sada je mnogo teže da se promjeni ta odluka nego 2009. i pored te bolje atmosfere, koja je uslijedila nakon ruske invazije na Ukrajinu, što je te zemlje učinilo svijesnim da je odbrana kontinenta i u priznanju Kosova“, rekao je premijer.
Kurti je podsjetio da je je posljednja zemlja EU koja je priznala Kosovo bila Portugal u oktobru 2008.
„Kada nas budu priznali i ostali - niko nas više ne može zaustaviti na putu ka članstvu u EU i NATO“, uvjeren je on.
Ukazao je i da slučaj Katalonije ne može da se poredi sa Kosovom.
„Mi smo u Jugoslaviji bili najsiromašniji, a Katalonija je koliko znam najbogatija u Španiji“, dodao je on.
Upitan za viznu liberalizaciju kazao je da, kada bude stupila na snagu od početka iduće godine, ona više neće biti „bauk“ za građane.
"Da je to bilo prije sedam godina, svi bi bili oduševljeni“, dodao je Kurti.
Rekao je da stvari postale u svijetu komplikovanije posle agresije Rusije na Ukrajinu, i podsjetio da je Srbija jedina zemlja u Evropi koja Moskvi nije uvela sankcije, a pored toga, kako tvrdi, ima „veliki broj policijskih, vojnih i paravojnih baza na granici sa Kosovom“.
„Ipak sam optimista jer je jasno da više ne postoji nacionalistička masa dovoljna za rat. Sada autoritarni režimi koriste kriminalne grupe za napade. Nema više te nacionalističke mase kao 1990-tih“, dodao je on.
Govoreći o događaju u Banjskoj, ponovio je da je postojao plan da se policija navede da puca na manastir, pa da to postane i vjerski konflikt.
Rekao je da se napad 24. septembra dogodio nakon što je Kosovo načinilo korak u deeskalaciji situacije i ponudila „legalni put za smjenu gradonačelnika na sjeveru“.
Tvrdi da su napad izvele paravojne formacije, a da na to ukazuje to što su, za razliku od policije, koja nije dala tijelo svog ubijenog kolege, napadači za sobom ostavili svoje ubijene saborce.
Kurti je preneo da je tog jutra, kada je dobio poziv od ministra unutrašnjih poslova, naredio da se ne sme pucati niti upasti u manastir.
Uvjeren je da je postojao i plan B – da će poslati vojsku preko Ibra.
Ponovio je da je potrebno izručenje svih koji su učestvovali u napadu u Banjskoj.
Govoreći o integraciji Srba na Kosovu naveo je da ima ministra koji je „najomiljeniji kod Srba“, kao i njegov zamjenik, te da je tajnim glasanjem postavljen i Srbin ombudsman, a nedavno je imenovao i Srbina za jednog od četiri direktora Trepče.
Zatražio je podršku EU i SAD kako bi se jasnim stavom prema Beogradu sprečila nova eskalacija.
Kurti je kazao da mnogo polaže u Berlinski proces kao pripremu za pristupanje EU.
„Datum pristupanja Evropskoj uniji ne treba da bude meren u dekadama, već u godinama. Vjerujem u EU kao najvažniji projekat mira i prosperiteta poslije Drugog svjetskog rata. Naša generacija ne može izmisliti nešto bolje. To ne znači da ne treba reformisati Uniju, ali to treba činiti paralelno sa proširenjem“, zaključio je Kurti.
Izvor: Kosovo Online
