Vanredni izbori se mogu održati ukoliko aktuelni gradonačelnik podnese ostavku; ako građani zatraže razriješenje gradonačelnika kroz peticiju koju je potpisalo 20 odsto birača jedne opštine; kao i u slučaju da se gradonačelnik, bez razloga, mjesec dana ne pojavljuje na radnom mjestu.
Zakon o lokalnoj samoupravi na Kosovu djelimično daje osnovu za održavanje vanrednih izbora u četiri opštine sa srpskom većinom na sjeveru te zemlje.
Ipak, konačno rješenje se može postići samo ako postoji politička volja lokalnih vlasti, ocjenjuju za Radio Slobodna Evropa (RSE) Ehat Miftaraj iz Kosovskog instituta za pravdu i Miodrag Milićević, izvršni direktor nevladine organizacije Aktiv iz Sjeverne Mitrovice.
Premijer Kosova Albin Kurti je 26. jula izjavio da se radi na pripremi izbora u opštinama na sjeveru, Sjevernoj Mitrovici, Zubinom Potoku, Leposaviću i Zvečanu, ali da oni ne mogu biti održani bez deeskalacije situacije u tom dijelu zemlje.
Održavanje izbora je obaveza koja proizilazi iz dogovora zamenika premijera Kosova Besnika Bislimija i izaslanika Evropske unije (EU) za dijalog Kosova i Srbije Miroslava Lajčaka o deeskalaciji situacije na sjeveru.
Tenzije u tom regionu su povećane od kraja maja kada su albanski gradonačelnici ušli u opštinske zgrade, uprkos otporu lokalnog srpskog stanovništva. Srbi su bojkotovali izbore u aprilu što je rezultiralo pobedom albanskih kandidata za gradonačelnike.
Situacija je eskalirala 29. maja kada je došlo do sukoba Srba sa vojnicima NATO misije na Kosovu, KFOR.
U međuvremenu je Kosovo pristalo da smanji prisustvo policije unutar i oko opštinskih zgrada na sjeveru.
Održavanje izbora je obaveza koja proizilazi iz dogovora zamjenika premijera Kosova Besnika Bislimija (lijevo) i izaslanika EU Miroslava Lajčaka (desno). Na fotografiji tokom jednog od prethodnih susreta u Briselu
Međutim, Bislimi je 24. jula rekao kako nije siguran da postoji odgovarajući pravni osnov za raspisivanje novih izbora. Ocjenio je i da zvanična Priština ne bi trebala da raspiše izbore dok EU ne ukine kaznene mjere protiv Kosova.
EU je za posljednju krizu na sjeveru okrivila Kosovo i zbog toga privremeno ukinula neke fondove kao i sastanke zvaničnika na visokom nivou.
Iz EU nisu komentarisali Bislimijevu izjavu, ali su ponovo pozvali na raspisivanje izbora. Od pripadnika srpske zajednice koji žive u četiri opštine na sjeveru je pak zatraženo da učestvuju u tom procesu.
"Vanredne izbore treba raspisati što je prije moguće", saopštila je EU 25. jula.
Istog dana predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da kosovske vlasti "ne žele izbore, ne žele ništa".
Prema Zakonu o lokalnoj samoupravi, vanredni izbori se mogu održati ukoliko aktuelni gradonačelnik podnese ostavku, u slučaju da građani zatraže razriješenje gradonačelnika kroz peticiju koju je potpisalo 20 odsto birača jedne opštine, kao i u slučaju da se gradonačelnik, bez razloga, mjesec dana ne pojavljuje na radnom mjestu.
Ehat Miftaraj, izvršni direktor Kosovskog instituta za pravdu, navodi da se situacija komplikuje kada pravna pitanja zahtjevaju politička rješenja. Prema njegovoj ocjeni, treba pronaći praktično rješenje za održavanje vanrednih izbora u četiri opštine na sjeveru.
"Ono što je važno jeste činjenica da postoji konsenzus da gradonačelnici (četiri opštine na sjeveru) nemaju legitimitet (jer su izbore bojkotovali Srbi). Nažalost, oni ne zastupaju interese svih građana na sjeveru Kosova. Stoga, ako postoji politička volja, treba ponuditi rješenje koje je praktičnije i koje manje utiče na budžet Kosova. To očigledno znači ostavke (četiri gradonačelnika)", navodi Miftaraj.
Premijer Kosova Albin Kurti nema namjeru da traži ostavke gradonačelnika
Međutim, premijer Kosova je 26. jula nagovjestio da od gradonačelnika neće tražiti da podnesu ostavke.
"Ne znam koliko je prijatan sastanak (gradonačelnika) sa mnom, jer kada se ljudi sastanu sa mnom, ja im kažem 'idite na posao, a ne nemojte da idete na posao'", rekao je on.
Ministar administracije lokalne samouprave u Vladi Kosova Elbert Krasniqi je 26. jula objasnio da bi novi izbori mogli biti održani ukoliko 20 odsto birača potpiše peticiju za smjenu gradonačelnika jedne opštine.
Ova peticija bi, prema Krasniqiju, bila poslata Centralnoj izbornoj komisiji (CIK), koja bi je verifikovala i potom pokrenula pitanje smjene gradonačelnika.
"Na tom referendumu mora da učestvuje najmanje 50 odsto biračkog tijela, plus jedan. Dakle, to je pravni osnov koji proizilazi iz Zakona o lokalnoj samoupravi", rekao je Krasniqi.
Srbi na sjeveru bojkotovali su opštinske izbore u aprilu ove godine. Na fotografiji čovjek sjedi pored mosta na Ibru u Sjevernoj Mitrovici. Ovaj glavni most preko Ibra dijeli Mitrovicu, većinski naseljenu Albancima, i Sjevernu Mitrovicu, većinski naseljenu Srbima, april 2023
Ipak, Miodrag Milićević, izvršni direktor nevladine organizacije Aktiv iz Sjeverne Mitrovice, ne vjeruje da se izbori na sejveru mogu raspisati na ovaj način jer kod političkih predstavnika ne postoji želja za tako nečim.
"Nakon svih silnih trzavica ja mislim da niko na sjeveru ne želi da se bavi tim procesom, znači peticijom, prikupljanjem potpisa i tako dalje. Za sada to kao zakonska mogućnost postoji, ali s druge strane ne postoji politička volja da se pokrene taj proces", kaže Milićević za RSE.
Miftaraj iz Kosovskog instituta za pravdu, pak, ukazuje da bi raspisivanje izbora putem peticije građana puno koštalo, te smatra i da je tako nešto loš primjer.
"To bi bio štetan presedan, što znači da bi se to moglo ponavljati i i u drugim opštinama (u budućnosti)", kaže Miftaraj.
Mogućnost raspisivanja izbora putem peticije koju bi potpisalo 20 odsto birača u nekoj opštini, ranije je pomenula i predsjednica Kosova Vjosa Osmani.
Neki od mještana Sjeverne Mitrovice sa kojima je RSE razgovarao kažu da bi potpisali peticiju za održavanje novih lokalnih izbora na sjeveru. Međutim, iznose različita mišljenja oko toga šta bi trebalo da prethodi takvom procesu.
Marija smatra da kosovske vlasti moraju najprije da ispune neke uslove.
"Da se sklone specijalci sa sjevera Kosova, da se oslobode ovi ljudi koji su uhapšeni na pravdi Boga, pa poslije da vidimo i da idemo u novi krug (izbora) da vidimo šta će biti", kaže ona.
Sjeverna Mitrovica. Građani koje je RSE anketirao nisu protiv izbora, ali imaju svoje uslove pod kojim bi glasali
Za Savu Drobnjakovića potpisivanje peticije bi bilo prihvatljivo rješenje samo ukoliko je pokrene Srpska lista, najveća stranka kosovskih Srba koja ima podršku Beograda.
"Ako pokrene država Srbija i Srpska lista da, glasao bih za to", navodi Drobnjaković.
Jovan Milićević, pak, smatra da svi Srbi sa sjevera treba da potpišu peticiju za održavanje novih izbora.
"Vidimo da nema funkcionalnih institucija nigde na sjeveru. Svaki dan čitamo po medijima da samo ta lokalna samouprava u Sjevernoj Mitrovici radi, koja donosi neke zakone (odluke) koji apsolutno nemaju veze sa srpskim stanovništvom. Po mogućstvu da to stvarno bude demokratski, da vidimo, da izaberemo predstavnike našeg naroda koji će voditi ovaj grad kako treba. I ako može, ako je to izvodljivo da se malo kadrovska politika izmeni na bolje", poručuje ovaj mještanin Sjeverne Mitrovice.
Miodrag Milićević iz nevladine organizacije Aktiv ocenjuje da u Prištini ne postoji politička volja da se izbori raspišu na osnovu ostavke gradonačelnka. U tom kontekstu dodaje da bi rješenje za nove izbore trebalo naći u okviru novog sporazuma Kosova i Srbije.
"Bez toga se neće postići nikakav napredak dalje. Drugo, u Briselu mora da se raspravi redosljed koraka u logičnom nizu", kaže Milićević.
Prvi korak bi, prema njegovoj ocjeni, trebao da bude ponovno funkcionisanje opštinskih izbornih komisija, odnosno da se vrate u stanje prije novembra prošle godine, kada su Srbi napustili kosovske institucije.
"Potom da se uporedo sa tim postigne politički konsenzus o tome kako će se raspisati izbori i saglasnost Beograda, odnosno lokalnih Srba da učestvuju na tim izborima. To može samo u okviru dijaloga da se postigne", kaže Milićević.
Tada bi, dodaje on, Beograd morao da se obaveže da neće vršiti pritiske na političare i građane oko učešća na izborima.
Zapadne zemlje, uključujući EU, od izbijanja krize traže prevremene izbore od Kosova, a od Srbije da obezbjedi bezuslovno učešće Srba u tom procesu.
Ipak, konačno rješenje se može postići samo ako postoji politička volja lokalnih vlasti, ocjenjuju za Radio Slobodna Evropa (RSE) Ehat Miftaraj iz Kosovskog instituta za pravdu i Miodrag Milićević, izvršni direktor nevladine organizacije Aktiv iz Sjeverne Mitrovice.
Premijer Kosova Albin Kurti je 26. jula izjavio da se radi na pripremi izbora u opštinama na sjeveru, Sjevernoj Mitrovici, Zubinom Potoku, Leposaviću i Zvečanu, ali da oni ne mogu biti održani bez deeskalacije situacije u tom dijelu zemlje.
Održavanje izbora je obaveza koja proizilazi iz dogovora zamenika premijera Kosova Besnika Bislimija i izaslanika Evropske unije (EU) za dijalog Kosova i Srbije Miroslava Lajčaka o deeskalaciji situacije na sjeveru.
Tenzije u tom regionu su povećane od kraja maja kada su albanski gradonačelnici ušli u opštinske zgrade, uprkos otporu lokalnog srpskog stanovništva. Srbi su bojkotovali izbore u aprilu što je rezultiralo pobedom albanskih kandidata za gradonačelnike.
Situacija je eskalirala 29. maja kada je došlo do sukoba Srba sa vojnicima NATO misije na Kosovu, KFOR.
U međuvremenu je Kosovo pristalo da smanji prisustvo policije unutar i oko opštinskih zgrada na sjeveru.
Održavanje izbora je obaveza koja proizilazi iz dogovora zamjenika premijera Kosova Besnika Bislimija (lijevo) i izaslanika EU Miroslava Lajčaka (desno). Na fotografiji tokom jednog od prethodnih susreta u Briselu
Međutim, Bislimi je 24. jula rekao kako nije siguran da postoji odgovarajući pravni osnov za raspisivanje novih izbora. Ocjenio je i da zvanična Priština ne bi trebala da raspiše izbore dok EU ne ukine kaznene mjere protiv Kosova.
EU je za posljednju krizu na sjeveru okrivila Kosovo i zbog toga privremeno ukinula neke fondove kao i sastanke zvaničnika na visokom nivou.
Iz EU nisu komentarisali Bislimijevu izjavu, ali su ponovo pozvali na raspisivanje izbora. Od pripadnika srpske zajednice koji žive u četiri opštine na sjeveru je pak zatraženo da učestvuju u tom procesu.
"Vanredne izbore treba raspisati što je prije moguće", saopštila je EU 25. jula.
Istog dana predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da kosovske vlasti "ne žele izbore, ne žele ništa".
Pravna pitanja, politička rešenja
Prema Zakonu o lokalnoj samoupravi, vanredni izbori se mogu održati ukoliko aktuelni gradonačelnik podnese ostavku, u slučaju da građani zatraže razriješenje gradonačelnika kroz peticiju koju je potpisalo 20 odsto birača jedne opštine, kao i u slučaju da se gradonačelnik, bez razloga, mjesec dana ne pojavljuje na radnom mjestu.
Ehat Miftaraj, izvršni direktor Kosovskog instituta za pravdu, navodi da se situacija komplikuje kada pravna pitanja zahtjevaju politička rješenja. Prema njegovoj ocjeni, treba pronaći praktično rješenje za održavanje vanrednih izbora u četiri opštine na sjeveru.
"Ono što je važno jeste činjenica da postoji konsenzus da gradonačelnici (četiri opštine na sjeveru) nemaju legitimitet (jer su izbore bojkotovali Srbi). Nažalost, oni ne zastupaju interese svih građana na sjeveru Kosova. Stoga, ako postoji politička volja, treba ponuditi rješenje koje je praktičnije i koje manje utiče na budžet Kosova. To očigledno znači ostavke (četiri gradonačelnika)", navodi Miftaraj.
Premijer Kosova Albin Kurti nema namjeru da traži ostavke gradonačelnika
Međutim, premijer Kosova je 26. jula nagovjestio da od gradonačelnika neće tražiti da podnesu ostavke.
"Ne znam koliko je prijatan sastanak (gradonačelnika) sa mnom, jer kada se ljudi sastanu sa mnom, ja im kažem 'idite na posao, a ne nemojte da idete na posao'", rekao je on.
Da li je referendum o izborima rješenje?
Ministar administracije lokalne samouprave u Vladi Kosova Elbert Krasniqi je 26. jula objasnio da bi novi izbori mogli biti održani ukoliko 20 odsto birača potpiše peticiju za smjenu gradonačelnika jedne opštine.
Ova peticija bi, prema Krasniqiju, bila poslata Centralnoj izbornoj komisiji (CIK), koja bi je verifikovala i potom pokrenula pitanje smjene gradonačelnika.
"Na tom referendumu mora da učestvuje najmanje 50 odsto biračkog tijela, plus jedan. Dakle, to je pravni osnov koji proizilazi iz Zakona o lokalnoj samoupravi", rekao je Krasniqi.
Srbi na sjeveru bojkotovali su opštinske izbore u aprilu ove godine. Na fotografiji čovjek sjedi pored mosta na Ibru u Sjevernoj Mitrovici. Ovaj glavni most preko Ibra dijeli Mitrovicu, većinski naseljenu Albancima, i Sjevernu Mitrovicu, većinski naseljenu Srbima, april 2023
Ipak, Miodrag Milićević, izvršni direktor nevladine organizacije Aktiv iz Sjeverne Mitrovice, ne vjeruje da se izbori na sejveru mogu raspisati na ovaj način jer kod političkih predstavnika ne postoji želja za tako nečim.
"Nakon svih silnih trzavica ja mislim da niko na sjeveru ne želi da se bavi tim procesom, znači peticijom, prikupljanjem potpisa i tako dalje. Za sada to kao zakonska mogućnost postoji, ali s druge strane ne postoji politička volja da se pokrene taj proces", kaže Milićević za RSE.
Miftaraj iz Kosovskog instituta za pravdu, pak, ukazuje da bi raspisivanje izbora putem peticije građana puno koštalo, te smatra i da je tako nešto loš primjer.
"To bi bio štetan presedan, što znači da bi se to moglo ponavljati i i u drugim opštinama (u budućnosti)", kaže Miftaraj.
Mogućnost raspisivanja izbora putem peticije koju bi potpisalo 20 odsto birača u nekoj opštini, ranije je pomenula i predsjednica Kosova Vjosa Osmani.
Uslovna peticija
Neki od mještana Sjeverne Mitrovice sa kojima je RSE razgovarao kažu da bi potpisali peticiju za održavanje novih lokalnih izbora na sjeveru. Međutim, iznose različita mišljenja oko toga šta bi trebalo da prethodi takvom procesu.
Marija smatra da kosovske vlasti moraju najprije da ispune neke uslove.
"Da se sklone specijalci sa sjevera Kosova, da se oslobode ovi ljudi koji su uhapšeni na pravdi Boga, pa poslije da vidimo i da idemo u novi krug (izbora) da vidimo šta će biti", kaže ona.
Sjeverna Mitrovica. Građani koje je RSE anketirao nisu protiv izbora, ali imaju svoje uslove pod kojim bi glasali
Za Savu Drobnjakovića potpisivanje peticije bi bilo prihvatljivo rješenje samo ukoliko je pokrene Srpska lista, najveća stranka kosovskih Srba koja ima podršku Beograda.
"Ako pokrene država Srbija i Srpska lista da, glasao bih za to", navodi Drobnjaković.
Jovan Milićević, pak, smatra da svi Srbi sa sjevera treba da potpišu peticiju za održavanje novih izbora.
"Vidimo da nema funkcionalnih institucija nigde na sjeveru. Svaki dan čitamo po medijima da samo ta lokalna samouprava u Sjevernoj Mitrovici radi, koja donosi neke zakone (odluke) koji apsolutno nemaju veze sa srpskim stanovništvom. Po mogućstvu da to stvarno bude demokratski, da vidimo, da izaberemo predstavnike našeg naroda koji će voditi ovaj grad kako treba. I ako može, ako je to izvodljivo da se malo kadrovska politika izmeni na bolje", poručuje ovaj mještanin Sjeverne Mitrovice.
Kako do novih izbora?
Miodrag Milićević iz nevladine organizacije Aktiv ocenjuje da u Prištini ne postoji politička volja da se izbori raspišu na osnovu ostavke gradonačelnka. U tom kontekstu dodaje da bi rješenje za nove izbore trebalo naći u okviru novog sporazuma Kosova i Srbije.
"Bez toga se neće postići nikakav napredak dalje. Drugo, u Briselu mora da se raspravi redosljed koraka u logičnom nizu", kaže Milićević.
Prvi korak bi, prema njegovoj ocjeni, trebao da bude ponovno funkcionisanje opštinskih izbornih komisija, odnosno da se vrate u stanje prije novembra prošle godine, kada su Srbi napustili kosovske institucije.
"Potom da se uporedo sa tim postigne politički konsenzus o tome kako će se raspisati izbori i saglasnost Beograda, odnosno lokalnih Srba da učestvuju na tim izborima. To može samo u okviru dijaloga da se postigne", kaže Milićević.
Tada bi, dodaje on, Beograd morao da se obaveže da neće vršiti pritiske na političare i građane oko učešća na izborima.
Zapadne zemlje, uključujući EU, od izbijanja krize traže prevremene izbore od Kosova, a od Srbije da obezbjedi bezuslovno učešće Srba u tom procesu.
